Tablica je ispravljena jer se u prvoj verziji pogrešno obračunao porez.

NA mirovine se plaća porez na dohodak kao i na plaće. Zbog lošeg omjera umirovljenika i radnika, 1.35 radnika na 1 umirovljenika, mirovine su jako male i u prosjeku iznose tek 40 posto prosječne plaće.

Zbog toga sve više umirovljenika mora raditi da bi imali koliko-toliko normalne životne uvjete, pa i iz plaće i mirovine moraju plaćati porez na dohodak. Iako su oslobođeni plaćanja doprinosa, porez na dohodak je umirovljenicima još uvijek obavezan, iako 50 % umanjen u odnosu na to koliko plaćaju radnici. Baš kao što je ukinuto plaćanje doprinosa treba sasvim ukinuti plaćanje poreza na dohodak iz starosnih mirovina, kao što su već obiteljske mirovine što se isplaćuju djeci nakon smrti roditelja oslobođene tog poreza.

Umirovljenici Hrvatske su jedni od socijalno najugroženijih skupina u društvu. Trećina ih živi u riziku od siromaštva, što je jedna od najvećih stopa u EU. Omjer mirovina i plaća pada desetljećima pa je dohodak starijih od 65 godina sve manji u odnosu na ostatak stanovništva. 

S obzirom na niske mirovine, visok rizik od siromaštva i činjenicu da se mirovine financirane iz doprinosa i državnog proračuna, umirovljenicima bi trebalo sasvim ukinuti porez na dohodak kojega plaćaju, umjesto da se samo umanji za 50 posto. 

Ukidanje poreza na dohodak za mirovine bi imalo puno veći pozitivni učitan na život umirovljenika nego što bi imao negativna utjecaj na proračune gradova i općina. Ionako se radi o besmislenom prelijevanju sredstava koje društvo (radnici i država) izdvaja za umirovljenike u lokalne proračune. 

U posebno nepooljnoj situaciji su umirovljenici koji rade pola radnog vremena, jer osobni odbitak mogu koristiti samo kod mirovine pa iz plaće moraju platiti porez na dohodak bez standardnog osobnog odbitka od 560 eura kojeg imaju svi radnici koji nisu umirovljenici. 

Začarani krug poreza, oporezivanje plaće da bi se isplatile mirovine koje se opet oporezuju

Mirovinski sustav počiva na međugeneracijskoj solidarnosti, a to znači da današnji radnici uplaćuju doprinose za današnje umirovljenike. Zauzvrat imaju obećanje države da će budući radnici uplaćivati u sustav za njihove mirovine u budućnosti.

Ako se zanemari dugoročni problem neodrživosti poreznog sustava temeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti, jer je de facto već neodrživ pošto se ni sadašnje mirovine ne bi mogle isplatiti bez milijardi kojima država iz općeg proračuna pokriva manjak, glavni problem s trenutnim sustavom je to što se mirovine oporezuju kao plaće iako se financiraju iz doprinosa iz plaća, koje su samo oblik namjenskog poreza.

Radnik plaća doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti, a on iznosi 15 posto od bruto plaće (uz umanjenje za bruto plaće ispod 1300 eura). On je prihod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Čini 58 posto ukupnih prihoda HZMO-a, a ostatak dolazi iz općeg državnog proračuna. To znači da bi mirovine bile 42 posto manje da se isplaćuju samo na temelju doprinosa.

Kada HZMO isplati mirovine, na njih će se obračunati porez na dohodak umanjen za 50 posto. Oporezivanje nečega što je financirano doprinosima, koji su realno samo namjenski porez, ne čini se kao razborita odluka. Posebno to vrijedi zbog toga što je 42 posto (podatak za 2022.) mirovina financirano iz državnog proračuna, pa u principu država oporeziva vlastita sredstva koja je namijenila za pomoć umirovljenicima.

Začarani krug, država doprinosima uzme iz plaće, a ostalim porezima iz potrošnje (uglavnom PDV-a) da bi financirala mirovinski sustav međugeneracijske solidarnosti, a prilikom isplate mirovina ta ista sredstva ponovno oporezuje porezom na dohodak.

Koliko poreza na dohodak plaćaju umirovljenici?

Prosječna starosna mirovina je u prosincu prošle godine iznosila 481 euro, tek 40 posto prosječne neto plaće (1208 eura za studeni 2023.). Sreća u nesreći je što to znači da većina mirovina u Hrvatskoj ne spada u kategoriju za razrezivanje poreza na dohodak.

Osobni odbitak od početka ove godine iznosi 560 eura, što znači da svi koji imaju mirovinu veću od tog iznosa plaćaju porez na dohodakumanjen za 50 posto. Na primjer, netko s plaćom od 600 eura (ni pola prosječne neto plaće) će platiti porez na dohodak na iznos veći od osobnog odbitka od 560 eura, tj. na 40 eura.

U Zagrebu, koji ima najveću stopu poreza na dohodak u državi, navedeni će umirovljenik s mirovinom od 600 eura platiti 4,72 eura poreza (stopa 23.6 posto, umanjen 50 posto). Sretnici koji imaju mirovinu od 800 eura će platiti čak 28,32 eura poreza na dohodak. Oni s mirovinom od 900 eura će gradu Zagrebu na ime poreza na dohodak biti dužni 40,12 eura svaki mjesec.

Malo je poznato da u Hrvatskoj postoji Zakon o najvišoj mirovini, koji limitira iznos mirovine koju netko može dobiti. U prosincu je taj limit iznosio 1302 eura, i ukupno je taj iznos primalo 1705 umirovljenika. Njima se na ime poreza na dohodak uzmu 173 eura ako žive u Zagrebu.

Doprinos za mirovinsko osiguranje je u stvarnosti jednostavno porez s namjenom

Opći porezni zakon Hrvatske doprinose definira kao "novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanja prava".

Javna davanja su porezi i druga javna davanja, kaže zakon, a drugim javnim davanjima smatraju se trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.

Semantika poreznog sustava nije ni bitna, ako su doprinosi dio Općeg poreznog zakona, ako ih naplaćuje Porezna uprava i ako se iz njih financiraju javni rashodi onda su porezi. Razlika je u tome što je doprinos za mirovinsko osiguranje namjenski porez, strogo namijenjen uplati u mirovinski sustav, a ne u opći proračun.

Mirovine se treba osloboditi obveze plaćanja poreza na dohodak, to će umirovljenicima puno značiti, a nikome neće naštetiti

Kako je porez na dohodak prihod gradova i općina, onda od oporezivanja mirovina tim putem imaju korist isključivo lokalne jedinice. Zavisno o udjelu stanovništva koje se nalazi u mirovini neke jedinice lokalne samouprave manje, a neke više ovise o oporezivanju umirovljenika.

S obzirom na to da većina umirovljenika ima jako niske mirovine, koje se zbog osobnog odbitka uopće ne oporezuju po porezu na dohodak, teško je zamisliti da postoji ijedan grad ili općina u Hrvatskoj kojima oporezivanje umirovljenika čini znatan dio prihoda.

A mirovine od 600, 700, 800 i 900 eura se ne mogu smatrati visokim mirovinama koje omogućuju luksuzni život. Zapravo se ni jedna mirovina u Hrvatskoj ne može smatrati "luksuznom", jer su Zakonom o najvišim mirovinama ograničene na 1302 eura.

Desetak i nekoliko desetaka eura mjesečno umirovljenicima puno znači. Kada se odbiju troškovi režija, to je vjerojatno većini trošak prehrane za nekoliko dana. Porez na dohodak za mirovine nije nužan gradovima i općinama za financiranje, a apsolutno je nesocijalan i besmislen.

Mirovine ne bi bio problem osloboditi od njega, a pritom nikakve zloupotrebe ne bi bile moguće jer su mirovine ionako zakonski ograničene. Istodobno bi mnogim umirovljenicima dodatnih 10, 20, 30 i više desetaka eura mjesečno bilo od velike pomoći.

Više od 28 tisuća umirovljenika je zaposleno na četiri sata, što je nažalost postala nužnost zbog raspadajućeg mirovinskog sustava i katastrofalne demografske slike. U tih 28 tisuća sigurno ima onih kojima se oporezuje i plaća i mirovina.

Oni su diskriminirani jer na plaću ne mogu koristiti osobni odbitak za porez na dohodak pošto ga već koriste kod obračuna poreza na dohodak iz mirovina. Potpuno ukidanje plaćanja tog poreza iz mirovina bi omogućilo da umirovljenici koji rade mogu koristiti osobni odbitak na plaći, čime bi ostvarili dvostruku korist.

U kratkom roku trenutni mirovinski sustav se ne može ispraviti. Čak i kada bi se sav novac koji se nalazi u obaveznim mirovinskim fondovima prebacio odjednom u prvi stup, opet bi se za nekoliko godina pojavio manjak koji bi trebala nadoknaditi država iz općeg proračuna. Ali bar donekle se može olakšati situacija umirovljenicima ukidanjem obaveze plaćanja poreza na dohodak iz mirovine.