MINISTAR gospodarstva Ante Šušnjar odbacio je danas u Hrvatskom saboru tvrdnje da će uvođenje sidrenih cijena dodatno opteretiti male poduzetnike i obrtnike. Poručio je da je riječ o jednokratnoj mjeri kojom Vlada želi zaštititi potrošače i omogućiti jasniji pregled cijena, a njezinu će provedbu pratiti.

Sidrene cijene su cijene proizvoda i usluga koje su vrijedile na određeni datum u prošlosti, a trgovci i pružatelji usluga moraju ih istaknuti uz trenutačne cijene. Cilj je da kupci mogu jednostavno vidjeti koliko je nešto poskupjelo ili pojeftinilo.

Zastupnik Martin Kordić (DOMiNO) upozorio je na kritike malih poduzetnika i obrtnika zbog uvođenja takozvanih sidrenih cijena. Pitao je ministra kako Vlada namjerava zaštititi potrošače, a istodobno smanjiti papirologiju i troškove malim poduzetnicima.

"Svjedočimo oštrim kritikama udruga malih poduzetnika i obrtnika koje upozoravaju da im država time nameće dodatni labirint administracije i troškove, zbog čega su brojni mali obrti prisiljeni zatvoriti svoja vrata", rekao je Kordić.

Šušnjar: Riječ je o jednokratnoj mjeri

Šušnjar je odgovorio da se sidrene cijene uvode radi zaštite potrošača i veće transparentnosti, nakon što su cijene usluga posljednjih godina, prema njegovim riječima, porasle između 70 i 90 posto. Tvrdi da nova mjera neće trajno povećati količinu administrativnog posla poduzetnicima. Poručio je i da je Vlada tijekom svojih mandata smanjila administrativne troškove za više od 340 milijuna eura.

"To je jednokratna mjera koja će se unijeti u cjenike jednom i ostaje uvijek ista, stoga ne držimo da će biti administrativno opterećenje", rekao je Šušnjar. Najavio je da će Ministarstvo nastaviti pratiti stanje među malim poduzetnicima i obrtnicima. Pritom je istaknuo da se njihov broj posljednjih godina gotovo udvostručio.

Vučković: Moguće dodatne potpore za električne automobile

Nezavisni zastupnik Vladimir Bilek pitao je ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariju Vučković koliko će građana dobiti potpore za kupnju električnih automobila prema posljednjem natječaju i kada mogu očekivati isplate. Zanimalo ga je i razmišlja li Vlada o promjeni sustava dodjele potpora po načelu "najbržeg prsta" te hoće li biti dodatnog novca za električne automobile, kućne solarne elektrane i baterije za pohranu energije.

Vučković je odgovorila da je u posljednje dvije godine za ugradnju solarnih elektrana na obiteljskim kućama i sustava za pohranu energije izdvojeno oko 86 milijuna eura.

"Posljednji poziv dio je 10. paketa pomoći Vlade u jačanju otpornosti i u njemu je prvi put uveden razlikovni element u odnosu na one koji su u riziku od energetskog siromaštva. Za njih je planirana potpora bila 70 posto u odnosu na uobičajenih 50 eura", podsjetila je.

Za taj je natječaj osigurano 35 milijuna eura, a stiglo je 9000 prijava. Natječaj je nedavno zatvoren i započela je obrada zahtjeva. Za potpore pri kupnji električnih automobila na posljednji se natječaj prijavilo 17.700 zainteresiranih, rekla je ministrica.

Razmatraju se promjene pravila o prosvjedima ispred privatnih kuća

Zastupnica Dragana Jeckov (SDSS) upozorila je na problem održavanja prosvjeda ispred privatnih kuća. Istaknula je da pravo na mirno okupljanje treba uskladiti s pravom građana na privatnost, sigurnost doma i obiteljski život. "Pravo na politički prosvjed mora biti zaštićeno, ali ne smije biti sredstvo pritiska, uznemiravanja i zastrašivanja, posebno ne u nečijem privatnom domu", rekla je Jeckov.

Podsjetimo, ispred njezine kuće prosvjedovao je predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava (A-HSP) Dražen Keleminec. Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović potvrdio je da se u Ministarstvu razgovara o mogućnosti preciznijeg određivanja pravila za prosvjede ispred privatnih kuća.

Objasnio je da sadašnji Zakon o javnom okupljanju dopušta prosvjede na svim prikladnim mjestima, uz određene iznimke poput bolnica, škola, vrtića, nacionalnih parkova, autocesta i magistralnih cesta. Prema važećem zakonu, policija ne može zabraniti prosvjed samo zato što se održava u blizini nečije kuće ili stana.

Božinović je istaknuo da je najveći problem odrediti gdje bi takva zabrana vrijedila i kako bi se provodila. "Kako bi to izgledalo da kao demokratska država imamo zakon koji zabranjuje prosvjede ispred stanova javno poznatih osoba ili političara? Ako kažemo da se zabranjuju prosvjedi ispred stanova svih građana, onda ćemo vrlo brzo doći do pitanja je li moguće organizirati prosvjed u Hrvatskoj kao demokratskoj zemlji", rekao je Božinović.