POVODOM jedne od NATO-ovih aktivnosti usmjerenih ka potpori Ukrajini, u kojoj bi trebala sudjelovati Hrvatska, predsjednik Zoran Milanović jučer se obrati javnosti o, kako je rekao, "sprječavanju širenja rata prema hrvatskim granicama i osiguranju mira i sigurnosti svim hrvatskim građanima".

>> Milanović odbio poslati hrvatske vojnike u misiju za Ukrajinu: Nećemo se uvući u rat

Prema Milanoviću ispada da bi Hrvatska time ušla u rat

Milanović je u priopćenju naveo kako je od njega zatražena suglasnost za 13 odluka. On je dao suglasnost za njih 12, poput sudjelovanja oružanih snaga u NATO-ovim operacijama, kao i operacijama Europske unije i Ujedinjenih naroda. Misija s kojom nije suglasan tiče se Ukrajine, odnosno sudjelovanja pripadnika hrvatskih oružanih snaga u NATO-ovoj aktivnosti vezanoj uz sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU).

Navodi Milanović kako "Hrvatska pomaže i pomagat će i dalje Ukrajini, ali ta pomoć ne može biti bilo kakav oblik sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske". Netko tko to čita, neupućen u ono što NSATU jest, može doista pomisliti da bi Hrvatsku u rat uvuklo sudjelovanje u ovoj misiji.

NSATU će funkcionirati u Njemačkoj, NATO ističe da ga to ne čini stranom u sukobu

Što je NSATU? Članice NATO-a su, podsjetimo, donedavno koordinirale potporu Ukrajini djelovanjem neformalne kontaktne skupine za obranu Ukrajine, što je bilo pod vodstvom Sjedinjenih Država.

Nedavno su članice raspravljale o načinima prebacivanja te odgovornosti na formalne strukture NATO-a. Na summitu NATO-a koji se održao od 9. do 11. srpnja u Washingtonu osnovano je ovo novo zapovjedništvo. Na summitu je sudjelovao i Milanović te nije bio protiv osnivanja ovog tijela.

NSATU će se sastojati od oko 700 članova iz država NATO-a. Iz bilo kakvih procesa isključena je Mađarska. Sjedište NSATU-a je u Wiesbadenu, u Njemačkoj, s ključnim logističkim središtima na istočnom krilu saveza.

"NSATU ne čini NATO stranom u sukobu, ali će podržati Ukrajinu da zadrži svoje pravo na samoobranu", rekao je donedavni glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Ovo su glavni ciljevi NSATU-a

NSATU ima tri glavna fokusa: nadgledanje obuke ukrajinskih oružanih snaga u objektima za obuku u savezničkim zemljama, pružanje potpore dugoročnom razvoju ukrajinske vojske i potpore Ukrajini kroz planiranje, koordinaciju donacija sa saveznicima i partnerima, prijenos materijala za pomoć i popravak opreme.

"NSATU će osigurati poboljšanu, predvidljivu i koherentnu sigurnosnu pomoć Ukrajini na duži rok, jačajući potporu koju saveznici i partneri pružaju Ukrajini.

NSATU, koji će djelovati u savezničkim državama, ojačat će našu tekuću suradnju u transformaciji ukrajinskih obrambenih i sigurnosnih snaga, tako da Ukrajina bude sposobnija obraniti se sada i odvratiti bilo kakvu daljnju rusku agresiju u budućnosti", objasnili su iz NATO-a nakon osnivanja tijela u srpnju.

Trenutno se tijelo oformljuje, jasno je kako se radi o birokratskoj inicijativi

"Upravo je u tijeku oformljavanje tijela", objasnio je čelnik Vojnog odbora NATO-a Rob Bauer. U intervjuu za novinsku agenciju Interfax Ukraine objasnio je da je u tijeku proces stvaranja NSATU tima, za što je potrebna infrastruktura.

"Države trebaju poslati ljude u taj stožer. I ideja je da do kraja ove godine imamo tu komandu, operativno sposobnu. To znači da može početi s radom. Mi osiguravamo da to bude besprijekorna tranzicija", rekao je predsjednik Vojnog odbora NATO-a Bauer.

Očito je kako se radi o značajnom koraku NATO-a za pomoć Ukrajini, ali ne slanju vojnika u Ukrajinu, kako bi se to dalo iščitati iz dramatičnog Milanovićeva istupa. Prije svega se radi o birokratskom tijelu koje za cilj ima sve aktivnosti koordinirati na jednom mjestu te tako Ukrajini pružiti logističku podršku.

Učinilo se sve da se izbjegne dojam koji implicira Milanović

Samo osnivanje NSATU-u obilježila je kontroverza oko naziva. Kako je donio Reuters, čelnici NATO-a su za ovo novo tijelo govorili NMU - NATO Mission Ukraine.

No prema navodima ove agencije, zbog tog se naziva pobunila Njemačka jer se izraz "misija" mogao shvatiti kao impliciranje da će NATO poslati trupe u Ukrajinu, a NATO ne želi izazvati takav dojam. Dužnosnici su tada smislili novi naziv: NSATU

Nije čudno da se Plenković narugao Milanoviću

>> Plenković se ruga Milanoviću jer je odbio poslati vojnike HV-a u misiju za Ukrajinu

Zbog svega ovog nije čudno da je Milanovića ismijao i premijer Andrej Plenković. Naveo je kako ova NSATU aktivnost nije čak ni misija.

"Ova aktivnost je usvojena na summitu NATO-a u Washingtonu, gdje je Hrvatsku predstavljao Milanović. Ja nisam čuo da je tamo digao ruku i rekao da neće na to pristati.

To je politikantski pristup koji ima za cilj bacanje u eter laži. On sada ponavlja da on nas štiti od uvlačenja u sukob, valjda su ovi svi drugi uvučeni u sukob. Rusija je agresor, a Ukrajina je žrtva, a mi kao žrtva iz 90-ih imamo potrebu pomoći prijateljskom narodu. Ovdje se radilo o prijedlogu MORH-a o slanju pet časnika HV-a u Njemačku kao dio aktivnosti NSATU-a", ustvrdio je Plenković.