ČILEANCI u nedjelju izlaze na izbore za novog predsjednika na kojima će snage odmjeriti vladajuća ljevica i krajnja desnica nakon kampanje obilježene strahom od kriminala i otporom prema imigraciji, piše France Presse.

Premda spada među najsigurnije zemlje u Latinskoj Americi, Čile je zadnjih godina suočen s rastom organiziranog kriminala, problemom koji je bio u središtu predizborne kampanje u kojoj su desnica i krajnja desnica nametnule svoj sigurnosni narativ.

Predsjednik Gabriel Borić, koji je hrvatskog podrijetla, ne može se zbog ustavnog ograničenja natjecati za drugi mandat.

Komunistica Jeannette Jara (51), kandidatkinja vladajuće koalicije lijevog centra, vodi u anketama, ali izlazi na izbore u nepovoljnom kontekstu.

Iako uživa veću potporu birača od svojeg suparnika s krajnje desnice Joséa Antonia Kasta, ispitivanja javnog mnijenja predviđaju pobjedu kandidata desnice ili krajnje desnice u drugom krugu.

José Antonio Kast (59), otac devetero djece, pokušava treći put postati predsjednik.

Godine 2021. pobijedio ga je Gabriel Borić, izabran na valu obećanja da će provesti duboke socijalne reforme i donijeti novi ustav koji će zamijeniti onaj iz diktature Augusta Pinocheta (1973.-1990.). No nakon dva neuspjela pokušaja ustavne reforme i eksplozije kriminala, često pripisivane dolasku stranih bandi, ambicije su mu se smanjile.

Neki birači žale za Pinochetom

U takvom kontekstu, sve više birača traži snažnu vladu, a neki idu toliko daleko da žale za bivšim diktatorom, odgovornim za više od 3000 mrtvih i nestalih.

Kast, osnivač krajnje desne Republikanske stranke, sin je njemačkog poručnika koji je pobjegao u Južnu Ameriku nakon Drugog svjetskog rata. Otac mu je bio nacist, a brat Pinochetov ministar što mu je smanjilo izglede na zadnjim izborima, piše Reuters.

"Od idućeg predsjednika očekujem da bude autoritarniji", rekao je Hernan Gonzalez (28), nastavnik u Centru za reintegraciju mladih u Iquiqueu, na sjeveru zemlje, glavnoj luci preko koje dolaze migranti.

Tako razmišlja i Eduardo Casillas, pravnik iz Santiaga, koji ističe da će glasati za "kandidata koji ima zaista željeznu ruku, makar ograničavao slobode".

Želju birača za autoritetom koristi nekoliko od osmero predsjedničkih kandidata, nadmećući se odlučnim stajalištima kada su u pitanju sigurnost i imigracija.

Broj migranata u Čileu udvostručio se u sedam godina, dosegavši 8,8 posto stanovništva 2024., po službenim podacima. Broj ubojstava utrostručio se u deset godina, skočivši s 2,5 na 6,7 na 100.000 stanovnika.

Teška borba

Libertarijanac Johannes Kaiser (49) osvojio je simpatije dijela birača obećanjima da će protjerati sve ilegalne imigrante iz zemlje. Kaiser je, kao i Kast, njemačkog podrijetla i nekoć je bio član njegove Republikanske stranke.

Kandidat Narodne stranke (desni centar) Franco Parisi rekao je, pak, da bi mogao minirati granicu između Čilea i Bolivije kako bi zaustavio imigraciju.

José Antonio Kast pozvao je više od 330.000 ilegalnih imigranata u zemlji, koji su većinom podrijetlom iz Venezuele, da prodaju svoju imovinu prije nego budu protjerani ako on dođe na vlast. No izbjegavao je polemike koje su pridonijele njegovu porazu 2021., posebno protivljenje pobačaju u svim okolnostima i istospolnim brakovima.

Ta radikalna stajališta oslabila su kandidatkinju tradicionalne desnice Evelyn Matthei (72), bivšu gradonačelnicu Santiaga. Ona se kandidira drugi put, nakon što je 2013. izgubila od socijalistkinje Michelle Bachelet.

"Prazninu koju su ostavile tradicionalne stranke popunili su radikalni kandidati", rekao je Michael Shifter, bivši predsjednik instituta Interamerički dijalog iz Washingtona.

Na ljevici, Jeannette Jara nastojala je umanjiti svoje veze s Komunističkom partijom, kojoj pripada od adolescencije, tvrdeći da bi je mogla napustiti ako pobijedi.

Bivša ministrica rada u Borićevoj vladi, ona se zauzima za politiku gospodarskog rasta udruženu sa socijalnom pravdom, obećavajući ipak da će osnažiti policiju i kontrolu migracija.

"Nemam nikakvih kompleksa kada je u pitanju sigurnost", rekla je.

Jara "se zauzima za ljude suočene s ekonomskim i socijalnim nejednakostima", istaknula je Amanda Hermosilla, dvadesetogodišnja studentica koja tvrdi da će za nju glasati.

Ipak, čini se da tu odvjetnicu skromnih korijena očekuje "teška borba", ocijenio je Shifter.

Politički raspored snaga

Pravo glasa na predsjedničkim izborima, koji su obvezni od 2022., ima 15,6 milijuna ljudi.

Bira se i novi saziv Zastupničkog doma te polovica Senata, u kojima je vladajuća lijeva koalicija u manjini.

Nijedan od osmero predsjedničkih kandidata vjerojatno neće dobiti većinu potrebnu za pobjedu u prvom krugu, pa će biti potreban drugi krug 14. prosinca.

Ako desnica pobijedi na predsjedničkim izborima i osvoji kontrolu u oba doma parlamenta, to bi bilo prvi put od Pinochetove diktature da desnica kontrolira sve. Ustavne reforme moći će provesti ako dobije 89 zastupnika u donjem domu i 29 senatora, navodi Reuters.

Čile je najveći svjetski proizvođač bakra i drugi najveći proizvođač litija. Svi predsjednički kandidati podržavaju taj sektor. Jara je rekla da će poticati državnog diva u proizvodnji bakra Codelca da preuzme još veću ulogu u proizvodnji litija, a Kast je rekao da će provesti reviziju te kompanije na početku svojeg mandata.

Rudarske kompanije vrše pritisak na kandidate da pojednostave izdavanje ekoloških dozvola kako bi mogle brže proširiti svoje rudnike i povećati proizvodnju.