POLARNI medvjedi i njihova mladunčad u nadolazećim će desetljećima sve više gladovati jer emisije stakleničkih plinova ubrzavaju otapanje arktičkog leda, otkrili su znanstvenici u novoj studiji. Povezanost između topljenja arktičkog leda i opadanja populacije polarnih medvjeda poznata je desetljećima, ali studija objavljena u četvrtak u časopisu Science prva je koja izravno kvantificira taj odnos.

Konkretnije razumijevanje kako emisije stakleničkih plinova dovode do umiranja polarnih medvjeda važan je korak u zaštiti ugrožene vrste, rekla je Cecilia Bitz, profesorica atmosferskih znanosti na Sveučilištu Washington i jedna od autorica studije.

Polarni medvjedi love tuljane, njihov primaran izvor hrane na arktičkom ledu, rekla je Bitz. Topljenje leda znači da imaju više poteškoća u pronalaženju hrane i da će ostati gladni, zbog čega raste rizik gladovanja i smanjuje se njihova sposobnost da podižu mladunčad do doba kada se može samostalno brinuti o sebi.

Plinovi tope arktički led

"Ovdje se zapravo radi o tome koliko brzo emitiramo" (stakleničke plinove), rekla je Bitz. "I što više emitiramo, nesretna je istina da će polarni medvjedi više patiti." Stotine elektrana diljem Sjedinjenih Država zajedno će emitirati više od 60 gigatona stakleničkih plinova tijekom svog vijeka trajanja, rekla je Bitz.

Ti plinovi ispunjavaju atmosferu, zagrijavaju okoliš i tope arktički led. NASA procjenjuje da se led smanjuje gotovo 13 posto po desetljeću. Takvo smanjivanje staništa dovest će do pada od 4 posto u preživljavanju mladunčadi polarnog medvjeda u južnom Beaufortovom moru, koje je sjeverno od Aljaske i kanadskog Yukona te Sjeverozapadnog teritorija, rekla je Bitz.

Za studiju, Bitz je rekla da je ispitala koliko često medvjedi ubijaju i jedu tuljane i koliko dugo svaki obrok traje prije nego što se moraju ponovno hraniti. Zatim je to usporedila s brzinom otapanja leda na Arktiku i emisijama stakleničkih plinova kako bi odredila koliko će dodatnih dana u godini medvjed vjerojatno biti gladan kako se emisije budu povećavale.

Izravna veza

Iako se pad od 4 posto možda ne čini velikim, on pokazuje izravnu vezu između emisija stakleničkih plinova i opstanka polarnih medvjeda, rekla je Bitz. A to je važno kada se razmatraju projekti koji bi doveli do većih emisija, uključujući nove naftne i plinske bušotine.

Ova studija ima implikacije izvan svijeta polarnih medvjeda koji se bore, rekli su Bitz i dr. Steven Amstrup, koji je također glavni znanstvenik emeritus u ekološkoj neprofitnoj organizaciji Polar Bears International.

Ista vrsta analize mogla bi se napraviti za druge ugrožene vrste koje su pogođene klimatskim promjenama, poput izbjeljivanja koraljnih grebena ili ptica koje izloženih prijetnji  zbog rasta razine mora.