U ŠVICARSKOJ se raspravlja o gornjoj granici od deset milijuna stanovnika. O tome će se građani ove nedjelje izjasniti na referendumu. Što bi to značilo za tu zemlju i Europu? Bi li to bio poguban signal i za Njemačku?

Uz "Referendum protiv Zakona o civilnoj službi" švicarski birači glasat će i o narodnoj inicijativi: "Ne Švicarskoj od deset milijuna stanovnika". Tako je odlučilo Savezno vijeće koje je za 14. lipnja raspisalo referendum.

U biti, riječ je o pitanju: "Koliko ljudi treba živjeti u Švicarskoj?" Svojom inicijativom desno-populistička Švicarska narodna stranka (SVP) želi postići da stalno stanovništvo zemlje od 2050. godine ne prijeđe granicu od deset milijuna ljudi.

Pitanje broja stanovnika u Švicarskoj dotiče brojne aspekte: osim nacionalističkih, psiholoških i općenito ksenofobnih razloga, riječ je i o vrlo konkretnim gospodarskim interesima. Sličan prijedlog SVP-a već je jednom propao prije dvanaest godina.

"Odvraćanje pogrešnih ljudi"

S gospodarskog stajališta gledano, cijela stvar nije nimalo jednostavna, smatra Tobias Heidland iz Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW). Za DW je izjavio da bi došlo do "nadmetanja oko toga koja će se imigracija još dopustiti". Osim velikog nezadovoljstva u gospodarstvu i društvu, on očekuje i da bi se mnogi visokoobrazovani stručnjaci odlučili protiv preseljenja u Švicarsku, što bi se moglo smatrati kao "odvraćanje pogrešnih ljudi".

Sabine Zinn iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) napisala je u izjavi za DW da se na pitanje jesu li ograničenja useljavanja pravi odgovor "ne može paušalno odgovoriti s da ili ne". Pravi izazov sastoji se u tome da se "razlikuju humanitarno uvjetovane migracije izbjeglica od gospodarski potrebne radne migracije".

Nekoliko gospodarskih razloga govori protiv općeg ograničavanja useljavanja, navodi Zinn: "Mnoge europske države, uključujući Njemačku i Švicarsku, suočavaju se sa značajnim demografskim izazovima." Sve je manje zaposlenih koji financiraju sustave socijalne sigurnosti, pojašnjava ona, dodajući da tržištu rada već sada nedostaje kvalificirane radne snage: "Paušalno smanjenje useljavanja moglo bi dodatno pogoršati te probleme."

Ključno pitanje

Wido Geis-Thöne, stručnjak za migracijska pitanja pri Institutu njemačkog gospodarstva (IW) u Kölnu, također upućuje na nedostatak stručne radne snage, ali on problematičnijim smatra sektore koji zahtijevaju "jednostavnije" kvalifikacije. U hotelijerstvu, ugostiteljstvu i građevinarstvu u Švicarskoj je zaposlen i velik broj državljana EU-a, napominje on: "I oni su važni za Švicarsku, koja je ujedno i turistička zemlja." Zbog toga bi granica od deset milijuna stanovnika "s gotovo potpunom sigurnošću nanijela znatnu štetu".

No, Švicarci se ne izjašnjavaju samo o tom aspektu, piše financijska platforma Bloomberg. Za SVP je taj referendum "iskorak za njihova dva dugogodišnja prioriteta: ograničavanje odnosa s EU-om i pooštravanje kontrole useljavanja".

Bloomberg pritom citira švicarski think tank Demografik koji je izračunao da bi se u slučaju prihvaćanja referendumskog prijedloga SVP-a do kraja stoljeća gospodarski rast zemlje mogao smanjiti za čak dvanaest posto. Posebice bi, piše dalje ova platforma, pogođeni nedostatkom radne snage bili zdravstvo, ugostiteljstvo, IT-sektor i građevinska industrija. Bloomberg dalje navodi da je sada ključno pitanje hoće li švicarski birači dopustiti da na njihov glas utječu rizici dugoročnih gospodarskih posljedica.

"Njemačka ne može slijediti švicarski primjer"

Može li inicijativa SVP-a, ako ju švicarsko glasačko tijelo prihvati, utjecati i na Njemačku? Stručnjaci koje smo pitali nisu jedinstveni po tom pitanju. Wido Geis-Thöne iz IW-a smatra da takva opasnost ne postoji, jer se politički procesi u Njemačkoj i Švicarskoj ipak znatno razlikuju.

Prema njegovim riječima, položaj Švicarske u Europi ne može se usporediti s ulogom Njemačke u Europskoj uniji. "Njemačka kao članica EU-a ne može ograničiti slobodu kretanja, pa stoga ne bi mogla slijediti švicarski primjer, čak i kada bi to željela."

Manje optimističan je Tobias Heidland iz IfW-a koji itekako vidi opasnost od "zaraze" tom švicarskom idejom. "Njemačka već sada gleda u smjeru susjednih zemalja s restriktivnijim politikama, poput Danske. To se moglo vidjeti u raspravama o useljavanju u socijalne sustave i o socijalnoj pomoći za ukrajinske izbjeglice."

Slično skeptično mišljenje dijeli i znanstvenica DIW-a Sabine Zinn. Ona strahuje da bi referendum mogao imati učinak i izvan granica Švicarske. Upravo bi se u europskim zemljama s desnim ili desnocentrističkim vladama takva odluka naroda pomno pratila, kaže Zinn i dodaje da bi se ona mogla tumačiti kao dokaz "da zahtjevi za snažnijim ograničavanjem svih oblika useljavanja imaju većinsku političku potporu. Stoga je moguć 'efekt zaraze'."

Kome bi inicijativa doista naštetila?

Stručnjak IW-a Geis-Thöne čak vidi moguću korist za Njemačku ako zahtjev SVP-a bude prihvaćen: "Ovisno o tome kako bi se mjera provela, Njemačka bi mogla znatno profitirati. Ako bi njemačkim stručnjacima postalo osjetno teže useliti se u Švicarsku, mnogi bi ostali ovdje i time stabilizirali domaću bazu kvalificirane radne snage."

Veća opasnost mogla bi prijetiti samoj Švicarskoj, osobito ako bi došlo do narušavanja odnosa s Europskom unijom koja je za Švicarsku najveće izvozno tržište. Naime, Švicarska nije članica EU-a, ali koristi pogodnosti načela slobodnog kretanja unutar Unije. To švicarskim poduzećima omogućuje pristup tržištu vrijednom oko 21 bilijun američkih dolara s približno 450 milijuna potrošača. To je privilegij koji bi ova zemlja mogla izgubiti.