Foto: Aerodrom Stankovci

STANKOVCI, mala općina na potezu između Šibenika i Benkovca, na čijem području živi oko dvije tisuće stanovnika, uskoro bi mogla dobiti aerodrom.

Ukupna vrijednost projekta, kada bude u potpunosti realiziran, iznosit će oko 130 milijuna eura, a investitor je poduzetnik i bivši pilot Josip Crnčević iz Sesveta, koji je na ovu ideju došao prije desetak godina.

Aerodrom je projektirao Josip Slaven Delalle, zagrebački arhitekt koji posljednjih nekoliko godina živi i radi u Hamburgu i Berlinu, a u razgovoru za Index otkriva zašto su baš Stankovci odabrani kao lokacija budućeg aerodroma.

"Ideja o izgradnji aerodroma u Stankovcima stara je gotovo 10 godina. Nekoliko preduvjeta je bilo ispunjeno da se ovdje projektira aerodrom: struktura terena, povoljne meteorološke prilike i veliko građevinsko područje u neizgrađenom dijelu općine Stankovci. Kasnija ispitivanja su pokazala da na toj lokaciji nema površinskih voda ni vodnih dobara, postojeće nisko raslinje nije pod posebnom zaštitom i nema infrastrukturnih objekata. Studija neovisne tvrtke je pokazala da nema bitnog utjecaja na okoliš, a lokalna samouprava je izuzetno pozitivno reagirala i podržala investiciju koliko je to bilo moguće, prepoznavši potencijal projekta i buduća radna mjesta u realnom sektoru", kaže Delalle.

Projekt će se razvijati u nekoliko faza. Prvo će biti sagrađena poletno-sletna staza i servisni hangari. U sljedećim fazama, uz aerodrom, gradit će se hotel, casino, umirovljenički dom, solarna elektrana, trgovački centar, poslovni centar i različiti ostali javni sadržaji. No gradnja tih popratnih sadržaja ovisit će prije svega o zahtjevima tržišta.

"Uzletno-sletna staza i prijemna zgrada sa servisnim hangarima su jezgra cijelog projekta. Investitor, koji je i sam profesionalni pilot s vise desetljeća iskustva u tom području, zamislio je ovdje centar za servisiranje, održavanje i čuvanje malih i srednjih privatnih aviona iz šire regije. Konkretan interes i upiti bili su i pokretači cijelog projekta.

Uslijedit će projekti i izgradnja svih popratnih objekata da bi se korisnicima na jednom mjestu pružila cjelovita usluga: smještajni kapaciteti, zabavno rekreativni sadržaji itd. Projekt i jest zamišljen tako da se novi sadržaji za kojima se pokaže potreba mogu uklopiti u inicijalni projekt", kaže Delalle.

Zbog visoke reguliranosti zračnog prometa, projekt je bio prilično zahtjevan. Uzletno-sletna staza bit će duljine 1400 metara, što je dovoljno za slijetanje zrakoplova srednjeg dometa (npr. Boeing 737-300).

"Zračni promet je visoko regulirano područje i njegova sigurnost i nesmetano odvijanje je opravdan i dovoljan razlog. Postoji veliki broj smjernica za projektiranje same uzletno-sletne staze, od njene orijentacije, do kvalitete podloge i signalizacije, što ju čini zahtjevnim infrastrukturnim projektom. Projekt staze napravljen je u suradnji s tvrtkom Konus iz Zadra.

Za samu prijemnu zgradu bitno je bilo odrediti maksimalni kapacitet i imati jasnu viziju o brzom i neometanom protoku putnika. Primijenjeni su najviši standardi tijekom projektiranja, a poletno-sletna staza je dostatna i za slijetanje zrakoplova srednjeg dometa komercijalnih kompanija", kaže Delalle.

Gradnja aerodroma mogla bi početi već sljedeće godine.

"Najkasnije do kraja godine se očekuje raspisivanje natječaja za koncesiju Ministarstva državne imovine, što je osnovni uvjet da pripremljeni projekti za uzletno-sletnu stazu i prijemnu zgradu krenu u daljnju razradu. Pred investitorom, projektnim timom i suradnicima je dug put, ali već bi sljedeće godine mogli početi radovi na pripremi terena", kaže Delalle.