GOTOVO četvrtina građana Njemačke vjeruje da njemačkom politikom upravljaju “tajne sile”, dok petina smatra da masovni mediji “sustavno lažu” stanovništvu. To pokazuje najnovije istraživanje Sveučilišta Hohenheim u Stuttgartu, poznato kao Monitor demokracije, prenosi DW.

Istraživanje je proveo komunikolog i politolog Frank Brettschneider, koji je u suradnji s anketnim institutom Forsa tijekom kolovoza i rujna ispitao 4057 građana. Cilj je bio analizirati širenje populizma, vjerovanje u teorije zavjere, povjerenje u demokratske institucije i zadovoljstvo funkcioniranjem demokracije.

Svaki šesti ispitanik ima populistički svjetonazor

Sudionicima istraživanja predstavljeno je 18 tvrdnji, od kojih su neke sadržavale elemente teorija zavjere. Njihov zadatak bio je ocijeniti u kojoj se mjeri slažu s navedenim tvrdnjama.

Rezultati pokazuju da 17 posto ispitanika ima izražen populistički svjetonazor. Taj je udio znatno veći na istoku Njemačke (28 posto) nego na zapadu (15 posto).

Čak 45 posto ispitanih slaže se s tvrdnjom da se “u Njemačkoj ne smije reći ništa loše o strancima, a da se odmah ne bude proglašen rasistom”, dok 31 posto vjeruje da “njemačko društvo potkopava islam”. Četvrtina (27 posto) smatra da “postoje tajne organizacije koje imaju velik utjecaj na političke odluke”, a gotovo jednako mnogo (23 posto) vjeruje da su “političari i vodeće osobe samo marionete sila koje stoje iza njih”.

S druge strane, 65 posto ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da “u Njemačkoj nije moguće slobodno izraziti mišljenje bez posljedica”, dok 21 posto vjeruje da jest.

Obrazovanje smanjuje sklonost populizmu

Prema rezultatima istraživanja, s porastom obrazovanja ispitanika smanjuje se sklonost populističkom razmišljanju.

Najviše populista ima među muškarcima u dobi od 45 do 59 godina (23 posto), a najmanje među ženama starijima od 60 godina (9 posto). U odnosu na prošlogodišnji Monitor demokracije, udio populista ostao je isti – 17 posto.

Prema Brettschneideru, populisti u Njemačkoj i dalje se pozivaju na iste obrasce – vjeru u “volju naroda” koju potiskuju unutarnje i vanjske sile. Među unutarnje sile ubrajaju političke elite i medije, a među vanjske Europsku uniju, globalizaciju i islam.

Najveće razlike u stavovima zabilježene su između pristaša Zelenih i AfD-a: čak 84 posto pristaša AfD-a slaže se s populističkim tvrdnjama, dok među simpatizerima Zelenih takvih nema.

Nepovjerenje u medije i institucije

Unatoč raširenom populizmu, 75 posto ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da “Njemačka sve više nalikuje diktaturi”, dok 14 posto vjeruje upravo u to. Na istoku zemlje taj je udio dvostruko veći – 24 posto. Gotovo četvrtina ispitanika smatra da “vladajuće stranke varaju narod”.

Ni ocjena medija nije pozitivna. Prema Brettschneideru, “desni populisti ne ismijavaju samo političare i stranke, nego i kleveću masovne medije”. Tako 22 posto ispitanika vjeruje da “mediji i politika rade ruku pod ruku kako bi manipulirali mišljenjem stanovništva”, dok se 61 posto s time ne slaže.

Više od petine ispitanika smatra i da “mediji uopće ne obrađuju teme koje su njima važne” te da “objavljuju samo ono što nalažu vlastodršci”. Skoro petina (19 posto) drži da su “stavovi u službenim medijima potpuno različiti od njihovih”.

Upravo zbog toga, osobe sklone populističkim idejama rjeđe prate tradicionalne medije poput novina, radija i televizije, a češće se informiraju putem društvenih mreža poput TikToka, Facebooka i Instagrama.

Politika gubi povjerenje građana

Najlošije ocjene ipak su dobili političari, osobito oni na saveznoj razini. Više od polovice ispitanika (53 posto) smatra da “političari prisvajaju veća prava nego obični građani”, a 49 posto da “političare nije briga što misle ljudi poput njih”.

Gotovo polovica (42 posto) slaže se s tvrdnjom da “demokratske stranke puno pričaju, ali ne rješavaju probleme”.

Prema Brettschneideru, nezadovoljstvo demokracijom u Njemačkoj posljednjih je godina u porastu: “Između 2021. i 2025. zadovoljstvo funkcioniranjem demokracije na saveznoj razini palo je za 21 postotni bod”, upozorava.

To, kaže, odražava duboko nezadovoljstvo dijela stanovništva radom njemačke vlade – i koalicijom socijaldemokrata, Zelenih i liberala do 2025., i kasnijom crno-crvenom vladom.