POKUŠAJ teškog ubojstva policajca i rafali iz automatskog oružja koje je nedugo prije samoubojstva po zgradi vlade ispalio Danijel Bezuk ne mogu se okarakterizirati kao terorizam bez konkretnih saznanja o motivima napada, smatraju kriminalisti i stručnjaci za sigurnost.

Nakon što je 22-godišnji Bezuk u ponedjeljak oko 8 sati ispalio tridesetak hitaca ispred zgrade vlade i pritom ranio policajca koji je osiguravao štićeni objekt, dio javnosti i medija protumačio je napad kao teroristički čin.

Obavljenim očevidom, uz stručnu pomoć kriminalističkih vještaka, policija je događaj, koji je zgrozio i podijelio javnost, okarakterizirala kao pokušaj teškog ubojstva i samoubojstvo.

Kazneni zakon u Hrvatskoj definira terorizam kao nasilni čin koji, između ostalog, ima svrhu zastrašiti većinu i ozbiljno narušiti ili uništiti temeljne ustavne, političke, gospodarske i društvene strukture države. Uz to, terorizam se zakonski definira kao uništenje državnih ili javnih objekata, javnog mjesta ili privatne imovine koje može ugroziti živote ljudi ili prouzročiti znatnu gospodarsku štetu.

Kako je Bezuk nedugo nakon pohoda na najvišu državnu instituciju i neposredno prije samoubojstva na društvenim mrežama ostavio oproštajnu poruku koju su mnogi protumačili kao mladićevu kritiku političkih elita, dio javnosti smatra da je nesumnjivo riječ o terorizmu.

Kamuflažna odora, snajperi i turist u svojoj državi

Uvidom u Bezukov profil na društvenim mrežama, vidljivo je kako se žali na malu plaću, ali i pozira odjeven u zimsku kamuflažnu odoru, dok u ruci drži model snajperske puške izrađen od drveta. Bezuk je na Facebooku zapisao da je ''turist u svojoj državi'', dok je podijeljenu snimku testiranja snajperske puške komentirao riječima: ''Da sam jedan od njih, da skidam Srbe.'.

Branko Lazarević, umirovljeni kriminalistički inspektor i nekadašnji šef ekipe za očevide zagrebačke policije, ističe da događaj sa zagrebačkog Trga svetog Marka ne može biti opisan kao terorizam zbog nemogućnosti policije da zbog samoubojstva počinitelja otkrije njegove motive i je li za napad imao predumišljaj.

''Kada bi policijskim istražiteljima bili poznati Bezukovi motivi i unaprijed smišljena namjera za počinjenjem kaznenog djela, događaj bi se definitivno mogao okarakterizirati kao teroristički čin. Budući da je Bezuk počinio samoubojstvo, policiji će za slaganje mozaika koji upotpunjuje jasnu sliku o događaju nedostajati motivi koji su pokretali napadača, osobito zbog njegove oproštajne poruke s političkom konotacijom'', kazao je za Hinu Lazarević.

"Policija u ovim dvojbenim situacijama u pravilu poseže za težom kvalifikacijom kaznenog djela"

Bivši inspektor ističe da policija u dvojbenim situacijama poput ove u pravilu prilikom podizanja kaznene prijave poseže za težom kvalifikacijom kaznenog djela.

''Takvu kvalifikaciju kaznenog djela policiji predlaže tužiteljstvo jer tijekom sudske rasprave uvijek nešto može skliznuti prema nižoj kvalifikaciji kaznenog djela, dok je istovremeno tužiteljstvu tijekom suđenja teško podići kazneno djelo s pokušaja teškog ubojstva na djelo terorizma'', pojašnjava sugovornik.

Govoreći o dvojbenosti slučaja, Lazarević je podsjetio da je otac napadača, inače nekadašnji branitelj, prijavljen za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja oružja koje je pronađeno u njegovoj kući u Kutini. U slučaju da napadač nije počinio samoubojstvo i time ostavio prostor za otkrivanje motiva, policija bi mogla prijaviti njegovog oca za terorističko udruživanje tek nakon što bi utvrdila da je on nedvojbeno bio član terorističkog udruženja, dodaje.

''Najbitnije je da policija izuzme što više tragova i da se pronađeno oružje poveže s pronađenim čahurama i tragovima projektila pronađenima u vladinoj zgradi i tijelu ranjenog policajca. Time će se lakše dokazati da je napad počinio Bezuk. Također, trebalo bi dobro pročešljati napadačeve profile na društvenim mrežama i druge vrste arhiviranih zapisa ako postoje, ali i obaviti niz razgovora s njegovom obitelji, prijateljima i poznanicima. U protivnom ćemo biti uskraćeni za motive, a samim time i za cjelokupni mozaik događaja'', zaključuje Lazarević.

Mnoga pitanja ostala otvorena

Magistar kriminalistike i nekadašnji načelnik Uprave kriminalističke policije Željko Cvrtila se slaže s Lazarevićevom ocjenom da će nedostatak detalja oko događaja ostaviti mnoga pitanja otvorenima. Stručnjak za sigurnost naglašava da je motiv ključna stavka za pravnu kvalifikaciju ovog događaja.

''Teško je zaključivati iz objava na društvenim mrežama je li riječ o terorizmu. Za takvu kvalifikaciju je potrebna namjera izazivanja većih nemira i unošenja straha među građane, a takvo što se nije dogodilo'', smatra Cvrtila. Pritom potvrđuje Lazarevićevu tvrdnju da će javnost zbog nemogućnosti policije iz opravdanih razloga, barem zasad, ostati uskraćena za mnoge odgovore.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina rekao je u utorak da nije bilo nikakvih indicija da bi 22-godišnji mladić u ponedjeljak mogao na Markovu trgu pucati u zgradu vlade i teško ozlijediti policajca, a potom si oduzeti život.

Prema podacima koje je iznio, mladić je u ponedjeljak ujutro na Markovu trgu zapucao na policajca iz dugog vatrenog oružja, a ugrožena su bila tri policajca na Markovu trgu.

Uz ranjenog policajca ispred vlade, ugrožen je bio policajac na osiguranju sabora koji je uzvratio paljbom te još jedan policajac koji se našao u blizini.

Za reakcije pojedinaca koji su putem društvenih mreža davali podršku napadaču Milina je rekao da su zabrinjavajuće. Građane je pozvao da ne zatvaraju oči "oko različitih ugrožavajućih oblika ponašanja bilo da je riječ o nasilju u obitelji, prometnim prekršajima ili posjedovanju ilegalnog oružja".

Po podacima koje je iznio policija je kroz akciju Manje oružja manje tragedija samo u ovoj godini prikupila 2542 komada vatrenog oružja, od toga 135 komada automatskog oružja i 112 kilograma eksploziva.