NIKAD nije bilo više riječi o ratu između Europe i Rusije kao što je to danas. Koliko je ta priča realna?Izjave političara, analize sigurnosnih stručnjaka i medijska upozorenja stvaraju dojam da se kontinent približava rubu nečega što se smatralo nezamislivim.

Jasna referenca na Drugi svjetski rat

U atmosferi pojačane nesigurnosti, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pozvao je nedavno saveznike da pojačaju obrambene napore kako bi spriječili rat koji bi mogla pokrenuti Rusija, odnosno "rat kakav su iskusili naši djedovi i pradjedovi". Referenca je to koja neizravno priziva razmjere Drugog svjetskog rata.

"Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da su mnogi previše samozadovoljni. Previše ih ne osjeća hitnost. I previše ih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za djelovanje je sada", poručio je Rutte.

O ratu govorio i Putin

Rusko veleposlanstvo u Belgiji poručilo je da nije Moskva, već vodstvo NATO-a i EU-a ono koje neprestano eskalira situaciju i priprema se za sukob velikih razmjera.

Početkom ovog mjeseca, ruski predsjednik Vladimir Putin je poručio da Europa riskira rat s Rusijom. Putin je rekao da europske sile postavljaju zahtjeve o mogućem mirovnom rješenju za Ukrajinu koje Moskva smatra apsolutno neprihvatljivim.

Orban zna i točnu godinu rata

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da se Europa sada suočava s "dva moguća puta", dodajući da jedna od njih vodi izravno u rat. Na svojim društvenim mrežama je napisao da se Bruxelles priprema za rat s Rusijom, a već ima i ciljani datum ulaska u rat - 2030. godinu.

Još prošle godine je njemački ministar obrane Boris Pistorius izjavio da se njegova zemlja mora pripremiti za rat, kazavši da moraju biti spremni za rat do 2029. godine.

Tonči Tadić: Ruski pritisak na EU je zbog pomoći Ukrajini

Tonči Tadić, nuklearni fizičar i stručnjak za sigurnost, za Index pojašnjava da Rusija već odavno govori da ne ratuje s Ukrajinom nego s NATO-om.

"Odnedavno se iz Rusije sve više čuje da nisu u ratu s Ukrajinom nego s EU, otkako je Trump prešao na Putinovu stranu. Kako definirati odnose dvije strane ako jedna strana kaže da je u ratu s drugom stranom.

Zamislimo da zemlja A kaže da je u ratu sa zemljom B. Kako bi se zemlja B trebala postupiti? Potpuno ignorirati tu činjenicu? Računati da se vodstvo zemlje A zabunilo? Računati da će proći samo od sebe ili se ozbiljno pripremiti na takve tvrdnje?", zapitao se.

Govori da Rusija pokušava objasniti stanovništvu razloge zašto ne uspijevaju slomiti Ukrajinu pa zato izmišljaju da ratuju s čitavim krugom zemalja iako u Ukrajini ginu Ukrajinci.

"Ali taj ruski pritisak na EU je uzrokovan slanjem vojne pomoći Ukrajini, a ta vojna i humanitarna pomoć u ove nepune četiri godine rata su prešle 200 milijardi eura. Rusima bi bilo najbolje da te pomoći nema", dodaje Tadić.

Govori da je jasno kako Rusija neće stati na Ukrajini.

"Ta priča koja funkcionira po sistemu dajte mi komad Ukrajine pa ću se zaustaviti je istovjetna priči iz 1938. koja je glasila da ću stati ako mi date komad Čehoslovačke", objasnio je, jasno aludirajući na Hitlera.

"Ako padne Ukrajina, Putinu se oslobađa golema vojska"

Ističe problem za Europu.

"Ako poklekne Ukrajina, ako dođe do toga da Putin podčini čitavu Ukrajinu, njemu se oslobađa golema vojska s velikim ratnim iskustvom i to u situaciji kad nikome nije jasno kako će se SAD postaviti", kazao je.

"S jedne strane, narasle su ruske ambicije uslijed benevolentnog stava Trumpove administracije prema imperijalnim vizijama Putina, a s druge strane benevolentnog stava koji se tiče stanja u Europi jer tobože ima važnijeg posla na Pacifiku.

To rezultira uzbunom unutar Europe. Europski čelnici su iz nepoznatih razloga zaključili da će im Washington rješavati probleme kao zadnjih 80 godina", napomenuo je.

"Logika je bila: Čuvaju nas Amerikanci, mi proizvodimo cipele"

Dodao je kako je Washington "izdresirao" europske čelnike da kod svake sigurnosne prijetnje dolaze na konzultacije pa tek onda rade nešto sami.

"Doduše, Washington je i poručivao svima u Europi da nema potrebe za velikom vojskom, da će važnije probleme rješavati Amerika. Sad toga nema i to izaziva uzbunu. Ništa ne privlači potencijalni rat kao skupina zemalja koja se ne može braniti. Tu je korijen problema.

Računalo se da je sve pod kontrolom s Rusijom. Logika je bila: oni nama prodaju plin, mi njima dajemo novce, čuvaju nas Amerikanci, a mi proizvodimo lijepe cipele, dobra vina i dobre automobile", objasnio je.

"U Europi su zemlje jake, ne vidim poteškoće"

Pitamo ga može li Europa tako brzo obnoviti vojsku.

"Europa može napraviti sve što treba za obranu. Sve do 1945. nitko nije doživljavao SAD kao svjetsku velesilu, vojne velesile su bile na europskom kontinentu. Između dva svjetska rata i prije Prvog svjetskog rata nitko nije išao u Washington po mišljenje. To je izum 20. stoljeća, a očito će se u 21. stoljeću resetirati cijeli proces.

Ne vidim poteškoću za Europu. Tu su izuzetno jake zemlje. Ako se doda UK, tu su četiri članice G7. A nisu zanemarive niti Španjolska ili Poljska. Europa može proizvesti sve što joj je potrebno za obranu, a ima i ljudski potencijal", još govori.

Usporedba s Miloševićem i Domovinskim ratom

Napominje kako nije za očekivati da se Trump zaletio i da će se sve vratiti na tvorničke postavke.

"Ima tu jedan najblesaviji detalj, a tiče se američke strategije 'Pivot to the Pacific'. Siguran sam da bi u slučaju kineske prijetnje Japanu, Južnoj Koreji ili Tajvanu, Trump te zemlje ostavio na cjedilu ako bi mu kineski predsjednik Xi Jinping ponudio lijep trgovinski sporazum.

Nije bez veze Južna Koreja počela s razmatranjem nabavke vlastitog nuklearnog oružja, niti je bez veze Japan počeo osnaživati vojsku. Onima koji misle da je to bacanje novca, treba reći: da je Milošević 1991. imao nasuprot sebe hrvatsku vojsku opremljenu i obučenu kakva je bila pred kraj 1995., rat nikad ne bi počeo", Tadićeve su riječi.

"Europa se treba nuklearno naoružati"

Poručuje kako je Putin oportunist.

"On je napao Ukrajinu uz pretpostavku da će dosta Ukrajinaca stati na rusku stranu i da Ukrajinu nitko neće pomagati. Napravio je kolosalnu stratešku pogrešku. Ako mu sve prođe onako kako mu Trump sad kani omogućiti, postoji realna opasnost da napravi još jednu katastrofalnu pogrešku.

To bi bio sličan potez na Baltiku, na Crnom moru ili zapadno prema Poljskoj. To je nešto s čim treba realno računati", poručuje.

Smatra da bi se europske zemlje trebale nuklearno naoružati.

"Zašto izbjegavati priču o potrebi širenja europskog nuklearnog arsenala? Zašto uz Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku nema drugih zemalja koje mogu imati svoj nuklearni arsenal? Pogotovo ako nismo sigurni da će SAD nastaviti pružati nuklearni kišobran. Europa treba ojačati nuklearni arsenal. To je i najjeftinija varijanta koju ima", rekao je.

"Odnosi Europe i Amerike će se bitno redefinirati"

Napominje da postoji sad jedno pitanje koje je ključno. "Jednom kad Europa modernizira vojsku i kad se u cijelosti opremi, koja je onda svrha savezništva sa SAD-om? To je ključ svega. Odnosi će se tu bitno redefinirati", poručio je.

Pitamo ga je li doista moguće da dođe do eskalacije.

"Kad se donose dugoročne politike, korisno je imati rokove. Treba razmatrati sve opcije. Nitko od ljudi koji su se bavili planiranjem ne bi rekao da će Rusija napasti Ukrajinu, a to se dogodilo.  Moto pod kojim valja razmišljati je onaj neovisnog američkog think tanka Hudson Institute: Think the unthinkable (razmišljajte o nezamislivome)", kaže.

"Trump i Putin žele destabilizirati Europu"

"Da rezimiramo. Europa ne može temeljiti budućnost na Trumpovoj Americi jer je ona nepouzdan partner. Drugo, Trump i Putin imaju i nešto zajedničko, a to je destabilizacija Europe jer jedino u takvoj Europi mogu ucjenjivati i pritiskati svaku europsku državu koju požele.

No, EU ima tehnološki i gospodarski kapacitet za razvoj vlastitih snaga bez potrebe za intervencijom SAD-a. I naposljetku, EU mora imati više od dvije nuklearne sile. Nuklearni arsenal je najbolje jamstvo da do rata neće doći", objasnio je.