UKRAJINU je od početka rata napustilo preko 4.5 milijuna ljudi, a najveću izbjegličku krizu, još od Drugog svjetskog rata, Europa je kao nikada ranije dočekala spremna.

Čak je 12.000 ukrajinskih izbjeglica zaklon od rata potražilo u Hrvatskoj, dok ih je prema procjenama UN-a najviše u Poljskoj, njih 2.6 milijuna. 

Demograf Stjepan Šterc i sociologinja Instituta za migracije i narodnost Snježana Gregurović govorili su za N1 o godinama integracije koje slijede za ljude iz Ukrajine. 

"Jedan od razloga zašto je Europa tako brzo reagirala na izbjegličku krizu je i taj što je riječ o ratu koji se događa na europskom tlu. EU je prvi put aktivirala međunarodnu direktivu o privremenoj zaštiti raseljenih osoba. Neki se pitaju zašto se to nije dogodilo 2016. godine kada je bio drugačiji odgovor EU na krizu. Osim geografske blizine, postoje i povijesne i kulturne bliskosti te strah da se sukob ne prelije na druge europske zemlje", objasnila je Gregurović za N1.

"U Hrvatskoj će postati ključna demografska i emigracijska problematika"

Demograf Šterc naglašava da su izbjeglice stradalnička populacija te da je Europa pravilno postupila jer je prihvatila te ljude.

"Direktiva je preporuka. Devedesetih godina kada smo imali 90.000 prognanika i izbjeglica u Hrvatskoj Europa nije ozbiljnije reagirala. Prognanike smo zvali one koji su prisilno raseljeni, izbjeglice one koji su zbrinuti izvan Hrvatske.

Važno je slušati struku i da su u Europi stvari posložene. Demografska i emigracijska problematika postat će ključna u Hrvatskoj. Oko šest i pol milijuna ljudi raseljeno je unutar Ukrajine, to je preko četvrtine ukupne populacije, to je prisilna migracija, stradalnička populacija. To su nevjerojatne životne tragedije", rekao je Šterc.

"Međunarodna zaštita na snazi je maksimalno tri godine. Daje se na godinu dana pa produljuje po šest mjeseci. Zadnjih godina imamo i porast stranih radnika u Hrvatskoj. Suvremene migracije ne trebamo gledati na način da su one trajne, kao što je bilo slučaj sedamdesetih. Migracije su više fleksibilne", komentirala je sociologinja.

"Izbjeglice s jugoistoka Europe idealna supstitucija za radnu snagu"

Sociologinja je navela da migracije mogu biti ekonomske i neekonomske dok su prisilne migracije posebna kategorija. Šterc smatra da dio priče brze reakcije Europe počiva na tome da su izbjeglice s jugoistoka Europe idealna supstitucija za radnu snagu koja nedostaje europskim državama. 

Šterc je naveo kako smatra da je dio priče brze reakcije Europe i to da su izbjeglice s jugoistoka Europe idealna supstitucija za radnu snagu koja nedostaje europskim zemljama.

"Mislim da će najviše profitirati granične zemlje, Poljska i Mađarska. U Poljskoj su Ukrajinci kao strani radnici najbrojnija skupina i to ne samo zadnjih deset godina. Siva ekonomija u Poljskoj iznosila je 2.5 milijuna stranih radnika, a kada je Poljska ušla u EU, to se samo nastavilo", rekla je Gregurović.

"Ovakve krizne situacije najgori su oblik supstitucije radne snage. Nije migracija jedini model dohvata radne snage. S obzirom na odnos broja ljudi koji ulaze u radnu dob i izlaze iz radne dobi, razlike u Njemačkoj su milijun i 200.000 ljudi, a na razini Europe pet milijuna. U Njemačkoj je potreba za radnom snagom između 800.000 do 900.000 ljudi… 

Dugoročno to neće riješiti problem radne snage. Kad radite demografske parametre, i gledajući iskustvo iz 2015., njima su idealni migranti kao supstitucija za radnu snagu. Mora se raditi o selektivnoj migraciji, a društvo ih treba zbrinuti", pojasnio je Šterc.

"EU gubi utrku u privlačenju radne snage"

Odgovor Europe bio je drugačiji kada su izbjeglice iz trećih zemalja 2015. dolazile silom neprilika, a sociologinja ističe da je odgovor bio drugačiji u pravnom smislu. Kako kaže, EU je privlačnija zbog socijalne politike i skrbi. Ipak, kaže da EU ima i problem kada je posrijedi privlačenje radne snage.

"EU u odnosu na druge razvijene zemlje gubi utrku u privlačenju visokoobrazovanih, u privlačenju radne snage. Najprivlačnija je osobama koje traže međunarodnu zaštitu. Ljudi ovdje dolaze zato što su tu jake socijalne države, imaju zaštitu ljudskih prava, a životni standard bit će im veći. Samo 17 posto državljana trećih zemalja u EU dolazi zbog posla", kaže sociologinja Gregurović.

Šterc ističe da je struktura migracija u 2015. bila drugačija te da su danas među izbjeglicama žene i djeca. Navodi da je u sabirnim mjestima u Turskoj bilo pet milijuna ljudi. Demograf navodi da se Europa nakon toga ipak malo osvijestila kada je vidjela da te migracije ugrožavaju njihova društva.

"Europa se tada nije snašla. Ovo sad je nešto potpuno drugačije. Integracija u zemlje EU to puno više košta. Zemlje koje imaju razvijene multikulturalističke politike kad su se napravile cost benefit analize vidjelo se da integracijski učinci nisu u skladu s politikama, integracijski učinci nisu bili zadovoljavajući – imali su nižu stopu zapošljavanja, djeca nisu završavala srednju školu, a stopa kriminaliteta bila je veća. Država treba odraditi institucionalni dio", govori Gregurović.

Stradalničko stanovništvo kao nova vrijednost zemlje

Sociologinja kaže da će za Ukrajince biti manji problem učenje jezika, a kada je riječ o tržištu rada i njihovom zapošljavanju, navodi problem diploma. 

"Imamo visokoobrazovane migrante, primjerice iz Turske, koji ne mogu dobiti posao. Imamo manjak liječnika, ali ne možemo zaposliti visokoobrazovane migrante jer sa sobom nisu ponijeli diplome", komentirala je. 

"Taj problem se javlja zbog hrvatskog sustava. Politizacija svih procesa kod nas je nevjerojatna, umjesto da se sluša znanost. Nama nedostaje oko 100.000 ljudi da bismo se mogli gospodarski razvijati… Imamo 13.500 i Ukrajinaca i to neće riješiti problem. Zemlje kojima nedostaje radna snaga i koje ne vode klasičnu populacijsku politiku osiguravanja radne snage mora pokazati da je to stanovništvo, stradalničko stanovništvo, nova vrijednost te zemlje i prema njemu treba tako postupati", rekao je Šterc.

Šterc je naveo i smrt malene migrantice Medine i oko 20 milijuna eura koje je Hrvatska dobila od EU za osiguravanje granice. Demograf postavlja pitanje je li se taj novac mogao upotrijebiti za nešto drugo, primjerice u korist migranata koji doživljavaju odvraćanja.

"Dvije trećine ljudi koji nelegalno prelaze granice koriste usluge krijumčara ljudi. Europa još nije našla način kako tome stati na kraj. Svi oni koji žele doći u Europu, ne mogu doći na način da dobiju međunarodnu zaštitu", rekao je Šterc.

"Tko nam vodi demografsku politiku u Europi? I migracijsku? Političari koji ne doživljavaju te tragedije", komentirao je demograf Šterc za N1.