Dino Čović, student sociologije i etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, za Index analizira izborni uspjeh francuske desničarke Marine Le Pen, koja je ušla u drugi krug predsjedničkih izbora s aktualnim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

Prvi krug francuskih predsjedničkih izbora je ponudio nekoliko iznenađenja: potop nekadašnjih glavnih francuskih političkih stranaka - Socijalističke partije Francuske i konzervativne stranke Republikanci, uvjerljivu pobjedu Marine Le Pen na krajnjoj desnici, odličan rezultat političkog veterana na krajnjoj ljevici - Jean-Luca Mélenchona.

Prema službenim rezultatima, Emmanuel Macron, koji lovi svoj drugi mandat u Elizejskoj palači, osvojio je 27.6% glasova, kandidatkinja ekstremne desnice Marine Le Pen 23.4%, glavni kandidat ljevice Jean-Luc Mélenchon 22%, bivši politički komentator, također kandidat ekstremne desnice, Eric Zemmour 7%,  kandidatkinja konzervativne stranke Republikanci Valerie Pécresse 4.7% i pariška gradonačelnica, kandidatkinja francuske Socijalističke partije Anne Hidalgo 1.7%.

Činilo se kao da izbori idu u jednom smjeru, ali...

Prije 5 tjedana činilo da će Emmanuel Macron biti prvi francuski predsjednik nakon Jacquesa Chiraqa koji će provesti dva mandata u Elizejskoj palači. Macronu su ankete na početku ožujka davale 26%, kandidatkinji ekstremno desne stranke Nacionalni Front – Marine Le Pen 17%, bivšem političkom komentaru također ekstremnom desničaru - Ericu Zemmouru 14%, kandidatkinji konzervativne stranke desnog centra Republikanci –  Valérie Pécresse 13% i kandidatu krajnje ljevice - Jean-Lucu Mélenchon 11%.

Sve je izgledalo kao da će se najveća borbi voditi za ulazak u drugi krug između Le Pen, Zemmoura i Pécresse i da će Macron u drugom krugu s minimalno 10% razlike u glasovima pobijediti bilo koga od navedenih protukandidata. 

Utjecaj ruske invazije na Ukrajinu

Razlog Macronove osjetne prednosti prije 5 tjedana krije se u ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je negativno utjecala na njegova glavna dva protukandidata prema tadašnjim anketama – Marine Le Pen i Erica Zemmoura. Kandidatkinju ekstremne desnice i ruskog predsjednika Vladimira Putina ne povezuju samo međusobne simpatije, već i konkretni politički interesi.

Naime, njena stranka i dalje otplaćuje dug od 9 milijuna eura Ruskoj centralnoj banci iz 2014. godine. Također, Le Pen je iste godine izjavila kako za nju aneksija Krima nije protuzakonita, što je suprotno od stava Europske Unije i SAD-a. Nadalje, Le Pen i Zemmour su poznati u političkom životu po svom anti-NATO sentimentu, odnosno po stavu da Francuska treba izaći iz NATO saveza, što je uvelike problematičan stav u trenutku ruske invazije na Ukrajinu kada NATO izgleda kao jedina realna zaštita od ruske agresije.

Svi navedeni faktori su Macronu trebali osigurati dovoljan politički kapital da mirno uplovi u svoj drugi predsjednički mandat, no rezultati prvog kruga pokazuju kako Le Pen predstavlja ozbiljnu prijetnju Macronovom pohodu na drugi mandat.

Što je Le Pen promijenila u odnosu na kampanju iz 2017. godine ?

No, bez obzira na potencijalno ograničavajuće faktore za Marine Le Pen kada je u pitanju njena povezanost s Putinom i Kremljom, ona iz prvog kruga izlazi kao jedno od najvećih iznenađenja i ulazi u drugi krug s ozbiljnom šansom da postane novo, glavno lice Elizejske palače. Nameće se pitanje kako je Le Pen ostvarila ovako velik preokret u nešto više od mjesec dana?

Prvo, retorika Le Pen nije tako oštra kao 2017. godine, odnosno više se ne zalaže za "Frexit" (izlazak Francuske iz EU) niti za izlazak Francuske iz eurozone, nego Europsku uniju zamišlja ''kao puki savez suverenih država".

Drugo, Le Pen je priznala kako je ruska invazija na Ukrajinu promijenila njeno mišljenje o Vladimiru Putinu i kako oštro osuđuje invaziju, što je svakako pomoglo u ublažavanju utjecaja etikete koju nosi, a to je etiketa Putinovog simpatizera i saveznika.

Treće, Le Pen je u ovoj kampanji dobro naglasila ono što je dovelo u drugi krug 2017. godine, a to je posvećivanje pažnje radničkom dijelu francuskog društva koji se osjeća izdano i zapušteno od strane onih koje oni definiraju kao ''političke elite''. Le Pen se bavila konkretnim, svakodnevnim problemima francuskog građanina kao što su: inflacija, kupovna moć francuskih građana, kako će sankcije objavljene Rusiji utjecati na troškove svakodnevnog života.

Zanimljiva je njena izjava za francuski RTL: ''Rješenje smanjenja uvoza plina i benzina (iz Rusije, op.a.) će biti tragedija za francuske obitelji. Žao mi je što vam ovo moram reći, moj prioritet je obrana kupovne moći francuskih obitelji.'' S druge strane, Macron je dio svoje kampanje potrošio na diplomatske razgovore s Putinom, što dobar dio francuskih građana nije pozdravio. 

Stoga, može se reći da je Le Pen neutralizirala loše aspekte kampanje iz 2017. godine, a s druge strane uspostavila je bolju komunikaciju s radničkim dijelom društva, odnosno s glavnim subjektom njene kampanje - francuskim obiteljima.

Tko će dobiti Mélenchonove glasove ?

U Mélenchonovom stožeru su sinoć nakon objave prvih rezultata sijevali zvižduci upućeni drugim ljevičarskim kandidatima (Yannick Jadot, Anne Hidalgo) zato što bi prema rezultatima prvog kruga Mélenchon vrlo lako ušao u drugi krug da je ljevica ujedinjeno nastupila na izborima.

Iako je veteran francuske ljevice Jean-Luc Mélenchon nadmašio sva očekivanja i ankete osvojivši 22% glasova, ne može ga se svrstati u pobjednike prvog kruga jer nije uspio ući u drugi krug. No, bez obzira na to što Mélenchon nije uspio ući u drugi krug, on odnosno njegovi glasači će igrati presudnu ulogu u drugom krugu.

Glavni zadatak Emmanuela Macrona i Marine Le Pen će svakako biti pridobiti što veći dio od 7 milijuna glasova, koje je Mélenchon dobio u prvom krugu, ali to neće biti nimalo jednostavno. 

Iako je Mélenchon u sinoćnjem obraćanju četiri puta rekao kako ne smije biti nijednog glasa za Marine Le Pen, on nije pozvao vlastite birače da glasaju za Macrona kao što je to učinila kandidatkinja Republikanaca Valerie Pécresse, što ukazuje na to da bi dobar dio Mélenchonovih glasača mogao ostati kod kuće i ne glasati 24. travnja.

Također, iako tradicionalna politička logika nalaže da krajnji ljevičari neće glasati za ekstremnu desničarku Le Pen, to ne znači da će oni glasati za Macrona kao opciju ''manjeg zla'' jer velika većina Mélenchonovih glasača smatra da je Macron počinio nemjerljivu štetu kada su u pitanju socijalni aspekte države, radnička prava i individualne slobode.

Stoga, borba za glasove iz Mélenchonovog bazena i općenito iz bazena ljevice neće biti lak zadatak za Macrona jer nije ni približno opravdavao njihovo povjerenje koje su mu dali 2017. godine.

Prognoze za drugi krug

Bez obzira na iznenađenje Marine Le Pen, Macron u drugi krug ulazi kao favorit i kao pobjednik prvog kruga s 28.5%. No, nezahvalno je sada prognozirati što će Francuzi izabrati 24. travnja, ali ono o čemu se može razgovarati su narativi na kojima će Macron i Le Pen temeljiti nastavak vlastite kampanje.

Macronovo sinoćnje obraćanje u kojem poziva francuske građane da spriječe dolazak krajnje desnice na vlast je ono što će u sljedeća dva tjedna pokušavati staviti u prvi plan. Pokušat će naglasiti ono što je Le Pen vješto neutralizirala u prvom krugu: anti-migrantske stavove, ksenofobiju, suradnju s autokratskim režimima i vođama, radikalni euroskepticizam.

S druge strane, Le Pen će nastaviti u istom smjeru gdje će naglašavati Macronovu udaljenost od svakodnevnih životnih problema s kojima se nosi prosječna francuska obitelj, a da pritom ne zaoštri svoju retoriku kao 2017. godine. Sve ukazuje na to da će ponovo odlučivati zadnja TV debata, kao i prošle izbore, u kojoj je Macron uvjerljivo pobijedio.

Le Pen se ne više zalaže ni za "Frexit" (izlazak Francuske iz EU) ni za izlazak Francuske iz eurozone, ono na čemu je Macron najviše poentirao u zadnjoj debati 2017. godine, ali  Le Pen će svakako morati pripremiti dobru obranu kada je u pitanju njen odnos s Putinom i Kremljom jer će to biti jedna od glavnih točaka napada koje će Macron ciljati u predstojećoj TV debati.