Foto: Hina

PONOVLJENO suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu za ratno profiterstvo u slučaju Hypo počet će na zagrebačkom Županijskom sudu 23. ožujka nakon što je ročište zakazano za 9. ožujka odgođeno zbog Sanaderova odlaska liječniku.

Suđenje bi trebalo početi čitanjem optužnice koju Sanader odbacuje i tvrdi da će, kao i u drugim korupcijskim postupcima s kojima je suočen, na kraju "dokazati svoju nevinost".

U slučaju Hypo Sanader je ranije pravomoćno osuđen za ratno profiterstvo, jer je sredinom 90-ih kao zamjenik ministra vanjskih poslova primio proviziju od austrijske Hypo banke koja je Hrvatskoj ratnih godina dala kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. No pravomoćnu presudu je 2014. ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Prva presuda za ratno profiterstvo

Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.

Ustavni sud je pritom naglasio kako nije nadležan odlučivati o Sanaderovoj krivnji, jer to mogu učiniti samo kazneni sudovi, nego jesu li u prvom suđenju nekada najmoćnijem hrvatskom političaru bili poštovani zakonski okviri te "osigurana sva jamstva pravičnog suđenja i svi mehanizmi pravne zaštite".

Nakon pripremnog ročišta sredinom veljače Sanaderova odvjetnica Jadranka Sloković kazala je da su na ročištu "iznesene osnovne opaske Državnog odvjetništva u odnosu na ustavnu presudu kojom je predmet vraćen na Županijski sud", kao i da su "polemizirali" o postojanju kaznenog djela ratnog profiterstva.

"Razgovarali smo i je li nastupila apsolutna zastara prije nego što je donesena promjena Ustava o ratnom profiterstvu 2010. To je nešto o čemu će odluku morati donijeti cijelo vijeće, jer sudac pojedinac na pripremnom ročištu o tome sigurno neće odlučivati. Prema tome vidjet ćemo koji će biti stav suda", dodala je Sloković.

Sporna zastara i obilježja ratnog profiterstva

Ustvrdila je da će obrana svoje stavove ponoviti i u uvodnim govorima na početku novog suđenja pa će sud odlučiti radi li se o relativnoj zastari u odnosu na kazneno djelo ratnog profiterstva, kao i što su obilježja tog kaznenog djela, "koja prema mišljenju Ustavnog suda u prijašnjoj presudi nisu bila ispunjena, odnosno nisu bila razmatrana".

Sanader je dodao da bez obzira na pravna pitanja o kojima računa vode njegovi odvjetnici on "nema veze" s uzimanjem provizije, odnosno ratnim profiterstvom. Ustvrdio je da su ulazak Hypo banke u Hrvatsku dogovorili tadašnji ministri vanjskih poslova Alois Mock i Mate Granić te da je i tadašnji premijer Valentić posvjedočio "da je kredit dobiven po dvostruko manjim uvjetima nego što su vladali na tržištu".

USKOK-ova tužiteljica Vanja Marušić, s druge strane, ustvrdila je da u slučaju Hypo zastare "sigurno nema". "Nakon pravomoćne sudske odluke o ovom predmetu gdje je i najviši sud u državi potvrdio optužnicu za ovaj predmet, odnosno donijetu presudu, danas je održano po treći put pripremno ročište nakon ukidne odluke. Mi smo iznijeli svoje dokazne prijedloge, o njima će vijeće odlučiti i nakon toga će biti zakazana rasprava", kazala je tužiteljica nakon pripremnog ročišta.

U prvoj presudi bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Sanader je, osim za ratno profiterstvo, bio osuđen i za primanje mita od mađarskog MOL-a, a kaznu od deset godina Vrhovni sud je smanjio na osam i pol godina. Postupci su u međuvremenu razdvojeni, a u slučaju Ina-MOL Sanaderu bi se trebalo suditi zajedno s, hrvatskom pravosuđu nedostupnim, direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem.