DONALD Trump ih je počeo objavljivati, a njegov nasljednik u Bijeloj kući Joe Biden u srijedu nastavio. Ali ni jedan ni drugi nisu objavili sve tajne dokumente o vjerojatno najzloglasnijem atentatu u modernoj povijesti - onom na bivšeg predsjednika SAD-a Johna F. Kennedyja, prije gotovo 60 godina.

Bidenova administracija objavila je, naime, samo 1500 tajnih dokumenata iz Nacionalne arhive koji se odnose na Kennedyjevo ubojstvo, a procjenjuje se da je više od 10 tisuća tih dokumenata ostalo ili dijelom cenzurirano ili potpuno tajno. 

Novi paket dokumenata, doduše, nudi neke nove detalje, uključujući one o CIA-inoj "operaciji tehničkog nadzora" koja je pratila Leeja Harveyja Oswalda u tjednima prije ubojstva. Lee Harvey Oswald je, podsjetimo, čovjek koji je ubio Kennedyja u Dallasu 22. studenog 1963., prije nego što je i sam ubijen dva dana kasnije.

No teoretičari zavjera - i ne samo oni - desetljećima osporavaju taj rezultat službene istrage, tvrdeći da je on samo "žrtveno janje" i da nije mogao ubiti Kennedyja ili barem da ga nije mogao ubiti sam, kao što je čuvena istraga Warrenove komisije utvrdila 1964. 

Iz dokumenata, koje možete i sami pročitati ovdje, tako saznajemo da ni mnogi dužnosnici CIA-e nisu bili uvjereni da je Oswald, bivši marinac koji je 1959. prebjegao u Sovjetski Savez, da bi se 1962. vratio u SAD s ruskom suprugom i djetetom, bio jedini počinitelj atentata u Dallasu. 

>> Biden objavio tajne dokumente o ubojstvu predsjednika Kennedyja

Oswald išao u kubansko i sovjetsko veleposlanstvo u Meksiku prije atentata

"Iz pregleda dosjea agencije o Leeju Harveyju Oswaldu, postaje očito da agencija i njezine terenske postaje, posebno u Mexico Cityju i Miamiju, nisu zanemarile mogućnost da Oswald nije djelovao sam", navodi se u izvješću bez datuma. Dosjei također uključuju brojne dopise o agencijskom nadzoru Oswalda tijekom putovanja u Mexico City krajem rujna i početkom listopada 1963. godine.

Jedan dosad tajni rezime, datiran 24. studenoga 1963. - dva dana nakon Kennedyjeva atentata i dan nakon što je Oswalda ubio Jack Ruby dok ga je policija vodila - govori o tome kako je Oswald "ušao u Meksiko (očito automobilom) u Nuevo Laredo 26. rujna 1963., tvrdeći da je fotograf, živi u New Orleansu i putuje za Mexico City”.

Drugi dokumenti govore o nizu Oswaldovih posjeta kubanskom i sovjetskom veleposlanstvu dok je bio u Mexico Cityju u kojima je neuspješno pokušao isposlovati vize kako bi odletio u SSSR preko Kube. Prema jednom dopisu CIA-e, Oswald je nakon toga telefonski razgovarao s agentom KGB-a iz veleposlanstva. 

“Prema presretnutom telefonskom pozivu u Mexico Cityju, Lee Oswald je 23. rujna bio u tamošnjem sovjetskom veleposlanstvu i razgovarao s konzulom Valerijem Vladimirovičem”, stoji u dopisu u kojem se dalje navodi da je Oswald tjedan dana kasnije nazvao isto veleposlanstvo, govoreći na lošem ruskom. 

"Zdravo, ovdje govori Lee Oswald. Bio sam kod vas prošle subote i razgovarao s konzulom, a oni su mi rekli da će poslati telegram u Washington, pa sam htio saznati imate li nešto novo. Ali ne sjećam se imena tog konzula", rekao je diplomatu SSSR-a koji se javio na telefon.

Razgovarao telefonom s agentom KGB-a

Prema transkriptu poziva, odgovorio mu je Valerij Kostikov, časnik KGB-a: "Kažu da još ništa nisu dobili."

"Jesu li nešto učinili?" upitao je Oswald.

“Da, kažu da je zahtjev poslan, ali još ništa nije zaprimljeno”, rekao je Kostikov i zatim spustio slušalicu. Oswald se par tjedana kasnije vratio u SAD i nedugo zatim postavio snajpersku zasjedu na šestom katu skladišta knjiga iznad ceste kojom je znao da će prolaziti povorka automobila s Kennedyjem. Ispalio je tri hica, od kojih su dva pogodila Kennedyja i ubila ga, dok je guverner Teksasa John Connally ranjen. 

Još jedan dopis opisuje metode koje su američki agenti koristili za praćenje Oswalda u Mexico Cityju, uključujući telefonsko prisluškivanje, a drugi opisuje šire metode CIA-e za špijuniranje sovjetskih dužnosnika u toj zemlji. Neki drugi dokumenti uključuju svjedočanstva onih koji su komunicirali s Oswaldom tijekom njegovog putovanja.

Neki dokumenti pak pokazuju kako je, nakon atentata, CIA također tražila informacije o popisu osoba koje su možda bile povezane s Oswaldom dok je živio u Minsku u Sovjetskom Savezu, današnjoj Bjelorusiji, od listopada 1959. do lipnja 1962.

Mnogi dosjei govore o američkim obavještajnim operacijama, i prije i nakon Kennedyjeva ubojstva, koje su bile usmjerene na kubanski komunistički režim na čelu s Fidelom Castrom, koji je Oswald otvoreno simpatizirao. Također su uključeni dijelovi zatvorenog svjedočenja pred Churchovim odborom, senatskim vijećem iz 1970-ih koje je istraživalo zlouporabe ovlasti CIA-e. U dosjeima je također opisana uloga mafijaškog odvjetnika koji je služio kao doušnik CIA-e.

Istraživači frustrirani što je većina dokumenata ostala tajna

Ipak, istraživači koji se bave Kennedyjem, poznatijim po inicijalima JFK, i njegovim tragičnim krajem, koji su se najviše radovali objavi novih dokumenata, sada ne kriju svoju frustraciju i razočaranje objavljenim.

Naime, prema njihovom mišljenju, ovi dokumenti ne otkrivaju nikakve značajne nove informacije ili tragove. Osim toga, u mnogim slučajevima nije riječ samo o dokumentima koji su ranije objavljeni sa zatamnjenim dijelovima nego o kopijama dokumenata koji su već ranije bili objavljeni u potpunosti, piše list Politico. 

“Zašto bismo vjerovali da dio ili većina dodatnog, neobjavljenog materijala nije samo (posljedica) gluposti ili pretjerane tajnosti? I što je još važnije, zašto bismo vjerovali da su zadržani iz legitimnih razloga, a ne zato što su na neki način sramotni?” zapitao se Stuart Wexler, istraživač i autor na temu atentata.

Jedan novoobjavljeni dosje otkriva neobičan poziv američkom veleposlanstvu u Australiji, više od godinu dana prije atentata, o navodnoj zavjeri Sovjetskog Saveza protiv Kennedyja.

Čovjek zvao američko veleposlanstvo, govorio o sovjetskoj zavjeri protiv Kennedyja

Nepoznata osoba koja je nazvala američko veleposlanstvo u Canberri rekla je da bi Sovjeti mogli platiti atentatoru na Kennedyja 100 tisuća dolara. 

"Poslali smo depešu u Canberru tražeći sve pojedinosti o telefonskom razgovoru od 23. studenog i pozivu od 15. listopada 1962. Treba napomenuti da CIA ranije nije znala za telefonski poziv iz 1962.", glasio je dopis State Departmenta iz 1964.

Dva dana nakon atentata, ista osoba je nazvala atašea američke mornarice i navela mogućnost da su Sovjeti financirali atentat, prema depešama CIA-e. Muškarac se predstavio kao Poljak i vozač sovjetskog veleposlanstva u Canberri, prenosi portal Daily Beast. Rekao je i da je od Sovjeta koje je vozio čuo da "pet sovjetskih podmornica koje prevoze 400 do 500 sovjetskih vojnika plovi za Kubu".

No agenti CIA-e dodali su da je, "po mišljenju australskih vlasti, pozivatelj bio luđak", a australska obavještajna služba nije uspjela identificirati poljskog zaposlenika tamošnjeg ruskog veleposlanstva.

U dokumentima se također može vidjeti da su američki agenti ozbiljno istraživali teoriju da je Oswald skovao zavjeru za ubojstvo Kennedyja s Kubancima i da je zato i posjetio njihovo veleposlanstvo. Zaposlenik kubanskog veleposlanstva u Mexico Cityju kojeg su uhitile meksičke vlasti rekao je da se Oswald "deklarirao kao komunist i obožavatelj Castra".

Čovjek iz Nikaragve rekao pa porekao da je vidio kako Sovjeti plaćaju Oswaldu 65 tisuća dolara

Ipak, od te teorije su odustali kada je muškarac iz Nikaragve priznao da je izmislio da je vidio kako Oswaldu u sovjetskom veleposlanstvu plaćaju 65 tisuća dolara kako bi "uključio Sjedinjene Države na način koji bi rezultirao svrgavanjem Castra", prema depeši državnom tajniku.

CIA je također spekulirala da je na Oswalda mogao utjecati intervju koji je Castro dao za Associated Press i u kojem je zaprijetio SAD-u atentatima ako dođe do agresije na Kubu.

Iako je Trump 2017. godine, uoči objave prvog dijela ovih tajnih dokumenata, požurio preuzeti zasluge za njihovu objavu, ovo je u biti posljedica zakona o prikupljanju dokumenata o atentatu na predsjednika Johna F. Kennedyja, donesenog još 1992. godine. Tada je, naime, u jeku ponovnog vala kontroverzi oko atentata potaknutog kultnim igranim filmom redatelja Olivera Stonea,  Kongres izglasao zakone prema kojem se u roku od 25 godina moraju objaviti svi dokumenti, ako predsjednik ne uloži veto.

Trump je na kraju objavio samo dio tajnih dokumenata 2017. godine, a drugi dio koji je trebao biti objavljen ostavio tajnim na zahtjev FBI-ja i CIA-e dok se ne provede temeljita revizija o mogućim posljedicama objave za nacionalnu sigurnost.

Iz istih razloga je i Biden blokirao objavu velikog dijela još uvijek tajnih dosjea, odnosno odgodio je za najmanje još godinu dana - a možda i do daljnjega, ako američke obavještajne službe uvjere njega ili njegove nasljednike da ih treba držati u tajnosti radi zaštite nacionalne sigurnosti. Prije toga je dva puta odgađao objavu, prvi put lani, navodno zbog pandemije, a drugi put u listopadu ove godine. 

Ni nakon 58 godina svi dokumenti nisu objavljeni

Drugim riječima, ni pet godina nakon krajnjeg roka postavljenog u zakonu svi dokumenti još nisu objavljeni. Mnogi istraživači uvjereni su da CIA, FBI i druge sigurnosne agencije uporno sabotiraju objavu dokumenata o JFK-ovoj smrti iz vlastitih, a ne nacionalnih interesa.

>> Tajni dosjei razotkrit će zavjeru o atentatu na Kennedyja, ali ne onu o kojoj se godinama priča

"Uvijek je 'sljedeći put'", kaže za CNN Larry Sabato sa Sveučilišta Virginia, vodeći stručnjak za atentat na JFK-a, koji je nazvao dokumente koji su objavljeni u srijedu "minimalnim i bezvrijednim".

"Razlog zašto je to toliko važno nije toliko to što ćemo možda pronaći krunski dokaz koji će promijeniti cijelu teoriju o tome tko je ubio Kennedyja. Nedostatak transparentnosti i činjenica da je, nakon 58 godina, dobivanje ovih dokumenata (teško) kao da vadite zube - to vam govori zašto imamo toliko teorija zavjere", dodao je.

Sabato i drugi istraživači upozorili su da će vjerojatno trebati neko vrijeme da se prouči svih 1500 dokumenata i utvrdi postoje li tu neki novi tragovi oko atentata ili tajnih operacija CIA-e i FBI-ja u 60-ima.

Ali za mnoge političare i aktiviste objavljivanje svih preostalih dokumenata u skladu sa zakonom iz 1992. stvar je, prije svega, vraćanja vjere u funkcioniranje vlade. Ankete još od šezdesetih konzistentno pokazuju da većina Amerikanaca ne vjeruje službenom nalazu Warrenove komisije da je Kennedyja ubio Oswald ili da je djelovao sam. No za odgovor na to pitanje očito će trebati pričekati da ostali dokumenti budu objavljeni - ako i to bude dovoljno.