U POLITIČKIM kampanjama netom prije parlamentarnih izbora sve je više obećanja i međusobnih kritika. Najjačim strankama po anketama Index je postavio istih pet pitanja koja se odnose na osiguranje boljeg života građana. Tijekom vikenda objavljivat ćemo odgovore HDZ-a, SDP-a, Mosta, Možemo te Domovinskog pokreta. Iz koalicije stranke Republika i Fokusa kazali su kako se zalažu za jeftinije režije i besplatan javni prijevoz za umirovljenike.

Na godišnjoj razini hrana, piće i duhan skuplji su za 5.5%. Kako namjeravate spriječiti rast cijena hrane?

Rast cijena u RH je uvjetovan internim razlozima, ali i uvezenom inflacijom uvođenjem eura nakon velikog upumpavanja oko 800 milijardi eura Europske banke. Ne namjeravamo, poput HDZ-ovih ministara, regulirati cijene šunke i piletine, nego rastom produktivnosti, kvalitetnim upravljanjem državnim financijama, robnim rezervama, ali prije svega zdravom tržišnom konkurencijom planiramo cijene držati pod kontrolom. 

Tako bi cijene bile priuštive građanima koji moraju imati rast realnog dohotka na temelju rasta produktivnosti i smanjenja poreznog opterećenja, a ne neodrživom kontrolom cijena par artikala. Dok do tog rasta dohotka ne dođe, pitanje cijena hrane se rješava direktnim socijalnim potporama najugroženijima.

Kako planirate integrirati državljane trećih zemalja? Hrvatskoj nedostaje 200 tisuća radnika, kako namjeravate riješiti nedostatak radne snage?

Treba stvoriti uvjete rada i života da ljudi ne odlaze iz Hrvatske, prvenstveno riješiti nepravdu i korupciju, a podići produktivnost, nakon čega bi se stvorile realne osnove za rast neto plaća i povećanje investicija. Budući da nemamo dovoljan broj radnika, kako bude rasla naša ekonomija, realno je očekivati da će broj stranih radnika i dalje rasti, pogotovo za poslove koje hrvatski državljani više ne žele raditi, poput građevine, uslužnih djelatnosti, usluga čišćenja i slično. 

Važno je da je taj proces transparentan i pod nadzorom, da se tim radnicima omogući zdravstvena i pravna pomoć te da se poštuju njihova radna prava, a da je isto na korist svima nama kroz njihov doprinos.Trenutan uvoz jeftine radne snage, dugotrajni procesi rješavanja papirologije su štetna posljedica nikakvih strategija ove vlade.

Nama trebaju industrijalizacija i visoko plaćena radna mjesta i zato moramo privlačiti investicije, onda privlačiti i strane studente i stručnjake kako bismo tehnološki unaprijedili našu proizvodnju i tvrtke i time podizali produktivnost, odnosno povećali dohodak po stanovniku i podigli Hrvatsku u red srednje razvijenih europskih zemalja.

Radi integracije nužno je tim stranim radnicima uvjetovati učenje osnova hrvatskog jezika, temeljne zakone i edukaciju o društvenom kontekstu u koji su došli raditi i živjeti, a sprječavati getoizaciju.

Liste čekanja u hrvatskom zdravstvu dugotrajan su problem, koje rješenje predlažete u programu?

Činjenica je da nitko već desetljećima ne zna, odnosno ne želi urediti loš zdravstveni sustav. Kako bismo smanjili liste čekanja za preglede i zahvate koji mogu spriječiti invalidnost i smrt, predlažemo korištenje liječenja u privatnom sektoru prema potrebama i o trošku HZZO-a (po istim cijenama kao i u javnim ustanovama) kad se u propisanom roku ne dobije usluga u javnom zdravstvu. 

Takva vaučerizacija na proračun djeluje neutralno jer se samo preusmjerava postojeći novac u sustavu. Ravnatelje bolnica treba birati struka, ne politika, ključno je propisati vremenski rok za liste čekanja i omogućiti stručno praćenje ishoda liječenja. Tako bi se osigurali niži administrativni troškovi te bolja usluga građanima, ali i veće zadovoljstvo kvalitetnih zaposlenika.

Liste čekanja nisu jedini problem našeg zdravstva i zato se zalažemo za osiguravanje redovnog plaćanja nabave lijekova kako bi se smanjili troškovi nabave lijekova. Uštedama na organizaciji i nabavi lijekova bi se kompenziralo financiranje niza drugih stvari, poput Fonda za djecu oboljelu od rijetkih bolesti, i tako osiguralo pomoć za najosjetljiviju skupinu društva.

Zalažemo se i za ravnomjeran razvoj hitne helikopterske i gliserske službe, čime bi se spašavali životi, pogotovo na otocima i autocestama, uvođenjem prakse koju ima većina država Europske unije. Prodajom starih bolnica koje su na neadekvatnim lokacijama došlo bi se do novca za izgradnju novih modernih bolnica na prometno primjerenijim lokacijama.

U Hrvatskoj je rast cijena nekretnina među najvećima u EU, kao i cijena najma. Hoćete li intervenirati? Planirate li porez na nekretnine?

Porez treba obuhvatiti cijelu imovinu, ne samo nekretnine. Treba biti manji za one s manje imovine i, jasno, osjetno veći za one s više imovine. Poreznom politikom pomažemo mladima da kupe prvu nekretninu tako da ih oslobađamo poreza na nekretnine, smanjujemo cijene dugoročnih zakupa promjenama poreznih stopa za kratkoročne i dugoročne zakupe, a povećavamo neto primanja radnika i umirovljenika smanjenjem poreza i doprinosa. 

Nužno je privesti namjeni tisuće stanova koje imaju država i lokalna samouprava i dati ih u dugoročni najam, čime će se povećati ponuda i prirodno smanjiti cijene. Državnu imovinu bismo aktivirali finaliziranjem registra imovine i aktivnim upravljanjem fondom koji će sadržavati tu imovinu i čiji će prihod ići u prvi mirovinski stup. 

Da bismo aktivirali privatnu imovinu, nužno je oporezovati višak neaktivne imovine, dakle imovine koju treba staviti u uporabu, da služi kao investicija i ulaganje, kako naših tako i stranih državljana. Uz visok cenzus i do 100 kvadrata po članu kućanstva, nekretnine koje prelaze tu kvotu bi se oporezivale, kao i poljoprivredno zemljište koje nema svrhu.

Cenzus od 100 kvadrata po članu domaćinstva znači da tročlana obitelj može imati veliki stan i vikendicu i da to bude potpuno neoporezivo. Nije cilj oporezivati nekretnine u kojima ljudi žive, već nekretnine koje su čisti luksuz, koje su ulagačka kategorija za iznajmljivanje, za spremanje viška investicijskih sredstava, od čega država mora imati određenu korist.

Nije nam cilj graditi kuće za odmor koje ćemo prodati strancima da ih tamo poslužuju drugi stranci i da od toga lokalna zajednica i država nemaju ništa. Nužno je aktivirati privatnu imovinu kako bi ona donosila prihod i kako bi od toga koristi imali i pojedinci i zajednica kroz određeni porezni prihod. 

Uz to, ključne točke našeg programa uključuju konkretne mjere za rješavanje krize stanovanja - ukidanje PDV-a na kupnju/gradnju prve nekretnine, smanjenje PDV-a i trošarina na režije, energente i javni prijevoz na minimum, smanjenje poreza na dohodak na stope 0% i 10%.

Trećinu biračkog tijela čine umirovljenici, od kojih je svaki treći u riziku od siromaštva. Što izbornim programom nudite njima?

Nažalost, mirovine u Hrvatskoj su preniske, a umirovljenici žive praktički na milostinji. Zato predlažemo uvođenje 13. mirovine, čime bi se osigurala veća kvaliteta života umirovljenika te približavanje europskom prosjeku. Zalažemo se za jeftinije režije i besplatan javni prijevoz te besplatne ulaznice umirovljenicima za kulturna i sportska događanja, čime im onda dio mirovine ostaje za druge potrebe. 

Mirovine trebaju rasti odmah 20%, i to na realnim prihodima državne imovine koju bismo izdvojili u fond 1. stupa. Dodatni rast mirovina u 2. stupu bi nastao zakonskom izmjenom promjene strukture ulaganja. 

Također, cilj nam je osigurati ostanak starijih građana u vlastitom domu što je dulje moguće uz osiguranu hranu i skrb, pa bismo poticali i volontiranje kao pomoć starijim osobama kroz obrazovni sustav od osnovne škole do fakulteta. Kako bi se kvaliteta života osoba starije životne dobi povećala, svakako moramo raditi i na povećanju kapaciteta za palijativnu skrb.