KADA su nedavno posmrtni ostaci najmanje jedanaest osoba ekshumirani su iz masovne grobnice iz Domovinskog rata pronađene u blizini Vukovara, na području između sela Pačetin i Bobota, nije dugo trebalo da se u tom kontekstu spomene i Srbija. Za to postoji dobar razlog.

Tako je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ponovo upozorio nakon tematske sjednice saborskog Odbora za ratne veterane o problematici nestalih osoba u Domovinskom ratu da u procesu pronalaženja nema suradnje Srbije koja ne daje informacije o nestalima.

>> Ekshumirani posmrtni ostaci iz masovne grobnice kod Vukovara, cure novi detalji

"U tematskoj raspravi na saborskom Odboru", dodao je ministar Medved, "osvrnuli smo se i na poteškoće koje se prvenstveno manifestiraju zbog izostanka suradnje Srbije glede dostave informacija o sudbinama nestalih osoba, a Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je iznijelo sve informacije o naporima koje Republika Hrvatska čini u pogledu pritiska prema Srbiji."

Srbiju su prozvali i predstavnici obitelji nestalih.

"Srbija se mora suočiti s počinjenim zločinima"

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja i civila Ljiljana Alvir rekla je kako se još ne zna jesu li u pronađenoj masovnoj grobnici uz cestu Pačetin - Bobota branitelji ili civili te da će se "Srbija morati suočiti s počinjenim zločinima i izaći s podacima".

>> Kod Vukovara otkrivena masovna grobnica: "Srbija će morati dati neke podatke"

Naporima nadležnih tijela RH do danas je riješena sudbina većine evidentiranih nestalih osoba, no još je uvijek nepoznata sudbina 1455 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 398 smrtno stradalih osoba, što ukupno čini 1853 neriješena slučaja iz Domovinskog rata, navodi se na službenim stranicama Ministarstva branitelja.

Pitanje nestalih s bilateralnog može prijeći na europski nivo

Do 2019. godine u Hrvatskoj nije bilo jedinstvenoga zakona koji regulira traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu. Donesen je na inicijativu Tome Medveda te svjedoči o tome da Hrvatska ovu tematiku uzima ozbiljno i da očekuje mnogo bolju suradnju Srbije, koja pritom barem formalno želi ući u Europsku uniju. Bilateralni odnosi dvije zemlje se u svakom trenutku mogu prenijeti na viši, europski nivo. 

U Zagrebu nitko o tome službeno ne govori, ali nije nemoguće zamisliti stvarnost u kojoj bi serija provokacija i eskalacija mogla dovesti do hrvatske blokade ulaska Srbije u EU, kao što je Slovenija iz svojih razloga učinila Hrvatskoj.

Loši odnosi Zagreba i Beograda

Javna prepucavanja između službenog Zagreba i službenog Beograda proteklih su godina postala standard međusobnih odnosa, u kojima sve više prostora zauzimaju namjerne provokacije.

>> Grlić Radman: Ponašanje Srbije je sramotno i neprihvatljivo

Podsjetimo, naprimjer, na nepotrebnu aferu oko udžbenika, a onda i uzvratnu reakciju iz Hrvatske. Vijest da Srbija u svom udžbeniku negira samo postojanje hrvatskog jezika Grlić Radman komentirao je kao "doista sramotno ponašanje srpskih vlasti".

Naime, u udžbeniku gramatike skupine autora S reči na dela za učenike osmih razreda navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, a da "Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski".

Neshvatljivim Grlić Radman smatra ponašanje zemlje koja je kandidat za članstvo u EU, a krši međunarodni sporazum o pravima i zaštiti nacionalnih manjina iz 2004. čije je odredbe Hrvatska u potpunosti ispoštovala.

Grlić Radman o Srbiji: Nečuveno ponašanje

"To je izostanak poštovanja prema hrvatskoj zajednici koja je u Vojvodini snažna, jaka, bogata i koja je, ako gledamo povijesno, u Vojvodini autohtona. To nije samo nepriznavanje hrvatskog jezika već i krivotvorenje povijesti", rekao je Grlić Radman te dodao da se "tamo spominju srpski Dubrovnik i srpska Dalmacija".

"To je nečuveno i jednostavno ne možemo to razumjeti", rekao je hrvatski ministar.

Radi se, ponovio je, "o kroničnom izostanku poštovanja i poštivanja, poštovanja prema činjenici, prema međunarodnoj faktografiji Hrvatske kao članice Europske unije, zemlje koja doista podržava i stabilnost susjeda i koja svim zemljama Zapadnog Balkana želi europsku perspektivu".

Takve se situacije stalno ponavljaju. Invektive ministra policije Aleksandra Vulina prema Hrvatskoj ne treba ni posebno spominjati, one su postale redoviti dio njegovih javnih istupa.

Srbija ima svoje podržavatelje u Europskoj uniji

Ipak, ne treba zaboraviti da Srbija ima svoje podržavatelje u Europskoj uniji. Sada već bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je s Vučićem imala bliske odnose. Ona nije jedina. Vučić ima i dobre odnose s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

EU ne može razgovarati o svojoj sigurnosti i europskom identitetu bez Srbije, čije je članstvo u savezu geopolitički interes, rekao je ljetos na Bledu mađarski premijer Viktor Orban. 

>> Orban: Srbija je ključna država za EU, bez nje se ne može razgovarati o sigurnosti

"Treba nam Srbija zbog geopolitike", rekao je mađarski čelnik na Bledskom strateškom forumu, na panelu na temu budućnosti Europe. 

"Srbija je ključna. Bez Srbije kao članice EU ne može se razgovarati o sigurnosti ili cjelokupnom europskom identitetu. Više nama treba srbijansko članstvo EU nego što to treba Srbiji", zaključio je Orban. 

Želi li Srbija uopće ući u EU?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sudjelovao je na istom panelu kao jedini predstavnik države koja nije članica EU, uz šest europskih premijera, među njima i Andreja Plenkovića. 

Vučić je naglasio kako je Srbija bila entuzijastična oko procesa pristupanja EU, ali "taj entuzijazam više ne postoji". 

No, ako taj entuzijazam ne postoji i ako Srbija nema namjeru tako brzo ući u EU, onda su hrvatske prijetnje o tome da će biti problema u pregovorima zbog nestalih jalove. Ne može se na nekoga vršiti pritisak nečime što mu nije važno, a već neko se vrijeme čini da Aleksandru Vučiću ulazak u EU nije na vrhu liste prioriteta.

O tome kako u Srbiji gledaju na pregovore s Europskom unijom o ulasku, kao i o pitanju nestalih razgovarali smo s pravnikom i aktivistom Milanom Antonijevićem, bivšim direktorom Fondacije Otvoreno društvo u Srbiji, te s Nemanjom Todorovićem Štiplijom, urednikom portala European Western Balkans, koji se bavi tematikom pristupa Srbije Uniji.

Milan Antonijević: Vlast u Srbiji građane preko medija uvjerava da se EU raspada

"Srbija ima još mnogo stvari koje mora uraditi da bi sva poglavlja bila otvorena, odnosno da bi se otvorili klasteri, kako se to kaže po novoj metodologiji. To je sve daleko od građana Srbije. Pitanje je i kakav je trend u Europskoj uniji, odnosno želi li EU otvoriti nove klastere u pregovorima sa Srbijom. Tu ulogu igraju i bilateralna pitanja, između ostalih i ona između Srbije i Hrvatske, ali i drugih zemalja u regiji. Sve to bi trebalo biti rješavano na mnogo konstruktivniji način", kaže Milan Antonijević.

Sada je na dnevnom redu otvaranje klastera koji se bavi zelenom ekonomijom, Srbija čeka da se EU odluči na taj korak. Također se radi i na otvaranju klastera 23, koji se bavi vladavinom prava, te je raspisan referendum za promjenu Ustava. Prijedlog je dobio podršku Venecijanske komisije, napominje Antonijević.

>> Srbija zbog ulaska u EU mijenja ustav

"To su sve stvari koje unapređuju dokumente i zakone, ali treba se tek početi raditi na primjeni", kaže Antonijević.

"EU je važna u Srbiji jer se na toj temi dobivaju izbori. Zanimljivo je da se prema građanima preko televizija s nacionalnom frekvencijom šalje poruka da se EU raspada, kada gledate njihove programe samo se o tome priča. Zato ne čudi što je oko 50 posto građana za ulazak u EU, što je očekivano zbog atmosfere koja se stvara u medijima", objašnjava Antonijević.

"Imamo paradoksalnu situaciju u kojoj vlast stvara sliku o EU na takav način da se mogu naći razlozi zašto ne ulazimo u EU. Srbija zapravo mijenja zakone i tehnički provodi neke stvari koje EU traži, a građanima se nudi negativna slika o Uniji", dodaje.

Nema borbe protiv korupcije

Ministrica europskih integracija Srbije je Jadranka Joksimović, političarka SNS-a koja se već godinama bavi Europskom unijom.

"Ona je politički imenovana, ali i poznaje temu. Treba podsjetiti da je ona bila zadužena u Srpskoj naprednoj stranci za odnose s EU još od samog osnivanja stranke. Nije na čelu tog ministarstva netko poput Aleksandra Vulina. Jadranka Joksimović je netko tko se dugo bavi europskim integracijama, a administracija koju imamo u ministarstvu je kompetentna", smatra Antonijević.

Kao problem izdvaja činjenicu da Srbija nema glavnog pregovarača s EU te dodaje da to treba biti netko "upućeniji od aktualne ministrice".

"Najvažnija u svemu je borba protiv korupcije, ali to se ne provodi", kaže ovaj pravnik.

Pozitivna uloga Verana Matića kao Vučićevog izaslanika

Zanimalo nas je kako se u Srbiji gleda na tematiku nestalih, koja je Hrvatskoj očito vrlo važna.

"Srbija se u vezi pitanja nestalih jasno postavila. Imamo specijalnog izaslanika Verana Matića, koji je prava osoba na toj poziciji i koji se trudi svojim gestama poboljšati suradnju. Pokušava pomoći oko pronalaženja nestalih. I nedavno pronađena masovna grobnica može svjedočiti o toj suradnji, koliko znam oko toga postoji komunikacije između Srbije i Hrvatske", smatra Antonijević, koji dodaje da među nestalima koji se traže postoje i Srbi.

"Pitanje nestalih je dvosmjerna ulica. Postoje zločini za koje nitko nije odgovarao i te stvari bi se trebale pokrenuti. Vodeći političari tu imaju najveću odgovornost. Rješavanje tih problema pomaže i da se ne vratimo na teren međusobnog okrivljavanja i kolektivne odgovornosti. Važno je u javnosti stvoriti klimu u kojoj bi ljudi koji znaju neke stvari bili spremni progovoriti o stvarima koje znaju", ističe ovaj pravnik.

Zamjera činjenicu što se ministarstva pravosuđa Srbije i Hrvatske nisu sastala više od godinu dana.

"Da ne pričam o tome koliko je (ne)moguće zamisliti zajedničku sjednicu vlada Srbije i Hrvatske nakon izbora u Srbiji 2022. godine. Trebali bismo pokazati da smo zreli za Europsku uniju", kaže Antonijević.

Nemanja Todorović Štiplija: Situacija nije nimalo ugodna

Pitanje nestalih u Hrvatskoj sada se uzima kao važan uvjet koji Srbija mora ispuniti da uđe u EU. Kako se na tu temu gleda u Srbiji, pitamo Nemanju Todorovića Štipliju, glavnog i odgovornog urednika portala European Western Balkans.

"Situacija nije nimalo ugodna, a obje strane je čine samo težom. Ništa od ovoga svakako ne pomaže konstruktivnom suočavanju s prošlošću i u pravcu razrješavanja pitanja koja opterećuju odnose Srbije i Hrvatske", kaže on.

Todorović Štiplija ističe da bilo kakvi bilateralni sporovi ne bi trebali biti prepreka europskih integracija ni jednog kandidata za članstvo u EU. 

"Hrvatska je prošla kroz svojevrsnu torturu Slovenije na svome europskom putu i možda kao netko tko je takvo nešto iskusio, može pomoći drugim državama kandidatima sa zapadnog Balkana da unutar Vijeća Europske unije sugerira da se to više nikome ne radi. Trenutno smo svjedoci Bugarske blokade prema Sjevernoj Makedoniji, koja čini tu zemlju ranjivijom i nestabilnijom", podsjeća.

"Bilateralne sporove koje Srbija i Hrvatska (ali i druge bivše jugoslavenske republike) imaju, trebaju rješavati van bilo kakvih reformskih procesa koji pred državama kandidatima stoje na putu ka EU. Hrvatska treba biti susjedna zemlja koja bi pomogla svim drugim državama kandidatima s dobrim iskustvima, ali i s načinom da se što prije prebrode ona loša", kaže Todorović Štiplija.

Hrvatskom blokadom bi najviše bili pogođeni građani Srbije

On naglašava da bi bilo kakav uvjet koji bi Hrvatska postavila srpskim vlastima prvenstveno pogodio građane Srbije, što bi vlasti samo iskoristile za produbljivanje antagonizama koji postoje između dvije susjedne zemlje. 

"Što se tiče aktualnih srpskih vlasti, ništa nije iznenađenje kada se na prvom mjestu uzme njihova ratna prošlost, a drugo da je trenutno na djelu rehabilitacija ratnih zločinaca, što se ogleda u činjenici da je policija sudjelovala u svojevrsnoj "obrani" murala u centru Beograda osuđenom ratnom zločincu, Ratku Mladiću", kaže.

"U atmosferi stroge medijske kontrole u Srbiji tema uloge i odgovornosti Republike Srbije u vezi s događanjima tijekom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, vrlo se lako relativizira, ali i izbjegava. Podvlačim da veliki dio građana Srbije vrlo malo zna o događanjima u Vukovaru, za što su opet krive samo i isključivo vlasti u Srbiji", napominje ovaj novinar.

Neispunjena obećanja Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića

U Hrvatskoj vlada uvjerenje da Srbija ima, naprimjer, neke dokumente koji bi pokazali lokacije masovnih grobnica, ali ih odbija predati jer ne želi priznati svoje sudjelovanje u ratu u Hrvatskoj. Je li to ispravno tumačenje ponašanja srpske strane, pitali smo ga.

"I bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i sadašnji Aleksandar Vučić rekli su tijekom susreta s hrvatskim predstavnicima u posljednjih nekoliko godina da će pitanje nestalih biti primarni zadatak. Ali čini mi se da su i hrvatske i srpske obitelji, koje tragaju za svojim najdražim, podjednako nezadovoljne kako se vlasti i u Hrvatskoj i u Srbiji odnose prema tom problemu", kaže.

Todorović Štiplija dodaje da ako takvi dokumenti zaista postoje, onda bi ih srpske vlasti trebale dostaviti hrvatskima.

"Ako se ti dokumenti kriju, o čemu nemam nikakva saznanja, onda se takav potez ne može tumačiti nikako drugačije osim kao odbijanje priznavanja onoga što se događalo u Hrvatskoj za vrijeme rata. Ne smijemo izgubiti iz vida ni moguće kalkulacije s osjećajima biračkog tijela vladajuće Srpske napredne stranke jer dostavljanje takvih dokumenata sigurno ne bi bio najpopularniji potez vlade tj. predsjednika koji je kontrolira", ističe.

Vučiću ulazak u EU nije prioritet

Todorović Štiplija ističe da je sve u Vučićevim rukama, uključujući i entuzijazam za ulazak u EU. Vučić je 2016. rekao da će cilj vlade biti da do 2019. godine bude završen pregovarački proces, ali taj cilj nije ni izdaleka postignut. Pritom Vučić ima skoro pa apsolutnu vlast u Srbiji.

"Trenutnim srpskim vlastima pristupanje EU nije više prioritet, ako je ikad bio. Pa tako Srbija ne da nije napredovala, već je u najvažnijim segmentima europskih integracija - vladavini prava, slobodi medija, općem stanju demokracije - samo nazadovala. To ne pokazuju samo izvještaji organizacija civilnog društva u Srbiji, već i neki međunarodni indikatori poput Freedom Housea, Reportera bez granica, Economist Intelligence Unita i drugih", kaže Todorović Štiplija.

To kaže i zadnji izvještaj Europskog parlamenta o Srbiji. Ali…

"Zbog potpune kontrole medijskog sadržaja u većini medija u Srbiji, ali i zbog vrlo tijesne suradnje s povjerenikom za proširenje Olivérom Várhelyijem iz Mađarske, uspjeli su uvjeriti građane da je posljednji izvještaj Europske komisije izuzetno pozitivan i dobar za Srbiju", objašnjava.

Zašto Orban podržava Srbiju?

Tko su saveznici, a tko skeptici u odnosu na ulazak Srbije u EU?

"Neke države članice su tradicionalno naklonjene proširenju, ali zanimljiv je trend država članica poput Mađarske koje se aktivno zalažu za proširenje, ali ne zbog stvarne želje da regija Zapadnog Balkana napreduje, već zbog skepticizma prema Bruxellesu", smatra Todorović Štiplija.

Ističe da su najskeptičnije one države članice kojima je izuzetno važno stanje u oblasti vladavine prava poput Nizozemske, Danske, Belgije, Švedske ali i Njemačke, koje već dvije godine nisu dale zeleno svjetlo za napredak Srbije u pregovorima s EU. 

Nedostatak političke volje za pregovore

Je li srpska administracija sposobna tehnički provesti prilagodbe i zakonske promjene koje su potrebne za ulazak u EU, pitamo ga.

"Posljednjih godina izvještaji Europske komisije napominju da ljudski resursi u državnoj upravi zaduženoj za europske integracije nisu na zadovoljavajućem nivou. Primjetno je da je veliki broj ljudi, koji su imali kontinuitet u radu na pregovorima Srbije i EU, napustio Ministarstvo za europske integracije i pregovarački tim vlade Srbije. Srbija skoro dvije godine nije imala šefa pregovaračkog tima, što je bila važna funkcija za tehnički dio pregovora s EU", ističe.

Ipak, u mnogim oblastima Srbija, kao najveća država kandidat, ima administrativne i druge kapacitete da proces završi brzo, no zbog nedostatka političke volje mnoge stvari kasne već godinama, zaključuje Todorović Štiplija.

"Političke volje je najmanje za suštinske reforme u oblasti vladavine prava i stanja demokracije uopće. Tamo stvari idu u suprotnom smjeru", dodaje.

"HDZ nije imao primjedbu na članstvo SNS-a u Europskoj pučkoj stranci"

Todorović Štiplija podsjeća da je SNS član Europske pučke stranke, ali i da tu više ne kotira tako dobro.

"Podsjetit ću vas da HDZ nije imao primjedbu na članstvo SNS-a u Europskoj pučkoj stranci. Ja sam i tada i danas to povezivao sa željom njemačkog CDU-a da što prije u svoje redove uvuče SNS i time je na neki način okrene Europi i demokraciji. Možda bi tadašnji internacionalni tajnik HDZ-a Miro Kovač mogao s ove vremenske distance dati svoj osvrt na događanja prilikom odluke o ovom članstvu", kaže.

"Kancelarka Merkel i njen CDU su to radili do posljednjeg dana. Nažalost, možda je Vučić njen najveći neuspjeh na Balkanu", zaključuje Nemanja Todorović Štiplija.

U svakom slučaju, Srbija je još daleko od ulaska u Europsku uniju. Pitanje je koliko se problem nestalih može rješavati u okviru tog procesa s obzirom na to da se ni EU ne žuri primiti Srbiji niti Srbiji ući u EU. Ali je jasno da nema ulaska Srbije u Uniju bez rješavanja tog problema između Hrvatske i Srbije.