KADA je prije više od desetljeća, sada već davne 2013. godine, u Hrvatsku uvedena fiskalizacija prometa gotovinom i karticama - Fiskalizacija 1.0, bio je to tektonski poremećaj za domaće gospodarstvo, ali i prvi pravi test zrelosti za hrvatski IT sektor, piše ICT Business.

Sada je otkriveno tko je tko na novom budućem tržištu Fiskalizacije 2.0., tko su vodeći igrači, tko drži koliko i to prema podacima koji su od prije nekoliko dana - od subote 20.12.2025 u večernjim satima, a ekskluzivno ih ima ICTbusiness.info. Nisu objavljene sve konkretne brojke, ali je ICT Business pokazao osnovnu analizu tržišta. Ukupno je sada svog informacijskog posrednika odabralo više od 184 poslovnih subjekata.

Fiskalizacija 2.0 je složen projekt

Ali vratimo se prije konkretnih brojki malo u povijest. Pojasnimo malo gdje smo i kako se sve mijenjalo. Naime, danas, dvanaest godina kasnije od Fiskalizacije 1.0, nalazimo se pred novom, možda i složenijom revolucijom - projektom Fiskalizacija 2.0.

Svakom ozbiljnom IT stručnjaku, sistem integratoru i poslovnom analitičaru jasno je samo jedno: rok je, u implementacijskom smislu, praktički sutra i utrka za korisnicima snažno traje što se vidi u snažnom medijskom i marketinškom ratu koji traje na svim kanalima.

Hrvatska ovim potezom ne samo da lovi korak s najnaprednijim državama Europske unije u suzbijanju poreznih prijevara i smanjenju VAT gapa, već fundamentalno mijenja način na koji poslovni subjekti međusobno komuniciraju.

Uvođenje obveznog e-Računa u B2B segmentu (između poreznih obveznika) i sustava fiskalizacije, odnosno prijavljivanja bezgotovinskih računa u realnom vremenu Poreznoj upravi, predstavlja kraj ere "papirnate birokracije" i ulazak u potpunu digitalnu transparentnost.

Stvarni teret ove tranzicije je na informacijskim posrednicima

No, dok zakonodavac piše pravila, a Porezna uprava definira tehničke specifikacije centralne platforme, stvarni teret ove tranzicije past će na leđa onih koji moraju izgraditi digitalne autoceste kojima će ti podaci putovati - informacijske posrednike.

Oni su "krvotok" novog sustava. Bez njihove tehnološke spremnosti, robusne infrastrukture i sposobnosti da procesiraju milijune transakcija dnevno bez zastoja, Fiskalizacija 2.0 ostat će samo ambiciozno slovo na papiru.

I dok razmjena e-računa već postoji, sada ona postaje obveza. A tko je tko na tržištu ekskluzivno saznaje ICTbusiness Media odnosno portal ICTbusiness.info. Ako se izuzme Porezna uprava koja preko APIS IT-a drži rješenje MIKROeRAČUN i ima više od 56 tisuća korisnika i to prije svega malih poduzetnika i obrtnika jer bez posebnog odobrenja taj sustav uopće ne možete koristiti. Tko može vidi se kod ulogiravanja u sustav e-Porezna.

Prva tri vodeća informacijska posrednika i to redom po veličini (akos e izuzme Porezna uprava) su Elektronički računi – servis mer, Pondi servis e-Poslovanje i Financijska agencija sa svojim servisom e-Račun drže 76,1 posto tržišta.

Ako se makne Porezna, mer bira praktički svaki drugi poduzetnik

Ako se u matematiku uključi i Porezna uprava i ova tri spomenuta najveća igrača na tržištu informacijskih posrednika u odnosu na ostatak tržišta oni drže čak 84 posto ukupnog tržišta dosad registriranih tvrtki kod svojih informacijskih posrednika.

Porezna uprava je na vodećem mjestu sa 30 posto ukupnog tržišta, iako njih, kako smo već pisali, treba gledati s rezervom jer oni su orijentirani na mikro poduzetnike svojim rješenjem MIKROeRAČUN . Na drugom mjestu Elektronički računi - servis mer trenutno drži 28 posto ukupnog tržišta tako da ako se izuzme Porezna uprava gotovo svaki drugi korisnik za informacijskog posrednika bira servis mer tvrtke Elektronički računi.

Svi ostali posrednici zajedno imaju tek 16,6 posto tržišta.