ONEČIŠĆENJE zraka i tla, te svakodnevni prometni kolapsi, problemi su koji muče mnoge naše gradove. Ako ne dođe do hitnih promjena, kvaliteta života u njima bit će sve lošija. Kako izbjeći najgore scenarije te kako naše gradove pripremiti za budućnost, za HRT raspravljaju i članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Sve češća pojava

Onečišćeni zrak koji guši Zagrepčane bit će sve češća pojava. To će osjetiti i stanovnici drugih gradova, upozoravaju stručnjaci. Klimatske promjene uz onečišćenje dokazano utječu i na razvoj bolesti u gradovima.

Onečišćenje i klimatske promjene šesti su uzrok smrti i oduzetih zdravih godina života odmah nakon visokog tlaka,pretilosti, pušenja i povećanog kolesterola. O tome ne razmišljamo o tome ništa previše ne poduzimamo, to je još uvijek deklarativno i ljudi nisu do kraja osvješteni što bi morali raditi za sebe, kazao je predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju Bojan Jelaković, Klinički bolnički centar Zagreb, Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju.

Urbana područja prekomjerno su izložena posljedicama klimatskih promjena kao što su toplinski valovi, poplave, suše, snažne oluje i porast razine mora. Upravo se u gradovima proizvodi 70% globalnih emisija stakleničkih plinova koji većinom dolaze iz prometa, ali i zgradarstva.

"U gradove se dodaju umjetni materijali izgrađene površine koje onda zbog svojih toplinskih svojstava mijenjaju klimu gradova i ona postaje bitno toplija nego što je u nekim okolnim djelovima gdje prevladavaju zelene površine", istaknula je Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.

Premalo zelenih površina, loša kvaliteta prometa

Podizanje otpornosti gradova na klimatske promjene treba postati prioritet. Nažalost, današnji generalni urbanistički planovi više ne ispunjavaju svoju svrhu u cijelosti. Premalo je zelenih površina, kvaliteta prometnica i gradskog prijevoza nije zadovoljavajuća.

To je takozvani 'točkasti' odnosno 'developer' urbanizam to je nagurano jedno na drugo, onaj prostor između se koristi kao parking nema zelenila, nema zajedničkog prostora, često je to ispregrađivano tako da taj dio nije dobra podloga što bi trebalo sada raditi, kazao je Bojan Baletić,  prof. emeritus/Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Još prije pola stoljeća 80 posto svjetske populacije živjelo je na selu, a danas je situacija obratna. Europski gradovi suočavaju se i s dodatnim demografskim problemom.

"Europa je jedini kontinent koji iz popisa u popis sve starija, svi drugi kontinenti su sve mlađi, prema tome izazovi življenja u gradskim sredinama bit će sve veći i veći", naglasio je Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Promjene se, upozoravaju stručnjaci, događaju brže nego što je većina svjesna, zato postoji snažan znanstveni konsenzus da se što prije krene u transformaciju.