NA SINDIKALNOJ sceni 2025. obilježili su neuspješni pregovori sindikata državnih i javnih službi o osnovici plaće za 2026. i ostvarenju drugih materijalnih prava, njihovi štrajkovi, štrajkovi radnika Fortenove i vatrogasaca te prosvjed upozorenja "hitnjaka" i izmjene Zakona o radu (ZOR).

Predstavnici obrazovnih sindikata poručili su krajem prosinca da je Vlada prekinula socijalni dijalog sa sindikatima, upozorivši da je stanje u javnim službama loše te da kolektivno pregovaranje praktički više ne postoji.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija ustvrdio je da Vlada ne pokazuje interes ni za nastavak pregovora o dodatku Temeljnom kolektivnom ugovoru, ni za početak pregovora o granskim kolektivnim ugovorima, niti za poštivanje ranije potpisanih sporazuma koji imaju snagu kolektivnog ugovora.

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić poručio je da se ne slažu s Vladom ni oko iznosa niti rokova te dodao kako se ne smije ići u smanjenje cijene rada u javnim službama. Zahtjevi sindikata i ponuda Vlade još su prilično udaljeni, postoji značajna razlika u pogledu iznosa osnovice za izračun plaće i Vladine ponude u vezi s naknadom za topli obrok, upozorio je.

Piletić: Sindikati trebaju smanjiti očekivanja

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić poručio je sindikatima u javnim i državnim službama da bi trebali smanjiti očekivanja o rastu osnovice plaća od osam posto u idućoj godini jer u proračunu nema dovoljno sredstava.

Podsjetio je da su 2024. kroz izmjenu sustava koeficijenata plaće u državnom i javnom sektoru rasle u prosjeku 30 posto pa nije realno očekivati preslikavanje takvih stopa rasta u 2026.

S druge strane, sindikati upozoravaju da djelatnike iduće godine očekuje smanjenje cijene rada, ali da Vlada ne želi da se o tome sazna istina pa bi joj svi sindikati javnih službi trebali najaviti industrijske akcije.

Vlada predlaže povećanje osnovice od jedan posto tek od 1. srpnja, a topli obrok od 1. travnja iduće godine.

Sindikalne središnjice protiv zamrzavanja rasta plaća

Sindikalne središnjice SSSH, MHS i NHS usprotivile su se zahtjevu HUP-a da se zamrzne rast minimalne plaće u 2026. jer drže da za to nema argumenata te zatražile da ona bude zakonski utvrđena minimalno na 1130 eura bruto kako bi se radnici s takvim primanjima zaštitili od siromaštva.

Na lipanjskom sastanku tražili su povećanje osnovice plaće za 12 posto, uskrsnice sa 100 na 150 eura, isplatu naknade za topli obrok u visini 100 eura mjesečno za 11 mjeseci.

Vladina strana tada je za radnike u javnim službama iznijela podatke da bi to za osnovicu bilo 1,3 milijardu eura, uskrsnice 13,3 milijuna eura te za topli obrok 318 milijuna eura, što prema njihovim izračunima iznosi 1,63 milijarde eura.

Tada je sindikatima rečeno da što se tiče zahtjeva za povećanjem osnovice ne mogu očekivati ništa, a što se tiče toplog obroka, Vlada je radnicima spremna isplatiti 20 eura, što je manje od eura po danu. Sindikati su organizirali najprije jednodnevni štrajk upozorenja, a potom i cirkularne štrajkove po županijama.

Plenković: Štrajk nije bio potreban

Premijer Andrej Plenković poručio je kako štrajk u obrazovnom sustavu u organizaciji tri sindikata "zaista nije bio potreban", naglasivši da je njegovoj Vladi obrazovanje prioritet te da su povećali osnovicu za 48 posto od početka mandata. Vlada je produžila odluku prema kojoj će se zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama te sveučilištima i institutima umanjiti plaće za vrijeme sudjelovanja u štrajku.

Predstavljen je novoosnovani sindikat zaposlenih u srednjim školama Znanje, a njegova predsjednica Nada Lovrić ocijenila je da je nedavni štrajk bio neuspješan te pozvala nastavnike da im se pridruže.

Sporazum između predstavnika Vlade i triju obrazovnih sindikata kojim je dogovorena zaštita radnopravnog statusa nastavnika u strukovnim školama i formaliziran okvir za razgovor s Vladom o poboljšanju materijalnih prava svih zaposlenih u obrazovanju i znanosti potpisan je sredinom lipnja. Time je izbjegnut štrajk srednjoškolskih nastavnika i omogućena neometana provedba postupka državne mature.

Štrajkovi vatrogasaca i prosvjed "hitnjaka"

U štrajku su zbog dugotrajnog izostanka socijalnog dijaloga s osnivačima te nemogućnosti postizanja dogovora u vezi s Kolektivnim ugovorom stupili i vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Umag. Traže izjednačavanje s plaćama zaposlenika gradskih ustanova.

Prosvjed su početkom listopada održali i zaposlenici hitne službe tražeći povrat beneficiranog radnog staža, donošenje zakona o hitnoj medicinskoj službi i smjenu ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grbe Bujević.

Izvršni direktori Fortenova grupe i štrajkački odbor Sindikata PPDIV postigli su Sporazum o razumijevanju kojim je dogovoren prekid štrajka u kompanijama PIK Vrbovec i Zvijezda te su usuglašeni ključni elementi novog Kolektivnog ugovora.

Izmjene Zakona o radu radi transparentnosti plaća

Ministarstvo rada najavilo je izmjene Zakona o radu radi usklađivanja s EU direktivama o transparentnosti plaće i platformskom radu, a svrha im je, uz ostalo, da plaće za jednaki rad između muškaraca i žena budu jednake.

Nove obveze prvenstveno se tiču velikih poslodavaca te neće predstavljati velika dodatna opterećenja s obzirom na to da se izvještavanja provode svake tri godine ovisno o veličini poslodavaca.

Radnici će pri zapošljavanju morati dobiti informaciju o početnoj plaći, što će im dati pravnu sigurnost, jer će već prigodom zapošljavanja morati dobiti informaciju o početnoj plaći i rasponu plaće koja je zajamčena za određeno radno mjesto, što prije nije bilo propisano.

Vezano uz tajnost plaća direktiva ne propisuje da će sve plaće biti javne, nego se izbjegava mogućnost da poslodavac od samog radnika traži da ne smije visinu svoje plaće reći nekome izvan kruga samog poslodavca.

Sve odredbe koje će se mijenjati bit će u dogovoru sa socijalnim partnerima, a kako će neki detalji biti riješeni vidjet će se kroz idućih godinu dana, najavili su iz Ministarstva.

Usklađivanje godišnjih odmora s Konvencijom

Što se tiče korištenja godišnjih odmora, to je usklađeno s Konvencijom Međunarodne organizacije rada koja dopušta mogućnost da se dio godišnjeg odmora prenese izvan trenutačno predviđenog razdoblja, no htjeli bi zakonodavstvo uskladiti sa sudskim tumačenjima.

Već i sada dopuštamo da određene kategorije radnika mogu prenijeti korištenje godišnjeg odmora i duže od 30. lipnja iduće godine, poručuju iz Ministarstva.