JOSIF VISARIONOVIČ DŽUGAŠVILI, poznatiji pod nadimkom Staljin, vodi u velikoj on-line anketi za najvećeg ruskog heroja svih vremena, javljaju ruski mediji.

Anketu su prije dva mjeseca – po uzoru na ankete u mnogim drugim zemljama kao što su Velika Britanija i Njemačka - započeli ruska državna televizija, Institut za rusku povijest pri Ruskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Zaklada za javno mnijenje. Nakon što je završio prvi krug, objavljen je uži izbor od 50 kandidata, a konačni rezultati bi trebali biti objavljeni u rujnu.

Međutim, već su sada "procurili" preliminarni rezultati koji mnogima predstavljaju iznenađenje, a liberalnom dijelu ruske javnosti predstavljaju "razlog za nacionalnu sramotu".

Prema njima je na prvom mjestu Staljin, iza koga slijedi pjesnik Vladimir Visocki, dok je na trećem mjestu Staljinov prethodnik i osnivač SSSR-a Vladimir Iljić Lenjin. Iza njih su se našli posljednji ruski car Nikolaj II, car Ivan IV Grozni, pjesnici Sergej Jesenjin i Aleksandar Puškin, car Petar Veliki te kozmonaut Jurij Gagarin.

Izbor Staljina za najvećeg ruskog heroja će, u najmanju ruku, izazvati brojne kontroverze s obzirom da su za njegove vladavine na čelu Sovjetskog Saveza od 1924. do 1953. godine milijuni ljudi stradali u procesu nasilne kolektivizacije te brutalnim čistkama stvarnih i izmišljenih neprijatelja, a čitavi narodi bili deportirani u Sibir. Veliki broj povjesničara, pogotovo onih antikomunističke orijentacije, stavlja ga uz bok Adolfu Hitleru kao jednom od najvećih monstruma svjetske povijesti. Čak su se i sam Sovjetski Savez i vladajuća Komunistička partija nedugo nakon Staljinove smrti službeno počeli distancirati od njegovog lika i djela.

Ruski mediji špekuliraju kako je Staljinov uspjeh u on-line anketi posljedica vješto orkestrirane kampanje njegovih sljedbenika. Povjesničar Vladimir Lavrov je, pak, za sve optužio ruske školske udžbenike koji stvaraju nepotpunu sliku o ruskoj povijesti 20. stoljeća.

Staljin kao uzor za moderno doba

Međutim, dio komentatora vjeruje kako je razlog Staljinove popularnosti u činjenici da je Staljin Sovjetski Savez, a samim time i Rusiju, vodio u pobjedu nad nacističkom Njemačkom u drugom svjetskom ratu. Uz to se često navodi da je to dostignuće – kao i brzo pretvaranje Rusije od zaostale agrarne zemlje u industrijsku silu, a potom i poratnu svjetsku supersilu, bilo nemoguće bez "čvrstorukaških" metoda.

Liberalnu javnost, pak, brine što mnogi mladi Rusi postavljaju paralele između Staljinovog i današnjeg doba, odnosno "čvrste ruke" i ambicioznih reformi koje u Rusiju vodi bivši predsjednik i današnji premijer Vladimir Putin. Dio, pak, smatra da se Staljinova popularnost može objasniti i kao reakcija na ruska, uglavnom neugodna i traumatična, iskustva s liberalnom demokracijom u Jeljcinovom dobu.

Prošle je godine, pak, slične rezultate pokazala anketa američkog Sveučilišta Wisconsin među mladim Rusima. Iako su mnogi od njih svjesni progona, čistki i drugih Staljinovih "ekscesa", Ispostavilo se da smatraju kako je učinio više dobra nego zla za Rusiju.

Daleko poznatija anketa koju je proveo BBC je kao najvećeg Britanca svih vremena proglasila Staljinovog suvremenika i partnera iz tzv. "Velike trojke" – ratnog premijera Winstona Churchilla. U Hrvatskoj je, pak, u sličnim anketama obično najbolje prolazio jugoslavenski komunistički vođa i državnik Josip Broz Tito, također Staljinov suvremenik.

D.A.