KLIMATIZACIJA prostora postala je standard u suvremenom životu, posebno tijekom vrućih razdoblja kojih, zahvaljujući klimatskim promjenama, ima sve više.

No, mnogi se ljudi boje klimatizacije, dijelom opravdano, a dijelom iracionalno.

Nameće se pitanje je li klimatizacija zdrava ili ne i koji su strahovi opravdani, a koji ne?

Nažalost, na tu temu još uvijek nije napravljeno dovoljno znanstvenih istraživanja, no neka ipak postoje i daju određene odgovore i smjernice.

Ukratko bi se moglo reći da klimatizacija uglavnom ima pozitivne učinke na zdravlje, ali da može imati i negativnih, te da pravilno korištenje klima-uređaja može maksimizirati pozitivne, a smanjiti negativne.

Prije svega treba istaknuti da su ekstremne vrućine, nakon ekstremnih hladnoća, drugi najveći uzrok smrti od vremenskih nepogoda, veći od poplava.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Lancet, između 2000. i 2019. godine približno 489.000 smrtnih slučajeva godišnje može se pripisati vrućinama, od čega se 45% događa u Aziji, a 36% u Europi. Drugim riječima, klimatizacija doslovno spašava živote.

Korist za ljude ugroženog zdravlja

Jedno od obuhvatnijih istraživanja na temu učinka klimatizacije na zdravlje objavljeno je u časopisu BMC Public Health.

U njemu je fokus bio na utjecaju prilagodbe zraka i temperature kroz sustave grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) na pacijente u bolnicama.

Sveukupno, sustav HVAC pokazao se korisnim za oporavak pacijenata, posebno u kontekstu poboljšavanja vitalnih znakova, smanjivanja broja slučajeva srčanog stresa, ubrzavanja oporavka i povećavanja tjelesne aktivnosti. Štoviše, korištenje sustava HVAC smanjilo je smrtnost pacijenata i skratilo boravak u bolnici za pacijente s respiratornim bolestima.

Učinci klimatizacije na kognitivne funkcije

Jedno istraživanje učinka klimatizacije na zdrave ljude, studente provela je Škola javnog zdravlja Harvard Chan.

Ono je pokazalo da povećane temperature u prostorijama bez klimatizacije tijekom toplinskog vala negativno utječu na kognitivne funkcije kod mladih zdravih pojedinaca.

Studija je pratila 44 studenta iz Massachusettsa od kojih su neki živjeli u zgradama s klimatizacijom, a drugi bez nje prije, tijekom i nakon toplinskog vala.

Nalazi su pokazali da su tijekom toplinskog vala studenti u zgradama bez klima-uređaja imali lošije rezultate na testovima od studenata u klimatiziranim spavaonicama i doživjeli su pad u pet mjera kognitivnih funkcija, uključujući vrijeme reakcije i radnu memoriju.

Tijekom toplinskog vala, učenici u zgradama bez klima-uređaja imali su 13.4% dulje vrijeme reakcije na testovima s riječima i bojama te 13.3% lošije rezultate na testovima zbrajanja i oduzimanja u usporedbi s učenicima koji su živjeli u klimatiziranim prostorima.

U kombinaciji, ovi podaci pokazuju da su studenti u sobama s klima-uređajima bili ne samo brži u odgovorima nego i točniji. Utvrđeno je da su toplinski uvjeti u prostorijama uzrokovani toplinskim valovima u zgradama bez klimatizacije rezultirali značajnim deficitima u kognitivnim funkcijama.

Autori studije smatraju da se ovaj pad kognitivnih funkcija može pripisati povećanom toplinskom opterećenju i pojačanim učincima drugih okolišnih faktora.

Ostali pozitivni učinci klimatizacije na zdravlje

Klimatizacija održava tjelesnu temperaturu, što je ključno u vlažnim i toplim područjima svijeta u kojima su tijekom ljeta toplotni udari veliki problem.

Klimatizacijski uređaji hlađenjem tijela olakšavaju spavanje. Poznato je da je uvijek ugodnije spavati u hladnijim sobama nego u vrućim.

Klima-uređaji također mogu smanjiti učestalost alergijskih reakcija jer njihovi filteri mogu ukloniti alergene ako se dobro održavaju.

Isušivanje zraka

Kako smo već naveli na početku teksta, klimatizacija može imati i određene negativne efekte, osobito kod osjetljivih ljudi.

Klima-uređaji smanjuju vlažnost zraka, što jasno vidimo po tome koliko vode izlazi iz njih. Oni hlade zrak pomoću isparivača koji sadrže rashladno sredstvo. Kada topli zrak iz prostora prolazi preko hladnih zavojnica isparivača, vlaga iz zraka se kondenzira na tim zavojnicama. A suh zrak kod osjetljivih ljudi može dovesti do suhoće kože, očiju i sluznica, a u nekim slučajevima i iritacije dišnih puteva.

Osim toga, ljudi u klimatiziranim prostorima često piju manje vode jer ne osjećaju žeđ kao na visokim temperaturama. To može dovesti do dehidracije, koju će pojačati i suhi zrak, što pak može izazvati glavobolje, umor i smanjenje kognitivnih funkcija.

Suhi zrak može isušiti sluznicu dišnih puteva koja normalno služi kao barijera protiv bakterija i virusa, što može povećati rizik od respiratornih infekcija.

Kod osoba s kroničnim respiratornim bolestima, poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), isušivanje zraka može pogoršati simptome kao što su bronhokonstrikcija i otežano disanje.

Bakterije i plijesan

Ako se klima-uređaji ne održavaju pravilno, u njima se mogu nakupljati bakterije i plijesan. Udisanje zraka kontaminiranog tim mikroorganizmima može uzrokovati respiratorne probleme i alergijske reakcije.

Jedna od bakterijskih bolesti koja se može dobiti preko klima-uređaja koji se ne održavaju kako treba je legionarska bolest koju uzrokuje bakterija Legionella pneumophila.

Ona se može razmnožavati u vodenim sustavima koji se koriste za hlađenje zraka, uključujući rashladne tornjeve i sustave za vlaženje zraka. Kada se kontaminirana voda rasprši u zrak putem klimatizacijskih sustava, bakterije se mogu udahnuti, što može dovesti do infekcije.

No, važno je istaknuti da se legionarska bolest najčešće povezuje s velikim sustavima klimatizacije i vodenim sustavima u zgradama kao što su hoteli, bolnice i uredske zgrade. Mogućnost da se legionarska bolest dobije putem uobičajenih klima-uređaja za stanove je znatno manja.

Nagle promjene temperature

Probleme može uzrokovati i nagla promjena temperature.

Nagli prelazak iz vrućeg vanjskog okruženja u hladan klimatizirani prostor može izazvati stres za tijelo, što može rezultirati simptomima poput glavobolje, umora i bolova u mišićima.

Problem može biti i nagli prelazak iz klimatiziranih prostora na vrućine. On može izazvati bronhokonstrikciju, posebno kod osoba s astmom ili kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB). Hladan zrak iz klimatiziranih prostora može izazvati iritaciju dišnih puteva, a zatim ih iznenadna izloženost vrućem zraku može dodatno iritirati, što može izazvati kašalj i otežano disanje.

Nagla promjena temperature može biti stresna za kardiovaskularni sustav. Osobe s postojećim srčanim problemima mogu osjetiti pogoršanje simptoma, kao što su bol u prsima i otežano disanje. Visoke temperature povećavaju rad srca i opterećenje krvnih žila, što može biti opasno za osobe s hipertenzijom ili srčanim bolestima.

Loša ventilacija

Korištenje klima-uređaja nije jeftino jer oni troše dosta struje. Zbog toga će ljudi rijetko provjetravati prostorije koje su dobro rashladili.

Nedostatak svježeg zraka zbog nedovoljnog provjetravanja može dovesti do nakupljanja ugljičnog dioksida i drugih onečišćenja, što može uzrokovati probleme poput vrtoglavice i smanjene koncentracije.

Gubitak sposobnosti prirodne prilagodbe

Redovito, dugotrajno provođenje vremena u klimatiziranim prostorima smanjuje izloženost prirodnoj toplini, pa tijelo nema potrebu prilagođavati se visokim temperaturama kao što bi inače imalo. Ova smanjena izloženost može smanjiti termoregulacijske sposobnosti tijela i učiniti ga manje učinkovitim u upravljanju toplinom kada je to potrebno.

Slično vrijedi za znojenje. Tijelo se hladi procesom znojenja, koji je manje potreban u klimatiziranim prostorima. Dugoročno smanjenje znojenja može oslabiti sposobnost tijela da koristi ovu ključnu metodu hlađenja kada se nađe u toplom okruženju.

Ljudi koji nisu aklimatizirani na vrućine imaju veću šansu doživjeti toplinski stres i povezane zdravstvene probleme.

Da bi se smanjio negativan utjecaj klimatizacije na sposobnost prilagodbe toplini, preporučuje se provoditi određeno vrijeme na otvorenom ili u neklimatiziranim prostorima kako bi se tijelo treniralo za prilagodbu toplim uvjetima.

Pravila za ispravno korištenje klima-uređaja

Pravilno održavanje i korištenje klimatizacijskih uređaja može povećati njihove pozitivne i smanjiti moguće negativne učinke na zdravlje.

Dobro je stoga ponoviti nekoliko uglavnom poznatih pravila.

Redovito održavanje klima-uređaja ključno je za zdravlje. To uključuje čišćenje ili zamjenu filtera svakih nekoliko mjeseci i profesionalni servis najmanje jednom godišnje. Time se smanjuje rizik od nakupljanja bakterija i plijesni.

Preporučuje se postavljanje temperature klima-uređaja na razinu koja je nekoliko stupnjeva niža od vanjske temperature, najbolje između 22 °C i 26 °C. Prevelike razlike u temperaturi mogu biti stresne za tijelo.

U prostorima s klimom može biti korisno postaviti ovlaživače zraka kako bi se spriječila suhoća kože i sluznica.

Važno je osigurati dovoljan protok svježeg zraka u prostorijama kako bi se smanjio rizik od nakupljanja štetnih plinova i poboljšala ukupna kvaliteta zraka.

Konačno, zrak iz klima-uređaja ne bi trebao biti usmjeren izravno prema ljudima. Bolje je usmjeriti ga prema stropu ili zidovima kako bi se postigla ravnomjernija distribucija rashlađenog zraka.

Možemo zaključiti da klimatizirani prostori generalno nisu štetni za zdravlje. Naprotiv, mogu biti korisni za zdravlje i mogu spašavati živote, pod uvjetom da se klima-uređaji pravilno koriste i održavaju. Kao i kod svih tehnologija, ključ je u umjerenosti i pravilnoj upotrebi.