VLADA Republike Srbije već je otpočela sa procesom nacionalizacije, pa i privatizacije hrvatske imovine, koja se nakon krvavog raspada socijalističke Jugoslavije našla na teritoriju te zemlje. Tako je imovina tvrtke Mirna trgovina, sa sjedištem u Beogradu, koja je bila u vlasništvu tvrtke Mirna d.d. iz Rovinja, prodana na javnoj dražbi održanoj 25. srpnja 2008. u srpskoj Agenciji za privatizaciju.

Upravo stoga je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija još prošlog tjedna uputilo prosvjednu notu kojom se između ostalog traži ukidanje Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o zaštiti imovina dijelova poduzeća čije je sjedište na teritoriju bivših republika SFRJ, a na kojoj se rečena prodaja zasniva.

Uredbu, koju je donijela tehnička vlada Vojislava Koštunice, nacionalizirana je strana imovina

Uredbom, koju je 19. lipnja donijela tehnička vlada premijera Vojislava Koštunice, omogućava se da se imovina poduzeća, koje su utemeljile tvrtke s područja bivše države, uknjiži kao vlasništvo Republike Srbije.

Na usvajanje takve uredbe srpska je vlada bila primorana jer je, kako je objasnila, naišla na poteškoće radi povratka svoje imovine u bivšim jugoslavenskim republikama, kao i zbog toga što je neodređenim vlasničkim odnosima bila onemogućena privatizacija jednog dijela srpskih tvrtki.

Prihodi ostvareni privatizacijom sačuvat će se na posebnom računu do okončanja sukcesije

Prema tamošnjem Zakonu o privatizaciji imovinu je bilo neophodno vlasnički riješiti, jer se nije mogla privatizirati prije završetka jugoslavenske sukcesije, a što je Zakonom predviđeno ne bi li zemlja gospodarski profunkcionirala. Vlada Srbije je "donekle" razriješila ovu  pravnu zavrzlamu - prihodi ostvareni privatizacijom sačuvat će se na posebnom računu i to sve do završetka sukcesije.

Kako je Uredba u izravnom sukobu s Ugovorom o pitanjima sukcesije, koju su potpisale sljednice bivše države, istom je praktično prekinut proces povratka imovine poduzećima iz Hrvatske, Slovenije i BiH. Da je riječ i o protuustavnoj i protuzakonitoj uredbi ustvrdio je još prošli tjedan odvjetnik i parlamentarni zastupnik Demokratske stranke Boško Ristić i to kao stručnjak za pitanja sukcesije.

Srpka uredba je protuustavna i protuzakonita

Tako je za beogradski "Danas" izjavio da je već do srpskog Ustavnog suda došlo nekoliko inicijativa za ocjenu ustavnosti te uredbe, koja je radnicima u poslovnim jedinicama što su ostale u Srbiji omogućeno formiranje novih poduzeća ili pripajanje nekom drugom poduzeću kako bi nastavili raditi te da u svoju korist upišu vlasnička prava nad imovinom.

Ostanak na snazi uredbe može dodatno zakomplicirati odnose između današnjih država nastalih na razvalinama bivše Jugoslavije, poručio je Ristić. Progovorio je i o vrijednosti imovine, kako one hrvatske u Srbiji, tako i one srpske u Hrvatskoj.

Mislim da je netko tko je nametnuo izmjenu uredbe imao nečasne namjere

"Vrijednost spske imovine u Hrvatskoj procjenjuje se na 1,8 milijardi eura, a vrijednost hrvatske imovine u Srbiji na milijardu eura. Ovakvim potezom srpski dužnosnici dali su signal Hrvatskoj da, pozivajući se na reciprocitet, zadrži srpsku imovinu koja vrijedi gotovo dvostruko više", kazao je Ristić dodajući kako očekuju da će srpska Vlada preispitati odluku, jer su štetne posljedice veće od onog što je netko htio postići.

"Mislim da je netko tko je nametnuo izmjenu uredbe imao nečasne namjere", siguran je Ristić napominjući da se vlasnički odnosi ne mogu definirati uredbom, i da ministri očito nisu bili upoznati s pravnim posljedicama takvog poteza.

Ig.M.
Foto: AFP