PUNO se toga još ne zna o koronavirusu, uključujući i pitanje trajanja imuniteta nakon preboljele infekcije. Pitanje zbunjuje mnoge, od znanstvenika do običnih ljudi koji bi željeli znati u kolikoj su mjeri zaštićeni nakon prve doze cjepiva.

Na neka pitanja odgovor može dati testiranje na antitijela, ali ni ona ne daju potpun odgovor kada je posrijedi razina imuniteta. 

Koje su nam vrste testova na antitijela na raspolaganju?

Dvije su osnovne vrste: testovi koji mjere jesu li antitijela uopće prisutna u organizmu i drugi koji ispituju u kojoj su mjeri ta antitijela učinkovita protiv virusa. 

Prvi su vrlo pouzdani želite li utvrditi jeste ili imali covid-19. Potonji, poznati kao neutralizacijski testovi, provode se tako da se krvni serum u laboratoriju dovede u kontakt s dijelovima koronavirusa da bi se ustanovilo kakva je preciznost antitijela. 

Premda nijedan test ne nudi apsolutnu sigurnost, sigurno je reći da "pozitivan neutralizacijski test gotovo uvijek znači da ste zaštićeni", rekao je njemački medicinski biokemičar Thomas Lorentz.

I imunolog Carsten Watzl ističe da su neutralizacijski testovi precizniji, ali i dodaje da su istraživanja pokazala korelaciju između količine antitijela i količine neutralizacijskih antitijela. 

"Drugim riječima, ako imate mnogo antitijela u krvi, mala je vjerojatnost da sva ta antitijela ciljaju pogrešan dio virusa", rekao je Watzl. 

To znači da i jednostavan test na antitijela ukazuje na određen stupanj zaštite, ali vam ne može precizno reći koliki. "Zapravo, nitko vam ne može reći u kojoj ste mjeri stvarno imuni. Čak i s velikom količinom antitijela postoji određena razina nesigurnosti", kaže Watzl.

Koliko stoje testovi? 

Premda cijena varira od zemlje do zemlje, u većini Europe cijena je dvadesetak eura, a u Hrvatskoj dvjestotinjak kuna. Neutralizacijski testovi su skuplji i cijena im je između 50 i 90 eura, rekao je Lorentz. 

U nekim zemljama mogu se nabaviti i kućni testovi, ali Lorentz savjetuje suzdržavanje od tih 'uradi sam' ispitivanja. 

Koji tipovi antitijela postoje? 

Tri su posebno zanimljive vrste. ''Snage za brzo djelovanje'' protiv virusa su IgA i IgM antitijela. Ona se brzo stvaraju, ali njihova razina nakon završetka infekcije smanjuje se brže nego treća vrsta antitijela. To su IgG antitijela, odnosno ''memorijske stanice'', koje mogu ostati u organizmu dugo vremena i ''sjetiti se'' da je Sars-CoV-2 neprijatelj. 

"Oni koji imaju te memorijske stanice mogu brzo proizvesti nova antitijela kad bude potrebno", objašnjava Watzl.

Kada ima smisla provesti testiranje na antitijela?

Organizam počinje proizvoditi IgG antitijela tek nekoliko dana od početka infekcije i zato za testiranje na taj tip antitijela, što je norma, treba pričekati najmanje dva tjedna nakon infekcije. 

S druge strane, testovi na IgM antitijela već nekoliko tjedana nakon infekcije mogu biti negativni jer taj tip antitijela brzo nestaje. 

Serološkim testovima dokazuje se prisutnost protutijela IgM i IgG u krvi, koja nastaju kao imunosni odgovor organizma nakon kontakta s virusom SARS-CoV-2.

Prema trenutačno poznatim podacima IgM protutijela u krvi mogu se otkriti najranije krajem prvog tjedna od pojave simptoma, dok se IgG protutijela pojavljuju najčešće ubrzo nakon IgM protutijela, tijekom drugog tjedna.

"Testovi na IgA i IgM antitijela nisu se pokazali osobito produktivnim u ovoj pandemiji", kaže Lorentz. 

Što znači ako je test na antitijela negativan? 

Ne znači nužno da niste zaštićeni od virusa. I oni s negativnim testom mogu imati određenu razinu zaštite zahvaljujući T-stanicama (T-limfocitima), još jednom metodom borbe organizma protiv virusa. 

T-stanice ne ''skaču'' na viruse prije nego što se oni ''prikače'' na naše stanice, nego to čine kasnije, odnosno napadaju stanice u koje se virus naseli. To ih čini važnom sastavnicom našeg imunosnog sustava. 

Mnogi koji su imali relativno blagu infekciju koronavirusom brzo izgube antitijela, no to ne znači da im jednako brzo opada i razina T-stanica, kažu epidemiolozi. 

Ističu da je u nekim laboratorijima moguće obaviti i testiranje na razinu T-stanica. 

Omogućuje li vam pozitivan test na antitijela veću slobodu kretanja? 

Ne. Mnoge zemlje daju ista prava potpuno cijepljenim osobama i onima koji su preboljeli covid u zadnjih šest mjeseci. No za ovo potonje dokaz je PCR test, a ne test na antitijela. 

Ima li uopće svrhe napraviti test na antitijela?

Ima za osobe s narušenim imunosnim sustavom ili pacijente koji uzimaju imunosupresivne lijekove, kaže Watzl. "Oni nakon druge doze cjepiva mogu provjeriti razinu antitijela u organizmu". 

Dodaje da je za sve ostale, cijepljene ili oporavljene, značaj testa ograničen. 

Lorentz kaže da svi koji žele procjenu svoje imunosne zaštite protiv koronavirusa trebaju izabrati neutralizacijski test. 

Kazao je da mu ne pada na pamet nijedan slučaj kod kojeg bi imalo smisla napraviti jednostavan test na antitijela, osim u slučaju kad želite saznati jeste li imali virus ili ne.