MEĐU švedskim policajcima samo je sedam posto rođenih u inozemstvu, iako ih u ukupnoj populaciji ima gotovo triput više. U ponedjeljak je švedska policija na društvenim mrežama i u medijima pokrenula još jednu kampanju usmjerenu na povećanje broja policijskih službenika stranog podrijetla.

"Znamo da postoji veliki interes osoba stranog podrijetla za policijsko zanimanje, ali možda se iz raznih razloga ne usuđuju prijaviti ili strahuju da neće proći testove. Takve osobe želimo informirati i olakšati im prijavu", rekao je za švedsku javnu televiziju (SVT) policajac Boxiao Pan, koji predvodi kampanju.

"Društvo se mijenja i želimo da policija odražava demografski sastav opće populacije tako da se poveća broj policijskih službenika stranog podrijetla. Tako će se dogoditi i promjena paradigme unutar policijskih redova, jer moramo učiti jedni od drugih. Osobno nikad nisam imao problema u policiji zbog svog stranog podrijetla", dodao je Pan za SVT.

Demografski nerazmjer u policijskim redovima

U Švedskoj populaciji od 10,6 milijuna stanovnika gotovo je tri milijuna građana rođenih u inozemstvu, odnosno osoba rođenih u Švedskoj s jednim ili oba roditelja rođena u inozemstvu. Prema ovim kriterijima, otprilike 27 posto švedske populacije stranog je podrijetla. No među policajcima ih je samo sedam posto.

U posljednjih 10 godina među policajcima koji su završili edukaciju bilo je tek pet posto rođenih u inozemstvu, a još 13 posto njih imalo je jednog ili oba roditelja stranca. Ovaj nerazmjer već dugo se smatra problemom i policijski načelnici i ranije su poduzimali mjere kako bi se to promijenilo.

Prije nešto manje od godinu dana na društvenim mrežama pojavili su se policijski oglasi pod naslovom "Trebamo najbolje švedske talente na našoj strani". Ispod toga bio je tekst na arapskom, španjolskom ili albanskom jeziku. No javnost nije najbolje reagirala na ove oglase. Mnogi su pomislili da policija želi zaposliti osobe koje ne govore švedski jezik.

"Naravno, policajac mora govoriti švedski. Tražimo ljude koji znaju i druge jezike osim švedskog. Društvo je postalo složenije i heterogenije te nam je potrebna kulturna i jezična kompetencija kako bismo ispunili osnovnu misiju. Stoga želimo ciljati demografsku skupinu koja ima tu stručnost", rekla je tada za Policijske novine Lena Glennert, policijska komunikacijska stručnjakinja.

Narušeno povjerenje manjinskih skupina u policiju

U švedskom parlamentu također se raspravljalo o ovom problemu. Socijaldemokratski zastupnici isticali su da sastav policije treba odražavati demografski sastav društva, smatrajući da to može pridonijeti boljoj prevenciji i otkrivanju kriminala.

"Pristižu nam signali da je povjerenje između policije i manjinskih skupina narušeno. Manjkavosti u unutarnjoj kulturi šire se izvan policije i otežavaju privlačenje novih policajaca stranog podrijetla", napisao je zastupnik Socijaldemokrata Petter Löberg.

Jedno objašnjenje za slab interes švedskih građana stranog podrijetla moglo bi biti da je policijska profesija bitno odbojnija među imigrantima iz određenih zemalja nego među Šveđanima općenito.

Da roditelji u ovoj skupini potiču svoju nadarenu djecu da studiraju za druga zanimanja. Iskustvo koje nose iz svoje domovine možda im govori da je policija korumpirana i produžena ruka represivnog režima, pišu švedske Policijske novine.

Bolje razumijevanje društva

"Vjerujem da je važno imati različita nasljeđa kako bismo bolje razumjeli društvo. Ako imamo različita iskustva i znanja, to znači da situacije tumačimo drugačije, a to je važno u našoj profesiji", rekao je Anders Sund, šef policije u gradu Värnamu, za švedski javni radio.

Dodajmo i to da su švedske policijske akademije posljednjih godina u pravilu dobro popunjene kadetima. Švedska danas ima 24.871 policajca u odori (oko 12 posto više nego prije 10 godina), što znači da policijska gustoća (broj policajaca na 100.000 stanovnika) iznosi 234,5. Prema Izvješću o radu policije u 2024. godini, Hrvatska je tada imala 20.146 policajaca, odnosno policijsku gustoću 521.