STADION Zagreb u Kranjčevićevoj ulici - čije je rušenje počelo uklanjanjem okolnih objekata, dok izgradnja novog konačno kreće u proljeće - u roku od dvije godine postat će suvremeno nogometno igralište izgrađeno po europskim normama. Stari stadion, izgrađen 1914. godine, potonut će u memoriju Zagreba i Zagrepčana kao još jedan simbol grada i gradske četvrti Trešnjevka i mjesto na kojem su održani brojni važni događaji.

Povijest stadiona na Trešnjevci duga je 111. godina i rječito svjedoči o sportskim, društvenim i političkim prilikama u tom razdoblju. Izgradnja stadiona započela je 1910., dovršen je 1914., dok je u stalnoj upotrebi od 1921. godine.

"Igralište u Kranjčevićevoj ulici izgrađeno je 1914., dakle prije točno 111 godina, na tadašnjoj Tratinskoj cesti. Igralište je koristio Prvi Hrvatski srednjoškolski športski klub Concordia, koji su osnovali zagrebački srednjoškolci 1906., da bi klub 1910. bio preimenovan u Hrvatski športski klub Concordia. Do izgradnje terena na tadašnjoj Tratinskoj, klub se koristio igralištem Elipsa iza Realne gimnazije te igralištem na Tuškancu. Osim nogometnih utakmica, na igralištu na Tratinskoj - Kranjčevićevoj - bila su i natjecanja iz atletike i hokeja na travi, a od 1930. godine tamo se igrao i rukomet", objašnjavaju u Hrvatskom športskom muzeju.

"Bio je u to vrijeme najveći stadion u Zagrebu, kapacitet igrališta iznosio je 15.000 mjesta za gledatelje. Nakon što je 1945. osnovano Športsko društvo Zagreb i igralište je promijenilo ime u Stadion Zagreb", zabilježile su Vesna Leiner i Željka Kolveshi u katalogu izložbe o zagrebačkim sportskim objektima koje je organizirao spomenuti muzej.

Stadion utemeljen još u doba Austro-Ugarske monarhije, uspješno je djelovao u dvije Jugoslavije i današnjoj Hrvatskoj, a aktualna gradska vlast odlučila ga je zamijeniti novim suvremenim zdanjem. 

"Stadion u Kranjčevićevoj ima simboličku vrijednost koja će ostati i nakon izgradnje novog. Svoju prvobitnu vizuru izgubio je još prilikom rekonstrukcije uoči Univerzijade 1987. godine. Od tada je njegov pojavni oblik posve drukčiji", kaže nam Vanja Radovanović, jedan od voditelja skupine Mapiranje Trešnjevke pri Centru za kulturu Trešnjevka i dodaje: "Stadion, uz tvornicu Bubara, spada u prve veće objekte koji su izgrađeni na trešnjevačkom području koje se počelo urbanizirati od tog sjeveroistočnog ugla. To je i najlogičnije – najbliže je središtu grada."

Stadion je od 1921. do 1945. godine nosio naziv Igralište Concordije. Riječ je o jednom od dva najveća sportska kluba u Zagrebu između dva svjetska rata.

"U Zagrebu su djelovala dva važna kluba - HAŠK Građanski koji je imao teren na Trnju i Concordia koja je dobila teren na Trešnjevci. Stadion je bio prvo i najveće igralište u gradu i bio je elitno igralište. Građen je kao najveći gradski stadion sve do izgradnje stadiona u Maksimiru, kada postaje drugi gradski stadion", kaže Radovanović.

"Pionirke tog stadiona su žene, igračice hazene. Hazena je sport sličan rukometu, došla je na naše područje iz Češke, a 1920-ih i 1930-ih na ovom je prostoru jedini popularni ekipni ženski sport", kažu u udruzi BLOK koja vodi Muzej susjedstva Trešnjevka.

U Kranjčevićevoj se hazena igra od 1922. godine, kada je osnovana sekcija sačinjena od polaznica Učiteljske škole u Medulićevoj ulici te susjeda s Trešnjevke.

Igračice hazene iz Concordije između 1928. i 1933. godine odigrale su 72 utakmice bez poraza. Godine 1931. pobijedile su ekipu Slavije iz Praga 7:5, što je bila međunarodna senzacija. "Hazenašice" koje su nastupale za Concordiju imale su zelene dresove i bile su okosnica jugoslavenske reprezentacije na svjetskim ženskim igrama 1930. u Pragu i 1934. u Londonu.

Nakon Drugog svjetskog rata stadion na Trešnjevci mijenja ime i korisnike, ali ostaje važno sportsko uporište. Ime se promijenilo u Igralište Zagreb pa u Nogometni stadion Zagreb. Desetljećima ga je koristio Nogometni klub Zagreb koji je nastupao u prvoj ligi - i u vrijeme bivše Jugoslavije i u Republici Hrvatskoj. Hrvatsko prvenstvo NK Zagreb osvojio je 2002. godine. Uz stadion je vezana i navijačka skupina NK Zagreba, Bijeli anđeli, koja je postojala od 1989. do 2015. godine.

NK Zagreb imao je i žensku ekipu - s najpoznatijom hrvatskom nogometašicom Macom Maradonom - Marijom Matuzović.

Posljednjih godina na stadionu u Kranjčevićevoj igraju NK Rudeš i NK Lokomotiva, a služi i za utakmice momčadi koje ne mogu igrati na svom stadionu. 

Osim nogometa, posljednjih desetljeća stadion je dom brojnih sportskih biciklista. Godine 1955. oko nogometnog terena izgrađena je betonska biciklistička staza, velodrom, po projektu Milana Zrinjskog.

Stadion je u potpunosti rekonstruiran uoči Univerzijade 1987. godine, kada je dobio prve stadionske reflektore u Jugoslaviji. Te reflektore iste je godine uništio udar groma, a novi su postavljeni tek 2008. godine.

Posljednja rekonstrukcija odrađena je 2018. godine - tom prilikom ugrađene su sjedalice na istočnu tribinu te je postavljen novi travnjak. Poslije tog zahvata stadion ima 5350 sjedećih mjesta. 

Povijest stadiona bilježi da su se na njemu dogodila dva požara – u proljeće 1946. nakon utakmice mlade zagrebačke reprezentacije i Partizana izgorjele su drvene tribine. Drugi požar bio je 29. studenog 1977., kada su gorjele zapadne tribine.

U Hrvatskom športskom muzeju ističu kako je na stadionu održano nekoliko značajnih utakmica i priredbi.

"Od povijesno značajnih događaja održanih na igralištu, izdvaja se nogometna utakmica Građanski - Jugoslavija 25. srpnja 1926., koja je završila pobjedom zagrebačkog kluba 2:1. Ondje je bilo i poprište prve javne vježbe Hrvatskog konjaničkog sokola u Zagrebu, 18. svibnja 1924., s različitim jahačkim izvedbama, vježbama sabljama i viteškim igrama", kažu u muzeju.

Važan datum je i 28. svibnja 1991., kada je na stadionu održano prvo postrojavanje Zbora narodne garde, prethodnice Hrvatske vojske. Danas je to Dan stvaranja Oružanih snaga Republike Hrvatske. 

U "radnom stažu" dužem od stoljeća na stadionu su održavani i koncerti, poput koncerta 2018. godine na kojem je Prljavo kazalište proslavilo četrdeset godina rada.

U trešnjevačkoj udruzi BLOK kažu kako će tražiti mjesto za mural koji su nacrtali na stadionu: "Prošle smo godine izradile mural "Nogomet narodu, nogomet ženama" upravo na zidu stadiona u Kranjčevićevoj. Izradila ga je umjetnica Ena Jurov u suradnji s novinarkom Ivanom Perić."

Gradske vlasti u Zagrebu najavile su da će se novi stadion na mjestu nekadašnjeg Igrališta Concordia, s kapacitetom od 11.000 sjedećih mjesta i vrijedan više od 40 milijuna eura, pustiti u rad 2026. godine. Tada će postati i najvažnije gradsko sportsko borilište - u Maksimiru će se istodobno graditi novi nogometni stadion.