MINISTAR gospodarstva Ante Šušnjar gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a. Na početku se osvrnuo na vijest da turska tvrtka Kuzey Star Shipyard preuzima Uljanik brodogradnju 1856. Turski ponuđač ponudio je kupoprodajnu cijenu od 12 milijuna eura, što je iznos viši od početno traženog (11 milijuna).

"Ja bih ovaj dan nazvao prvim danom renesanse hrvatske brodogradnje. Mislim da je ovo točka preokreta, da ćemo prestati iz proračuna dotirati na način kao što je to do sada bilo, pomagati brodogradnju i spašavati brodogradnju", izjavio je Šušnjar.

Od 2013. godine u brodogradnju je uloženo oko 710 milijuna eura, a Šušnjar očekuje da će se dio tog novca početi vraćati kroz prodaju udjela u brodogradilištima.

"Iznimno smo zadovoljni ponuđenom cijenom i ostvarenim ugovorom o prijenosu poslovnih udjela na novog vlasnika. On nama nije nepoznat, to je brodogradilište u kojem je nadograđivan hrvatski LNG terminal prošlog ljeta. To je respektabilno svjetsko brodogradilište", rekao je. 

"Otvara se puno prilika"

Napomenuo je kako se radi o međunarodno prisutnoj tvrtki koja posjeduje i brodogradilište u Kaliforniji. Očekuje i razvoj novih projekata, osobito gradnju brodova koji koriste ekološki prihvatljiva pogonska goriva.

"Danas sam se iznenadio činjenicom da su oni vlasnici i jednog brodogradilišta u Kaliforniji, što dovoljno govori o njihovoj veličini i ozbiljnosti. Ali isto tako i o najavama za izgradnju modernih brodova na nova pogonska goriva, na goriva koja su ekološki prihvatljiva. To otvara puno prilika, prvo za modernizaciju flote naših obalnih prijevoznika, do izgradnje brodova za svjetsko tržište", poručio je. 

Uz očuvanje postojećih radnih mjesta, očekuje i zapošljavanje novih radnika. Vjeruje da bi restrukturiranje brodogradilišta trebalo omogućiti poslovanje na tržištu bez dosadašnjih velikih proračunskih potpora.

"Sukladno najavama i investicijskim procesima, ne samo da će zadržati radna mjesta svi pravi radnici koji rade u tim brodogradilištima nego će biti potrebe za dodatnom radnom snagom. Danas su najavili da će uložiti sljedećih godina oko 100 milijuna eura u modernizaciju brodogradnje. To je strašno velik iznos", tvrdi Šušnjar. 

Pozvao ulagače da ulažu u Hrvatsku

Naglasio je da hrvatski brodovi plove diljem svijeta. Nada se da će domaća brodogradnja nastaviti razvijati svoju međunarodnu prepoznatljivost. Dodao je da su prodaja i restrukturiranje brodogradilišta, uz preuzete obveze novih vlasnika, konkretni rezultati aktualne vlasti.

"Ovo je doprinos koji ovoj Vladi daje i Domovinski pokret ulaskom u Vladu. Ovo su neke stvari koje mi isporučujemo danas građanima: da ne dajemo više iz proračuna stotine milijuna, nego smo restrukturirali ta brodogradilišta, uputili ih na tržište i vidimo da je velik interes. Svi ovi novi vlasnici obvezali su se na velika ulaganja, zadržavanje radnih mjesta, ali i zadržavanje brodograđevne djelatnosti", naveo je. 

Pozvao je ulagače da ulažu u Hrvatsku, napomenuvši da su im vrata Ministarstva gospodarstva i Vlade otvorena.

Što se tiče rasta cijene nafte i naftnih derivata, ponovio je kako Vlada raspolaže mehanizmima kojima želi zadržati cijene goriva među najnižima u regiji. "Trendovi ovog tjedna nisu onakvi kakvi smo htjeli da budu, cijene blago rastu. Međutim, kao i do sada, imamo niz mehanizama s kojima ćemo i dalje ostati, da tako kažem, s najjeftinijim gorivom u regiji", rekao je. 

Podržava gradnju energana

Na pitanje treba li Hrvatska izgraditi energanu, ministar je odgovorio potvrdno. "Imamo neke projekte i lokacije koje su predefinirane za takve stvari. Gradovi Zagreb, Rijeka, Osijek i Sisak imaju razvijenu toplovodnu mrežu. Ako ćemo proizvoditi toplinu, to su najpogodnije lokacije za izgradnju takvih energana, pa možda i u svim tim mjestima, jer znamo koje količine otpada proizvodimo", objasnio je. 

Podsjetio je da Hrvatska još nema takvu energanu, za razliku od drugih članica Europske unije. "Već ranije sam govorio: jedino u Republici Hrvatskoj ne postoji takva energana, a u Europskoj uniji ih postoji 500", poručio je.

Vjeruje da bi otpor javnosti prema izgradnji energana za obradu otpada trebalo smanjiti upoznavanjem građana s takvim postrojenjima u praksi. Kao primjer naveo je Beč, gdje se na vrhu energane nalaze košnice s pčelama.

"Riješiti to na način da ih odvedemo na studijska putovanja i pokažemo im kako to izgleda. Gledao sam prije koji dan reportažu iz Beča, gdje su na vrhu takve energane košnice s pčelama koje proizvode med. Znači, ako to nije štetno za život pčela, koje su najosjetljivije, onda je to dokaz da to nije štetno", naglasio je. 

"Otpad nije otpad, otpad je gorivo"

Uvjeren je da bi izgradnja takvih postrojenja mogla smanjiti troškove građana i povećati životni standard. Tvrdi da Hrvatska treba ubrzati pripreme za njihovu izgradnju.

"Svaka nova energana znači manji račun za naše režije, manji račun za naše građane i povećanje životnog standarda. Otpad nije otpad, otpad je gorivo. I tako ga tretira cijeli svijet, cijela Europa, i mi moramo hitno poduzeti korake za izgradnju takvih energana. Mi to već pripremamo", potvrdio je. 

O uvođenju sidrenih cijena

Ponovio je da je uvođenje sidrenih cijena odgođeno do 17. studenoga zbog tehničkih poteškoća dijela poduzetnika. Najavio je i sastanak s predstavnicima cehovskih udruženja kako bi im dodatno pojasnili pravilnik.

"Dobar dio poduzetnika to je već uveo, očekujući da će odluka stupiti na snagu kada je bila donesena. Međutim, zbog onih koji imaju malo veće tehničke izazove i nemaju te službe, prolongirali smo to do 17. studenoga", naveo je. 

"Sutra ćemo imati sastanak s cehovskim udruženjima kako bismo dodatno prezentirali i pojasnili odredbe pravilnika koje to precizno uređuju. Sjetimo se kada smo iskazivali dvojne cijene u kunama i eurima. Ovo neće biti nikakva razlika u odnosu na to. Tada to nitko nije spominjao kao administrativni namet", nastavio je. 

Predviđa da sidrene cijene neće predstavljati znatnije opterećenje za gospodarstvo te ih vidi kao instrument zaštite potrošača. Podsjetio je na Vladine mjere potpore poduzetnicima.

"Ta cijena, jednom kada se indicira na tim karticama na kojima se vidi cijena, ostaje uvijek ista. Tako da mislim da nema prostora tolikim kritikama. Ovo je instrument zaštite potrošača. Podsjetit ću da s jedne strane vrlo snažno podupiremo gospodarstvo subvencijama od 2,8 milijardi eura i s 800 milijuna eura rasterećenja administrativnih i parafiskalnih nameta, tako da mislim da ovo neće biti značajniji udar", zaključio je.