KRIZA visokih životnih troškova kao posljedica inflacije izazvane ratom u Ukrajini i ponovnim otvaranjem gospodarstva nakon pandemije covida najveća je prijetnja planetu u sljedeće dvije godine, navodi se u studiji pripremljenoj za Svjetski gospodarski forum.

Ta prijetnja, koja stvara snažne napetosti u brojnim regijama svijeta, milijune ljudi gura u veliko siromaštvo te potiče društvene napetosti, veća je prijetnja od prirodnih katastrofa i ekstremnih klimatskih događaja koji su svrstani u najveći dugoročni rizik.

"Sukobi i geoekonomske napetosti izazvali su niz planetarnih prijetnji koje su duboko međusobno povezane", stoji u priopćenju kojim je u srijedu popraćena objava izvješća o prijetnjama planetu za 2023. godinu. 

"Pritisci će potrajati iduće dvije godine"

U istraživanju pripremljenom za Svjetski gospodarski forum (WEF) koji se svake godine održava u švicarskom zimovalištu Davosu sudjelovalo je 1200 stručnjaka i čelnika koji donose odluke važne za planet.

"Svjetska pandemija i rat u Europi u prvi su plan doveli krizu energije, inflaciju, krizu hrane i sigurnosti", navodi se u priopćenju.

Druge su velike prijetnje "polarizacija društava dezinformacijama i netočnim informacijama" te "geoekonomski ratovi".

Rizici koje su nabrojili autori studije obuhvaćaju "pritiske na opskrbu energijom i hranom, a to će potrajati, prema predviđanjima, iduće dvije godine".

"Cijene energije i kamate vrtoglavo rastu"

Snažno rastu troškovi života i troškovi zaduživanja" jer cijene energije i kamate vrtoglavo rastu, navodi se.

Takva kretanja "štete borbi protiv drugih dugoročnih prijetnji, prvenstveno protiv klimatskih promjena" i urušavanja bioraznolikosti, navodi WEF.

"Ako svijet ne počne djelotvorno surađivati na ublažavanju (klimatskih promjena) i prilagodbi klimatskim promjenama u idućih deset godina, slijedit će planetarno zagrijavanje i uništavanje okoliša", ističe se u tekstu.

Osim toga, krize proizašle iz geopolitičkih rivalstva različitih zemalja "prijete stvoriti dosad neviđenu društvenu nesreću jer nestaju ulaganja u zdravstvo, u obrazovanje i ekonomski razvoj, a to dodatno razara društvenu koheziju".

Druga pogubna posljedica suparništava je ponovno naoružavanje i militarizacija, posebno kroz nove tehnologije", zaključuje se u izvješću.

"Prostor za akciju brzo se sužava"

Na konferenciji za novinare u Londonu jedna od čelnica WEF-a, Saadia Zahidi, istaknula je da stručnjaci i svjetski čelnici koji su sudjelovali u istraživanju ocjenjuju da su tradicionalni sukobi postali manja prijetnja u usporedbi s geoekonomskim ratovima (kao što su sankcije, carine...) ili s informatičkim ratovima. 

"Priroda sukoba mijenja se", rekla je Zahidi.

"No to ne znači da ne trebamo biti zabrinuti jer prvi put nakon dugo vremena rastu troškovi za naoružanje. Taj je rast sada malen, ali je prisutan u velikim gospodarskim silama", upozorila je.

Izvješće je objavljeno pet dana do početka velikog godišnjeg okupljanja ekonomista, znanstvenika i političara u Davosu od 16. do 20. siječnja.

Tekstom se poziva na brzu zajedničku akciju u svijetu jer "prozor za akciju brzo se sužava".

Partneri u izradi izvješća su osiguranje i savjetovanje za upravljanje rizicima Marsh McLennan te osiguravajuće društvo Zurich Insurance Group.