Foto: Getty Images

DOK SE Donald Trump priprema za preuzimanje položaja američkog predsjednika, NATO se priprema za slanje najvećeg pojačanja dosad u istočnu Europu.

Odluka za slanje četiri oklopna bataljuna u Poljsku, Litvu, Latviju i Estoniju donesena je na NATO summitu u Varšavi prošle godine, neposredno nakon Brexita. Prema planu, po jedan međunarodni bataljun vodile bi SAD, Kanada, Velika Britanija i Njemačka.

Sada, u svjetlu Trumpovog skorog ulaska u Bijelu kuću, odlučnost NATO-a da ojača svoju "prednju prisutnost" u zemljama članicama koje graniče sa sve agresivnijom Rusijom dovedena je u pitanje. Tome su najviše doprinijele Trumpove izjave tijekom predizborne kampanje u kojima je s jedne strane izražavao divljenje Vladimiru Putinu i prihvaćanje njegove agresivne politike u Siriji i Ukrajini. S druge strane, sugerirao je da je članstvo u NATO-u preveliki trošak za SAD, da je savez "zastario" te da će razmisliti o tome hoće li SAD štititi članice koje "ne plaćaju svoj pošteni dio".

"Ići svojim putem nije opcija, ni za Ameriku ni za Europu"

Kako prenosi BBC, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg također je izrazio zabrinutost i upozorio: "Ići svojim putem nije opcija, ni za Ameriku ni za Europu. Suočavamo se s najvećim sigurnosnim izazovima naše generacije. Nemamo vremena za preispitivanje vrijednosti partnerstva između Europe i SAD-a."

Stoltenberg je priznao da SAD trenutno financiraju gotovo 70% troškova NATO-a te da neke članice moraju povećati svoj vojni budžet, ali dodao da su američki lideri uvijek shvaćali da je stabilna i sigurna Europa u njihovom strateškom interesu.

Ako Amerika povuče svoje snage, dobila bi povjerenje Rusije

Što Rusija očekuje od predsjednika Trumpa, sugerirao je Putinov glasnogovornik Dimitrij Peskov. Trump bi, naime, mogao zadobiti povjerenje Rusije ako povuče američke snage s granice s Rusijom ili barem zaustavi njihovu ekspanziju. To bi dovelo do "jedne vrste detanta u Europi", rekao je Peskov za AP. Alternativa bi, aluzija je jasna, bila još agresivniji ruski stav prema NATO-u, od približavanja nuklearnih projektila do gomilanja ruskih snaga uz granicu.

Iako Barack Obama uvjerava međunarodnu zajednicu da je njegov nasljednik privržen NATO-u, znakovito je da je ruski RT prenio izvještaje njemačkih medija o mogućem planu B za NATO u slučaju da Trump potpuno povuče američke snage iz Europe. Nešto što je do nedavno bilo nezamislivo, očito je postala mogućnost koju treba uzeti u obzir.

Trump i Putin jučer su razgovarali telefonski i složili se o potrebi da se SAD i Rusija ujedine "u borbi protiv zajedničkom neprijatelja broj jedan - međunarodnog terorizma i ekstremizma". U skladu s tim, razgovarali su i o zajedničkom "rješavanju krize u Siriji".

S druge strane, kako piše Reuters, Trump i Putin se tek trebaju sresti, a njihov će odnos uvelike ovisiti o tome kako će se ove dvije osebujne ličnosti slagati i hoće li se obostrana taština pokazati kao problem.

Trumpova politika enigma

No nema sumnje da je Putin u ovom trenutku na uzlaznoj putanji. Aneksija Krima i vojne intervencije u Ukrajini i SIriji učinile su Rusiju diplomatski izoliranom, ali i predmetom strahopoštovanja. Rast populističkih i krajnje desnih stranaka i političara u Europi i Americi, koje mahom imaju proruske i eurofobne stavove, također ide Putinu na ruku. Moskva je i sama očigledno doprinijela tom trendu širenjem dezinformacija i propagande, kao i hakiranjem dokumenata iz predizbornog stožera Hillary Clinton i Demokratske stranke.

Kad je Rusija u pitanju, Clinton je bila možda najratoborniji kandidat od Ronalda Reagana. Nepovjerenje i neprijateljstvo Clinton i Putina seže još iz njenog mandata državne tajnice. Clinton je u Siriji otvoreno zagovarala "no-fly" zonu, čija primjena bi mogla dovesti do izravnog sukoba između američkih i ruskih zračnih snaga.

Izbjegavanje nepotrebnog rata s Rusijom u Siriji svakako je poželjni scenarij. Međutim, jednako rizični konflikt u baltičkim zemljama i dalje je realna mogućnost -pogotovo s obzirom da ne znamo kakvu će politiku Trump voditi ni hoće li NATO misija iduće godine uopće biti provedena.