HRVATSKA obilježava 40 godina od rođenja prvog djeteta začetog medicinski potpomognutom oplodnjom. Ovu obljetnicu dočekujemo u vrijeme kada se Hrvatska suočava s dva velika problema, demografskom krizom i problemom neplodnosti.

Svaka šesta osoba reproduktivne dobi ima neki problem s neplodnosti, a na pitanje kako ove probleme otkloniti ili barem umanjiti pokušali su odgovoriti gosti HRT-ove emisije Otvoreno.

"Uzroci neplodnosti su brojni - debljina, izloženost kemikalijama ili neaktivnosti"

Dr. sc. Mihajlo Strelec, pročelnik Zavoda za humanu reprodukciju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, osvrnuo se na povijest medicinski potpomognute oplodnje i način na koji je ona evoluirala.

"Promijenilo se jako puno. U ono doba to je bio eksperimentalni postupak. Zato ga danas slavimo. Bio je jedno medicinsko i biološko čudo, a danas je to rutina koju radimo na puno suvremeniji način. Puno više ljudi to prolazi, rezultati su puno bolji. To je nešto s čime se standardno računa u ginekologiji", rekao je.

Upozorio je kako su razlozi za neplodnost brojni te da se bilježi porast muške neplodnosti.

"Razlozi za neplodnost su brojni. Nekada smo, dok izvantjelesna oplodnja nije bila dostupna, imali razne načine za riješiti neplodnost", kazao je.

"Vjerojatno ima sve više neplodnosti. Razlozi su razni za taj dojam. Stigmatizacija postoji, ali je manja nego što je bila. Imamo porast muške neplodnosti koju pripisujemo načinu života ili faktoru okoliša. To je izloženost kemikalijama, debljina ili neaktivnost", dodao je.

"Za medicinski potpomognutu oplodnju u Hrvatskoj zaslužan je profesor Šimunić"

Prof. dr. sc. Nikica Zaninović, iz bolnice Weill Cornell Medicine u New Yorku, prisjetio se početaka u izučavanju i usavršavanju postupka medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj.

"Nisam bio tamo 1983. godine, počeo sam 1988. Još uvijek su to bili rani i primitivni postupci, ali uspješnost je bila. Bilo je puno entuzijazma. Mislim da je to vrlo lijepo", rekao je.

Za usporedbu je dao podatak kako je 1983. godine u svijetu "možda 100 beba" bilo rođeno nakon postupka medicinski potpomognute oplodnje.

"To je jako veliki uspjeh. U Americi je bio 1981., a 1983. godine je možda 100 beba bilo rođeno u cijelom svijetu. To je veliki uspjeh", ustvrdio je.

Naglasio je kako je profesor Šimunić najviše zaslužan za dovođenje tehnologije i usavršavanje ovog postupka u Hrvatskoj.

"Bio je vrlo uporan da dovede takvu tehnologiju. Mislim da je on najviše zaslužan za ovaj uspjeh", zaključio je.

"Neplodnost je danas još uvijek tabu-tema"

Bojana Šantić iz Udruge Roda upozorila je na problem stigmatizacije koji je još uvijek prisutan.

"Neplodnost je danas još uvijek tabu-tema. U našem društvu još uvijek gajimo kulturu skrivanja, srama i stigmatizacije osoba koje se suočavaju s neplodnosti. To je rezultat generacijskih priča i uvjerenja koje smo prenosili generacijama. Još uvijek smo s time suočeni", rekla je.

Naglasila je kako "kultura stigmatizacije" dovodi do toga da "ljudi ni s kim" ne dijele svoje probleme.

"Nama se često javljaju ljudi koji se bore s neplodnošću sedam ili osam godina i nikome iz obitelji nisu rekli da se nose s tim", upozorila je.

Dodala je kako je "činjenica da je neplodnost u porastu" te da je to nešto što će se morati "adresirati".

"Činjenica je da je neplodnost u porastu, to nam govori europska statistika. Barata se sa stručnim procjenama da ćemo se kroz 10 godina suočiti sa sve većom neplodnosti. To je nešto što se mora adresirati", zaključila je.

Zašto žene rađaju sve kasnije?

Na pitanje je li istina da liječnici savjetuju ženama da rađaju ranije kako bi izbjegle potencijalni problem neplodnosti, Strelec je odgovorio potvrdno, ali i da pri tome paze da "ne zvuče arhaično i tradicionalno".

"Činjenica je da je prije 50 godina u Hrvatskoj prosječna dob za porod bila nešto preko 22 godine, a danas je skoro 30", upozorio je.

Naglasio je da, kako vrijeme odmiče, liječnici imaju "puno manje vremena za nešto napraviti".

"To ne bi bilo problematično, kada to ne bi imalo biološke posljedice. Plodnost žena se smanjuje, ta pojava se može opaziti krajem 20-ih godina, a onda se naglo smanjuje nakon 35. Ako se pojavi problem neplodnosti, imamo puno manje vremena za nešto napraviti", kazao je.

"Pogrešna je poruka da su žene krivac jer rađaju kasnije"

Kada se radi o pitanju odluke da žene rađaju kasnije, Šantić je upozorila kako je "pogrešna poruka" da su tu žene krivci. Dodala je kako je "tu puno faktora koji na to utječu".

"Time se ne bavimo. Educiramo ih o plodnosti generalno. Pogrešna poruka je da su tu žene krivac. Nisu one jedine koje biraju takav scenarij. Tu je puno faktora koji na to utječu", rekla je.

Upozorila je i na porast muške neplodnosti te na izjavu profesora Šimunića koji je rekao kako "prevalencija" muške neplodnosti prelazi 50 posto.

"Educiramo osobe koje nam se obraćaju kada se radi o biološkim mogućnostima žena i muškaraca. Muška neplodnost je u porastu i danas smo čuli od profesora Šimunića da prevalencija prelazi 50 posto", zaključila je.