DVA NEDAVNO objavljena istraživanja pokazala su da već postoje odobreni lijekovi i preparati kojima bi se Parkinsonova bolest, od koje u svijetu boluju milijuni ljudi, a godišnje umiru stotine tisuća, mogla mnogo uspješnije liječiti i prevenirati nego što je to sada slučaj.

Prvi mogući lijek je kladribin, lijek za rak koji je američka agencija za hranu i lijekove (FDA) već odobrila.

Drugi tretman je tretiranje visokim dozama vitamina B koje bi se mogle koristiti u održavanju zdravog bakterijskog sastava crijeva koji je važan za prevenciju Parkinsonove bolesti.

Što je Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest koja nastaje zbog odumiranja specifične vrste živčanih stanica koje proizvode dopamin.

Prof. dr. sc. Dinko Mitrečić, pročelnik Odsjeka za regenerativnu neuroznanost na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, kaže da još uvijek nismo u potpunosti razjasnili zašto neuroni kod oboljelih od Parkinsonove bolesti odumiru.

"No, jedan od važnih elemenata koji tome sigurno doprinosi jest nakupljanje patoloških proteina, kao što je, na primjer, alfa-sinuklein", kaže Mitrečić. "Ta molekula otežava funkcioniranje živčanih stanica, a kada ih se nakupi u velikoj količini, stanice počinju odumirati", dodaje.

Pogađa motoričke i nemotoričke funkcije

Parkinsonova bolest prvenstveno pogađa motoričke funkcije, a karakteriziraju je tremor, odnosno drhtanje, ukočenost mišića, sporost pokreta i posturalna nestabilnost, stanje koje karakterizira nesposobnost održavanja ravnoteže i stabilnosti pri stajanju ili hodanju.

Osim motoričkih simptoma, mnoge oboljele pogađaju i nemotorički, poput depresije, anksioznosti, poremećaja spavanja, poteškoća s govorom i kognitivnih problema.

Epidemiologija Parkinsonove bolesti

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Parkinsonova bolest pogađa više od 10 milijuna ljudi širom svijeta.

Učestalost bolesti raste s dobi, a najčešće se dijagnosticira kod osoba starijih od 60 godina. S obzirom na starenje populacije, u budućnosti se očekuje sve veći rast broja oboljelih.

Procjenjuje se da u svijetu od komplikacija povezanih s Parkinsonovom bolešću godišnje umre oko 100.000 ljudi.

Kako trenutno liječimo Parkinsonovu bolest?

Mitrečić kaže da danas već postoje neki lijekovi koji mogu pomoći oboljelima od Parkinsonove bolesti.

"Jedan od njih je levodopa, preparat koji omogućuje nadoknađivanje dopamina, molekule koja nedostaje oboljelima. Tu su i molekule koje imitiraju djelovanje dopamina ili molekule koje usporavaju odstranjivanje dopamina. No, sve te terapijske opcije s vremenom kod pacijenata slabe i postaju manje efikasne. Također, još uvijek nemamo lijek koji djeluje na sam uzrok ove bolesti, što je, inače, zajedničko gotovo svim neurološkim bolestima", ističe Mitrečić.

Kladribin, lijek za rak dao obećavajuće rezultate

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications znanstvenici su otkrili da protein koji se nalazi na površini stanice nazvan Aplp1 može igrati važnu ulogu u širenju štetnih proteina alfa-sinukleina od jedne živčane stanice u drugu. A upravo je širenje tog proteina jedan od ključnih načina kako broj odumrlih živčanih stanica postaje sve veći, a simptomi sve teži.

Stručnjaci ističu da već postoji lijek protiv raka koji je odobrio FDA, a koji cilja na protein nazvan Lag3, koji je u interakciji s Aplp1, što sugerira da bi se terapija za Parkinsonovu bolest mogla poboljšati, i to djelovanjem na širenje patoloških proteina, što bi bio posve nov način liječenja ove bolesti.

U novom radu, međunarodni je tim znanstvenika opisao kako dva proteina rade zajedno kako bi pomogli štetnim alfa-sinukleinskim proteinskim nakupinama da uđu u moždane stanice.

"Sada kada znamo kako Aplp1 i Lag3 međusobno djeluju, imamo novi način razumijevanja kako alfa-sinuklein doprinosi napredovanju Parkinsonove bolesti", rekao je Xiaobo Mao, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Johns Hopkins u SAD-u.

"Naša otkrića također sugeriraju da bi ciljanje ove interakcije s lijekovima moglo značajno usporiti napredovanje Parkinsonove bolesti i drugih neurodegenerativnih bolesti", dodao je.

Prevencija na razini probave

Drugi mogući smjer terapije jest djelovanje na mikrobiotu, odnosno na bakterijski sadržaj crijeva.

Mitrečić tumači da "postoje vrlo ozbiljne studije koje sugeriraju kako postoji jasna veza između poremećene bakterijske flore u crijevima i nastanka Parkinsonove bolesti".

"Također postoje studije koje su pokazale kako se nakupljanje alfa-sinukleina nalazi i u živčanim stanicama koje se nalaze u samoj stijenci crijeva ili u blizini crijeva. Stoga jedna od teorija tvrdi da Parkinsonova bolest počinje prvo u živčanom sustavu crijeva, a onda se širi u mozak, što je djelom i potvrđeno studijama na eksperimentalnim životinjama", kaže Mitrečić.

Problem prehrane i konzumacije crvenog mesa

Istraživanja su pokazala da ljudi s Parkinsonovom bolešću često imaju smanjenu raznolikost crijevnih bakterija, što može biti povezano s prehrambenim navikama, uključujući unos mesa. Na primjer, zaklada Parkinson's Foundation na svojim stranicama ističe da konzumacija velikih količina crvenog mesa i zasićenih masti može negativno utjecati na crijevni mikrobiom, što može pogoršati simptome Parkinsonove bolesti​​. Neki dokazi također ukazuju na to da konzumacija mesa može povećati izloženost pesticidima i drugim zagađivačima, koji su povezani s većim rizikom od razvoja Parkinsonove bolesti. 

U novom istraživanju znanstvenici su identificirali crijevne mikrobe koji su vjerojatno povezani sa smanjenim razinama riboflavina, odnosno vitamina B2 i biotina, odnosno vitamina B7, što ukazuje na moguću jednostavnu prevenciju Parkinsonove bolesti jer se njihov nedostatak povezuje s bolešću.

Stanjivanje crijeva i izloženost toksinima

Prema meta analizi više studija, objavljenoj u časopisu npj Parkinson's Disease vitamin B2 mogao bi pomoći u sprječavanju razvoja Parkinsonove bolesti.

Analizirajući uzorke izmeta 94 pacijenta s Parkinsonovom bolešću i 73 relativno zdrave kontrolne osobe u Japanu, japanski je tim znanstvenika usporedio svoje rezultate s podacima iz Kine, Tajvana, Njemačke i SAD-a.

Iako su u raznim zemljama u ispitivanjima bile uključene različite skupine bakterija, sve one utjecale su na puteve koji sintetiziraju vitamine B u tijelu. Istraživači su otkrili da su promjene u zajednicama crijevnih bakterija bile povezane sa smanjenjem riboflavina i biotina kod ljudi s Parkinsonovom bolešću.

Tim je potom pokazao da je nedostatak vitamina B povezan sa smanjenjem razina kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) i poliamina, molekula koje pomažu u stvaranju zdravog sloja sluzi u crijevima.

"Manjak poliamina i SCFA može dovesti do stanjivanja sloja crijevne sluzi, čime se povećava propusnost crijeva, a oba su primijećena kod Parkinsonove bolesti", objasnio je voditelj japanskog tima Hiroshi Nishiwaki sa Sveučilišta Nagoya.

Japanski znanstvenici smatraju da oslabljeni zaštitni sloj izlaže crijevni živčani sustav većem broju toksina s kojima se sve češće susrećemo, što uključuje kemikalije za čišćenje, pesticide i herbicide.

Takvi toksini dovode pak do prekomjerne proizvodnje α-sinukleinskih fibrila – molekula koje su uključene u nastanak Parkinsonove bolesti.

Jedna studija iz 2003. pokazala je da visoke doze riboflavina mogu pomoći u oporavku nekih motoričkih funkcija kod pacijenata koji su također eliminirali crveno meso iz svoje prehrane.

Autori su stoga zaključili da bi visoke doze vitamina B mogle spriječiti oštećenja tkiva povezana s razvojem Parkinsonove bolesti.

Rezultati ove studije sugeriraju da bi se Parkinsonova bolest mogla prevenirati osiguravanjem zdravih crijevnih mikrobioma, kao i smanjivanjem unosa toksičnih tvari iz okoliša.