NAJAVA tužbe suca Zvonka Vrbana protiv Telegrama.hr, teške čak 100.000 eura, zbog tekstova o njegovom stjecanju imovine, prema ocjeni urednika hrvatskih medija i pravnih stručnjaka, vrhunac je "pravosudne agresije" protiv medija i novinara, ali i dosad nezabilježen iznos potraživanja u sudskoj praksi.

Najavu tužbe suca Vrbana protiv jednog od vodećih hrvatskih portala predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko početkom tjedna istaknuo je kao vrhunac pravosudnog progona novinara i medija, u kojem sada glavni akteri postaju suci, i to svojim tužbama.

Glavna urednica portala Telegram Jelena Valentić istovremeno je izvijestila da su zaprimili dopis odvjetnika suca Vrbana, predsjednika Županijskog suda u Osijeku, kojim se traži odšteta od 100.000 eura zbog pet tekstova novinara Drage Hedla te im je dao rok za očitovanje od dva tjedna, nakon čega slijedi tužba.

"Tekstovi se uglavnom tiču imovine suca Vrbana, a rezultat su višemjesečnog istraživanja. Sve je potkrijepljeno dokumentima i ugovorima, a suca Vrbana smo pokušali kontaktirati desetak puta, ali nikad nije htio dati svoju stranu priče. No, nakon što smo mi to objavili, došao je taj njegov zahtjev", kazala je Valentić. No, s druge strane, uvidom u zahtjev za naknadu nematerijalne štete u najavi Vrbanove tužbe objašnjeni su razlozi njegove duševne boli, ali i uz istovremeno posebno isticanje njegova društvenog statusa.

"Budući da se radi o višestrukoj ponovljenoj ugrozi časti i ugleda našeg klijenta, koji obavlja odgovornu i ne baš jednostavnu društvenu funkciju u ne baš jednostavnom trenutku, smatramo da je iscrpljena mogućnost da našem klijentu pružite satisfakciju samom objavom neistinite informacije i isprikom. Stoga ocjenjujemo da bi se za svaki objavljeni napis naveden u ovom zahtjevu našem klijentu moralo naknaditi neimovinsku štetu za pretrpljene duševne boli zbog povrede prava privatnosti, časti i ugleda", ističe se u dopisu odvjetnika koji zastupaju suca Vrbana danom na uvid Hini. 

150.000 kuna odštete za svaki objavljeni tekst

Pritom se objašnjava i visina odštetnog zahtjeva od čak 150.000 kuna za svaki objavljen tekst novinara Drage Hedla, odnosno ukupno od 100.000 eura. "Ovakvu naknadu neimovinske štete smatramo primjerenom i minimalno određenom zbog načina objavljivanja kojim je neistinita informacija učinjena dostupnom većem broju čitatelja, pri čemu je ona prenesena i u drugim medijima, zbog samog mjesta objavljivanja u rubrici Politika i kriminal, čime se našem klijentu imputira kriminalna djelatnost", zaključuje se u najavi tužbe.

"Najavu tužbe suca Vrbana, s odštetnim zahtjevom od 100.000 eura, mogu protumačiti isključivo kao pokušaj pritiska na redakciju Telegrama. Pored svih drugih okolnosti, iznos koji potražuje nezabilježen je u praksi hrvatskih sudova, kada govorimo o naknadi zbog povrede prava osobnosti. S obzirom na visinu odštete i način na koji je to učinio, možemo zaključiti da njegova najava tužbe sadrži elemente agresije, budući da za njegov zahtjev ne postoji ni činjenično ni pravno opravdanje", kazala je za Hinu Vanja Jurić, odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo i odnedavna članica stručne skupine Europske komisije za tzv. SLAPP tužbe.

Suci moraju prihvatiti i osvijestiti da su, kao dio pravosudnog sustava, podložni preispitivanju svojih postupaka i da javnost ima pravo pratiti njihov rad, posebno u okolnostima kakve postoje u odnosu na suca Vrbana, ističe Jurić

"Rad sudaca i sve što na njega utječe ili može utjecati sigurno su pitanja od opravdanog javnog interesa. To je, uostalom, potvrdio i Europski sud za ljudska prava", zaključuje. Osim toga, upozorava da su i drugi utjecajni mediji na udaru suca kao tužitelja te navodi primjer portala Index, protiv kojeg su trenutno aktivna dva sudska postupka u kojima su tužitelji suci, oba radi naknade neimovinske štete. Jednu tužbu je podnio sudac Mate Kukavica, koji traži isplatu 40.000 kuna , a drugu sudac Ivan Marković zbog tekstova u kojima su novinari Indexa prenijeli reakcije stručne javnosti na njegovu odluku da petoricu osumnjičenih za silovanje maloljetnice pusti da se brane sa slobode. Sudac Marković, po toj osnovi, od Indexa potražuje isplatu 99.000 kuna.

Glavna urednica Indexa Andreja Hudika je, pak, iskazavši solidarnost svim kolegama novinarima i medijima koji su na meti tužbi sudaca, naglasila da su oni žrtve trenda koji traje već nekoliko godina. Kazala je i da je Index još 2018. objavio serijal pod nazivom Pravosudna farsa, u kojemu je istaknuto da suci dobivaju veće odštete od drugih građana, da su itekako favorizirani od svojih kolega tijekom postupaka, a kao razlog navode ugled sudačke profesije te utjecaj na buduće presude.

"Otkrili smo da uobičajena naknada za duševne boli sudaca iznosi 70.000 kuna, ali takve vrste naknada često su i mnogo veće. Još tada smo našli i analizirali preko 20 slučajeva u kojima su novinari i mediji gubili sudske parnice protiv sudaca, a zbog novinskih članaka u kojima su novinari propitivali biografije, odluke i rad sutkinja i sudaca. Odnosno, kritizirali ih", kaže Hudika, nudeći krajnje jednostavan zaključak.

Indexovo istraživanje pokazalo da hrvatski suci najviše pate od duševnih boli

"Mislim da je jasno da suci podižu tužbe jer znaju da će sve ići u njihovu korist. Naše istraživanje pokazalo je da hrvatski suci najviše pate od duševnih boli, a razina njihove boli nije usporediva s niti jednom boli drugog hrvatskog građanina", zaključuje Hudika.

No, rekorder u broju podnesenih tužbi sudaca zbog objavljenih tekstova ipak je Hanza medija, izdavač Jutarnjeg lista, Globusa i ostalih tiskovina, protiv kojeg je čak 15 sudaca podnijelo 33 tužbe na ukupan iznos od 2.21 milijun kuna. Točnost podataka o broju tužbi sudaca protiv Hanza medije potvrdio je Hini i glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, no zasad nisu predstavljeni konkretniji podaci o imenima sudaca tužitelja i visini njihovih odštetnih zahtjeva.

S druge strane, i u konkurentskom Večernjem listu ističu da su već godinama svjedoci tome da moćni ljudi koriste tužbe ne bi li utjecali na informativne medije, njihovu uređivačku politiku, sadržaj koji objavljuju te na novinare i njihov rad.

"Rade to političari, pa zašto se čuditi ako to učini i neki sudac. Duševne boli, koje kod tih raznih tužitelja navodno prouzroče tekstovi, teško je izmjeriti, pa na scenu stupa institut 'slobodnog sudačkog uvjerenja'. Nažalost, u pravosuđu nema VAR-a koji pomaže i kontrolira suce na nogometnim terenima. A sve je to još više komplicirano u našem pravosuđu kada za ovakvim tužbama posežu ugledni suci", ističe direktor Večernjeg lista Renato Ivanuš, dodajući da zbog toga mediji, novinari i urednici dolaze u iznimno tešku situaciju.

Glavni urednik 24sata Goran Gavranović poručio je da se slaže s ocjenama HND-a o nastavku pravosudne agresije protiv novinara i medija povećanim brojem tužbi te je to ocijenio potencijalno iznimno opasnim za slobodu medija u Hrvatskoj. 

"Nemam točne podatke o broju tužbi koje su podnijeli suci, ali moguće da postoji tendencija obijesnog parničenja", kazao je Gavranović. S druge strane, upitan razmatra li uredništvo i uprava 24sata eventualno podnošenje prijava ili čak protutužbi protiv sudaca koji, često neutemeljeno, pokreću tužbe protiv medija i novinara, Gavranović je potvrdio da je i to moguće rješenje.

"Za sada nismo razmišljali o protutužbama, ali nije isključeno", zaključio je Gavranović.