MINISTARSTVO vanjskih poslova Srbije (MSP) do sada nije službeno odgovorilo na notu hrvatskog MVEP-a u povodu inicijative za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu uporabu, ali bilo je diplomatskih kontakata i razgovora, potvrdio je Hini Hidajet Biščević, hrvatski veleposlanik u Srbiji.

"Tema je zaokupila pozornost šire političke javnosti, što pokazuje koliko je ta inicijativa osjetljiva i koliko različitih interpretacija i posljedica može izazvati, uključujući i nepotrebne političke i nerijetko neutemeljeno emocionalne reakcije", rekao je Biščević.

Na pisani i telefonski upit Hine srpskom MSP-u o službenom stajalištu u povodu note hrvatskog MVEP-a, odgovor je izostao.

Biščević drži da u ukupnim hrvatsko-srpskim odnosima u ovom trenutku, kad se polako počeo pokretati svojevrsni novi momentum od rješenja nekih dugo otvorenih pitanja do solidarnosti oko potresa, ovo uistinu je korak nazad, ukazujući da jedno prividno lokalno pitanje može izazvati šire posljedice.

Vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su 4. ožujka Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja tzv. bunjevačkog jezika kao službenog u tom gradu, čemu su se oštro usprotivili Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a veleposlanik Biščević prijedlog je ocijenio zakonski i pravno neutemeljenim.

Bunjevački govor je dijalekt

Sa Zrinjevca je uslijedila nota srpskom ministarstvu vanjskih poslova preko hrvatskog veleposlanika u kojoj je istaknuto da bunjevački govor nije jezik, jer on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu i jedan je od dijalekata hrvatskog jezika.

Pokretanje takvih inicijativa, poručio je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, ne bi pridonosilo daljnjem unaprjeđenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a to nije niti u skladu niti u duhu standarda EU niti dobrosusjedskih odnosa, a time bi se i prekršile obveze iz bilateralnih i međunarodnih sporazuma o uzajamnom poštivanju prava manjina.

"Po mojem sudu, sve to pokazuje da su bilo koji oblici političkog voluntarizma i ishitrenosti štetni po naše odnose. Nama, i jednima i drugima, na svim razinama, treba dijalog, razgovor, razumijevanje 'druge strane', bez obzira na to jesu li to Zagreb i Beograd ili Bunjevci i Bunjevački Hrvati", naveo je Biščević.

"Utoliko je bilo prirodno da je, primjerice, ministar Grlić Radman razgovarao osobno s ministrom Selakovićem, ocjenjujući da je riječ o ozbiljnom političkom pitanju. S razine veleposlanstva, osobno sam posjetio Suboticu i razgovarao s predsjednikom Skupštine grada gospodinom Pasztorom, pri čemu smo se suglasili da inicijativu treba promatrati i u kontekstu širih odnosa dviju zemalja, jer još uvijek svaki potez s jedne ili druge strane, kakvi god bili motivi, koliko god se sitnima činili, mogu izazvati šire poremećaje", zaključio je.