Većina ljudi ne podržava štrajk sudaca, jasno je i zašto
UDRUGA hrvatskih sudaca traži da se koeficijenti za dio sudaca i više nego udvostruče u odnosu na sadašnje, dok bi im se plaće prosječno povećale za oko 1100 eura neto. Zbog neispunjenja tih zahtjeva, suci su nedavno započeli i bijeli štrajk. Iako su im se lani plaće povećale za oko 500 eura.
>> Velika većina ljudi ne podržava štrajk sudaca i tužitelja, kaže nova anketa
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić kaže kako suci žele da vlada ispoštuje obećanje dano prije pola godine te poručuje da plaće moraju biti više. Mjerama upozorenja suci žele skrenuti pažnju na činjenicu da plaće sudaca nisu usklađivane s gospodarskim kretanjima već 25 godina.
Tako kažu da je od 2000. godine naovamo prosječna plaća rasla 125 posto, dok je plaća sudaca stagnirala i gubila na vrijednosti. Dok dio javnosti smatra kako je borba sudaca za većom plaćom sasvim opravdana jer sudaca je, prije svega, malo u odnosu na broj slučajeva, drugi smatraju kako suci, po iskazanom radu, ne zaslužuju veće plaće.
Slučaj djeteta Severine Vučković nakon 11 godina vraćen na početak zbog proceduralne greške
Među glavnim argumentima protiv povećanja plaća su niska percepcija neovisnosti pravosuđa te sporost pravosuđa, a tu je i niz negativnih primjera presuda sudaca. U ovom članku bavit ćemo se tom negativnom percepcijom i presudama, u posljednje dvije godine, koje su izazvale zgražanje hrvatske javnosti.
Posljednji slučaj je onaj kada je Vrhovni sud donio rješenje kojim usvaja reviziju zbog utvrđenih bitnih povreda odredbi Zakona o parničnom postupku (ZPP-a) u slučaju djeteta Severine Vučković. Točnije, Vrhovni sud ukinuo je presudu Županijskog suda u Splitu i skrbništvo nad Severininim sinom vratio njegovu ocu Milanu Popoviću.
>> U normalnom pravosuđu vještak iz slučaja Severina dobio bi otkaz
Tijekom suđenja na Županijskom sudu vještaci nisu svoj nalaz i mišljenje usmeno obrazložili na sudskoj raspravi, što su prema Zakonu o parničnom postupku morali učiniti. Osim obrazloženja o "proceduralnoj grešci" za koju na kraju nitko neće odgovarati te činjenice da se radi o malodobnom djetetu, gotovo je nevjerojatno da ovaj slučaj među hrvatskim sucima kola već 11 godina!
Pet godina za drogiranog vozača BMW-a koji se zabio u obitelj
No, nije to jedini slučaj iz sudnice koji je sablaznio hrvatsku javnost u posljednjih par godina. Sjećate se slučaja Ozrena Mlinarića, vozača koji je drogiran skrivio prometnu nesreću na naplatnoj postaji Sveta Helena?
Mlinarić se 2019. pri punoj brzini zabio svojim BMW-om u Škodu s tročlanom obitelji koja je bila u koloni. Snimka njegove vožnje pokazala je kako uopće nije kočio pri nailasku na naplatu na autocesti. Tužiteljstvo je u optužnici te u završnom govoru istaknulo da je uzrok ove nesreće ogromna količina droge GHB.
>> Ovi suci su drastično smanjili kaznu drogiranom vozaču koji se BMW-om zabio u obitelj
Sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku donijelo je prošle godine odluku kojom se poništava odluka prvostupanjskog suda s obrazloženjem da je "petogodišnja kazna prestroga te da odluka o kazni mora "sadržavati individualiziranu zakonom predviđenu društvenu osudu".
Mlinarića je prvotno Općinski kazneni sud u Zagrebu osudio na pet godina zatvora uz trogodišnju mjeru liječenja od ovisnosti. Sudsko vijeće Županijskog suda u Osijeku tu je kaznu smanjilo na dvije godine i devet mjeseci.
Kazna za silovanje pokćerke ispod zakonskog minimuma jer je bio specijalac
U rujnu prošle godine Hrvatsku je potresao još jedan skandal iz pravosuđa. Naime, Županijski sud u Zagrebu osudio je nepravomoćno na dvije i pol godine zatvora 54-godišnjaka iz Zagreba, a nakon što je utvrđeno da je silovao pokćerku.
>> Silovao pokćerku, dobio upola manju kaznu od minimalne jer je u ratu bio specijalac
Skandalozno je bila činjenica da je za to kazneno djelo propisana zatvorska kazna od minimalno pet do najviše 15 godina zatvora. Sud je išao ispod zakonskog minimuma zbog olakotnih okolnosti, i to zato što je osuđeni bio pripadnik specijalne policije u Domovinskom ratu te nositelj Spomenice i medalje Oluja.
HDZ-ov načelnik, silovatelj, dobio manju kaznu jer je bio branitelj
Sudjelovanje u Domovinskom ratu dobro je došlo bivšem HDZ-ovom načelniku Lasinje, Željku Prigorcu, kojem je Visoki kazneni sud preinačio kaznu s dvije godine zatvora, koju je dosudio Županijski sud u Karlovcu, na godinu i pol. HDZ-ovac je osuđen za silovanje mještanke, a sramotno mala kazna dosuđena je zbog njegovih odlikovanja u Domovinskom ratu.
>> Ženske udruge protiv smanjenja kazne branitelju silovatelju: "Tako je to u sudnicama"
Visoki kazneni sud nedavno se ponovo našao u središtu interesa javnosti, kada je otkriveno da je Vinka Luetić-Herman, majka predsjednika zagrebačkog HDZ-a Mislava Herman, uspjela potpuno izbjeći zatvor u aferi s namještanjem invalidskih mirovina, i to zbog odluke vijeća suca Visokog kaznenog suda.
Podsjetimo, Luetić-Herman je još 2020. pravomoćno osuđena za korupciju koja je otkrivena u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Proglašena je krivom i osuđena na 16 mjeseci zatvora jer je uzimala mito kao predsjednica povjerenstva koje je određivalo visinu invaliditeta potrebnog za određivanje visine invalidske mirovine.
Luetić-Herman prvo je zbog zdravstvenih razloga odgađala odlazak u zatvor, a onda je zatražila od Županijskog suda u Zagrebu da joj ublaži kaznu. Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ju odbija, a ona žalbu ulaže Visokom kaznenom sudu RH. Vijeće tog suda, pod predsjedanjem suca Ivana Turudića, ublažava joj kaznu. Zahvaljujući Turudićevom vijeću, Vinka Luetić-Herman više ne mora u zatvor. Izrečena joj je sada uvjetna osuda, i to na 16 mjeseci zatvora uz rok kušnje od pet godina.
Vrhovni sud i saga o švicarcima
Što reći o Vrhovnom sudu? Godinama se očekivala njihova odluka u slučaju švicarac za korisnike konvertiranih kredita. Sjednica se pripremala gotovo godinu dana, odgađala se pa je na kraju ipak održana krajem prosinca 2022. godine.
Odluka Vrhovnog suda sve je duboko razočarala jer nisu dali za pravo niti potrošačima koji tvrde da imaju pravo na obeštećenje i nakon konverzije, a niti bankama koje tvrde da nemaju pravo na obeštećenje.
Da bi stvar bila još i bolja, odluka Vrhovnog suda nije dobila odobrenje odjela evidencije tog istog suda. Ukratko, poništena je. Prošlo je više od godinu dana i dalje nema pravorijeka vezano za slučaj švicarac. Uskoro bi trebali opet odlučivati o istom. Prema najavama odluka će biti donesena u proširenom vijeću od 13 sudaca.
Zbog greške suda ukinuta presuda za brutalno ubojstvo u Omišu
Visoki kazneni sud prije dvije godine ukinuo je nepravomoćnu presudu splitskog suda kojom su Stipe Ringwald, Jere Pirić i Vlado Zolota osuđeni na ukupno 54 godine zatvora zbog ubojstva Karmelina Fistanića u Omišu 2019. te, uz prigovor da je prvostupanjski sud prekoračio optužbu, naložio novo suđenje.
Naime, povod za takvu odluku bilo je to što je splitski Županijski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka jer je samostalno izmijenio činjenični opis iz optužnice tako da ju je proširio i time prekoračio optužbu.
>> Zašto je ukinuta osuđujuća presuda za brutalno ubojstvo u Omišu? Zbog greške suda
Greška suda u Splitu bila je da je sud u presudi nadodao niz radnji za svakog optuženika, a što im nije bilo stavljeno na teret optužnicom, te ispustio dio činjeničnog opisa iz optužnice, a u obrazloženju presude za takvo ispuštanje nije naveo nijedan valjani razlog.
Ponovljeno suđenje, pred drugim sucem i članovima vijeća, završilo je prošle godine osuđujućom odlukom. Stjepan Ringwald dobio je 19 godina, Jerko Pirić osuđen je na 18, a Vlado Zolota će iza rešetaka biti 17 godina, što je ukupno 54 godine zatvora.
Zavadlavu se ponovo sudilo - zbog motiva
Visoki kazneni sud ukinuo je i presudu splitskog Županijskog suda kojom je Filip Zavadlav u veljači prošle godine nepravomoćno osuđen na 40 godina zatvora zbog trostrukog ubojstva pa će mu se za taj zločin ponovo suditi.
>> Zavadlav dobio 40 godina zatvora
Zavadlav je prije nepune dvije godine osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva Jurice Torlaka, Marina Ožića Paića i Marina Bobana. Visoki kazneni sud smatrao je da treba utvrditi motiv ubojstava. Ponovljeno je suđenje, a krajem prošle godine ponovo je proglašen krivim i osuđen na 40 godina.
Manja kazna za silovanje kćeri zbog statusa umirovljenika
Olakotne okolnosti nisu samo sudjelovanje u Domovinskom ratu, već to može biti i status. Točnije, status umirovljenika. Tako je 61-godišnjak koji je silovao kćer od 17 godina s poteškoćama u razvoju dobio manju kaznu jer je u mirovini. Kćer je, recimo i to, ostala trudna i rodila.
Prvostupanjski sud osudio ga je na 20 godina zatvora jer je smatrao da nema olakotnih okolnosti za to, dok je Županijski sud smanjio kaznu na 16 godina.
Ako ne ometate sudski postupak i zatražite liječničku pomoć, također možete dobiti manju kaznu. Tako je 2020. godine Vrhovni sud smanjio kaznu profesoru tjelesnog odgoja koji je zlostavljao svoju kćer i dijelio njezine obnažene fotografije. On je proglašen krivim za teška kaznena djela koja uključuju spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta, zlouporabu djeteta mlađeg od petnaest godina te šest kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju.
>> Pedofilima suci smanjuju kazne jer su očevi i sudionici Domovinskog rata
Sud mu je smanjio kaznu zato što je tijekom istrage zatražio liječničku pomoć, nije opstruirao kazneni postupak te se pokajao. Prvostupanjsku jedinstvenu kaznu zatvora od šest godina Vrhovni je sud smanjio na pet godina.
Pedofil osuđen na rad za opće dobro, poslan na rad s djecom
U rujnu 2022. godine javnost se zgražala nad činjenicom da je 40-godišnji pedofil osuđen na rad za opće dobro, i to zbog toga je jer spolno zlostavljao i iskorištavao 10-godišnju pokćerku. Da ta presuda Općinskog suda u Osijeku ne bude skandalozna sama po sebi, potrudio se Probacijski ured koji ga je poslao na odsluženje kazne u udrugu za rad s djecom s teškoćama u razvoju u jednom slavonskom gradu.
Slučaj pedofila u Rijeci bio je fokusu prošlo ljeto kada se saznalo da je riječka sutkinja pustila pedofila da se brani sa slobode. Naime, 85-godišnjak s riječkog područja, osumnjičen za bludne radnje nad djevojčicom, priveden je na Županijski sud u Rijeci, a Općinsko državno odvjetništvo predložio je da ga se zadrži u istražnom zatvoru.
>> Riječka sutkinja pustila pedofila (85) da se brani sa slobode. Sad ipak ide u pritvor
Sutkinja istrage je zbog njegove starije životne dobi i zdravstvenog stanja odlučila da se brani sa slobode uz primjenu drugih mjera opreza, no nakon žalbe Izvanraspravno vijeće Županijskog suda ipak je na kraju odredilo pritvor. Zanimljivo je da je ista osoba prije nekoliko godina bila osuđena na uvjetnu zatvorsku kaznu zbog sličnih kaznenih djela pedofilije.
Sudstvo blago prema pedofilima
Upravo zbog ovog slučaja reagirao je i Saborski odbor za obitelj, mlade i sport naglasivši kako su "prisiljeni reagirati i ukazati na opetovanu i nerazumljivu blagost sudstva prema počiniteljima kaznenih djela spolne zlouporabe djece".
>> Saborski odbor: Neugodno smo iznenađeni odlukom suda za riječkog pedofila
"Odbor za obitelj ističe kako ovo nije prvi put da pravosuđe neprimjereno blago reagira na kaznena djela protiv spolne slobode na štetu maloljetnika", stajalo je u reagiranju uz apel svim sucima koji rješavaju predmete kaznenih djela na štetu djece, a osobito radi spolne zlouporabe djece, da konačno prihvate činjenicu kako su ovakva kaznena djela nanijela dugoročnu štetu mentalnom i fizičkom zdravlju žrtve te da je cijela obitelj žrtve prisiljena nositi se s posljedicama ovakvog zlodjela.
Za ubojstvo profesora dobili ukupno 9 godina
Od kontroverznih odluka hrvatskih sudaca spomenimo i onu kada je četvero Varaždinaca na Županijskom sudu u Varaždinu zajedno osuđeno na nešto više od devet godina zatvora za nanošenje teške tjelesne ozljede u pokušaju, a vezano za incident povezan sa smrću 35-godišnjeg profesora Gospodarske škole Nine Čengića u svibnju 2021. godine.
Tužiteljstvo ih je teretilo da su Čengića napali zajednički i dogovorno, pristajući da ga usmrte kako bi mu se osvetili zbog pozivanja policije kojoj je prijavio kršenje epidemioloških mjera.
Sud je protumačio da smrtna posljedica nije nastupila zbog toga što je netko istukao žrtvu, nego je ona pala i udarila glavom, a ozljeda glave je bila ta koja je uzrokovala smrt. Podsjetimo kako je prvookrivljeni Ivor Vujasinović srušio Čengića na tlo udarcem šakom u glavu i nastavio ga udarati rukama, nogama i drvenom palicom s ostalim optuženicima.
>> Pretukli profesora, umro je, dobili ukupno 9 godina zatvora. Sud objavio obrazloženje
Asja Dvorski Čengića je još najmanje šest puta udarila metalnom kopčom lanca za vezanje bicikla, čemu se on nastojao izmaknuti, no udarali su ga sve dok se nije prestao micati. DORH je prošle godine uložio žalbu na te, kako kažu, premale kazne s obzirom na "izrazitu upornost, okrutnost i bezobzirnost optuženika u počinjenju kaznenog djela".
Za pedofiliju i nagovaranje supruge da siluje bebu prvo dobio kaznu zatvora pa rad za opće dobro
Što reći za slučaj iz Slavonskog Broda? Naime, muškarac iz Slavonskog Broda koji je s interneta skidao pedofilske snimke i preko društvenih mreža nagovarao ženu da siluje bebu od svega par mjeseci je osuđen na 11 mjeseci zatvora, a onda je to sud zamijenio radom za opće dobro. Državno odvjetništvo se na presudu nije žalilo.
>> U Brodu nagovarao ženu da siluje bebu. Sudac ga "kaznio" društveno korisnim radom
"Poanta je u tome da suci suviše olako i površno jednim dijelom neke okolnosti vrednuju kao olakotne ili osobito olakotne i tako pogrešno smatraju da kaznu mogu smanjiti ispod minimuma i u toj mjeri se vrlo vjerojatno radi i o pogrešnoj primjeni domaćeg prava", rekao je o toj presudi Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda.
Presuda zbog priloga o Damiru Škari
Kako objasniti da je nepravomoćno u lipnju 2022. godine osuđena Nova TV, i to za 30 tisuća kuna, a u presudi je stajalo kako je ta televizija povrijedila čast bivšem glavnom tajniku AMK Siget Damiru Škari? Naime, Općinski sud u Zagrebu smatrao je kako se ispovijest Škarine žrtve u emisiji Provjereno 2019. godine nije smjela emitirati, odnosno da se Škaru nije smjelo povezivati sa seksualnim zlostavljanjem suradnice jer tada nije imao ni optužnicu ni presudu.
Škaro je, podsjetimo, prošle godine nepravomoćno osuđen na 2 i pol godine zatvora za silovanje i seksualno uznemiravanje bivše zaposlenice.
Bivši HDZ-ovac Damir Škaro je kriv za silovanje. Ide u zatvor na dvije i pol godine
Novinari su česta meta hrvatskih sudaca, a u procesima u kojima suci tuže novinare smo najgori u Europskoj uniji. Hrvatsko novinarsko društvo česte tužbe sudaca protiv novinara ocijenilo je kao "pravosudni udar na novinarsku profesiju".
Hrvatska rekorder po broju tužbi sudaca protiv novinara
Prošle je godine u svibnju objavljeno kako je trenutno u Hrvatskoj aktivno 945 tužbi protiv medija, urednika i novinara, od kojih 910 za naknadu štete radi povrede časti i ugleda u ukupnom iznosu od 5.4 milijuna eura. Prednjače političari i suci.
Predsjednik novinarskog ceha Hrvoje Zovko naglasio je tom prigodom da je Hrvatska rekorder u Europi po broju tužbi sudaca protiv novinara. Pritom je podsjetio da je osječki sudac Zvonko Vrban proglašen “najvećim europskim ovisnikom o tužbama”, no to nije bila zapreka da bude ponovo izabran na tu funkciju.
U listopadu prošle godine u javnosti je ocijenjeno kako nepravomoćna presuda nakon 32 godine Branimiru Glavašu za ratne zločine, počinjene u Osijeku 1991. godine, predstavlja ogroman poraz našeg pravosuđa. Zagrebački Županijski sud u petak je nakon ponovljenog suđenja Branimira Glavaša ponovo proglasio krivim za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku.
Nakon 32 godine Glavašu nepravomoćna presuda
Glavaš je nepravomoćnom presudom osuđen na sedam godina zatvora, godinu zatvora manje nego na prvom suđenju za ovaj zločin, zbog kojega je već odslužio većinu ranije dosuđene kazne.
Tu je i slučaj Ivora Ivaniševića, osuđenog zbog spolnog zlostavljanja pasa, koji je ušao u zastaru. Ivanišević je bivši zaposlenik Europskog parlamenta i član Vijeća za ekumenizam Hrvatske biskupske konferencije za kojim je hrvatski sud izdao tjeralicu. Uhićen je u svibnju ove godine u Njemačkoj, a belgijska vlast ga nije izručila hrvatskom pravosuđu.
Slučaj seksualnog zlostavljanja pasa otišao u zastaru
U rujnu 2021. na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu u odsutnosti je nepravomoćno osuđen na maksimalnu kaznu od godinu dana zatvora zbog višegodišnjeg seksualnog zlostavljanja pasa, ali i načina počinjena nedjela koje je detaljno opisivao. Na ponovljenom suđenju ponovo je osuđen na maksimalnu kaznu od godine dana zatvora. U rujnu prošle godine nastupila je apsolutna zastara.
>> Osuđeni silovatelj pasa je slobodan čovjek
Kada smo već kod zastara, vrijedi spomenuti slučaj iz ožujka prošle godine, kada je Visoki kazneni sud odbacio zbog zastare većinu optužbi protiv bivše supetarske sutkinje Ivane Domić i suoptuženika koji su na šibenskom Županijskom sudu bili nepravomoćno osuđeni zbog malverzacija sa zemljištima na otoku Braču, a jedna točka optužnice vraćena je na novo suđenje.
>> Bračkoj sutkinji se sudi već 19 godina. Većina optužbi propala zbog zastare
Naime, sutkinji s Brača sudi se već 19 godina. Prizivni sud je izvijestio da je na suđenju bivšoj predsjednici Općinskog suda na Braču, odvjetnicima Zoranu Vuloviću i Miljenku Jovanoviću te njihovim suoptuženicima Frani Marinkoviću, Jadranu Zari i Lini Martiniću došlo do povrede kaznenog zakona jer im je trebalo suditi po novijem, blažem, a ne starijem i strožem zakonu.
Nakon pet godina do nepravomoćne presude za prodaju kalendara od pet kuna
Dugovječni postupci nisu samo vezani za kolege suce i HDZ-ovce, a da je tome tako potvrdio je i slučaj umirovljenika iz Koprivnice, koji je u prosincu 2018. na ulazu u gradsku tržnicu prodavao katoličke kalendare, u čemu ga je ulovila carinska službenica kojoj je prodao kalendar za pet kuna. Nepravomoćna presuda stigla je gotovo pet godina kasnije po kojoj je kažnjen sa 600 kuna.
>> Umirovljenik prodao ženi iz Carine kalendar za 5 kuna. Osuđen je
Kako se odgađaju ročišta i kako dolazi do dugotrajnih sudskih procesa, pokazao je i slučaj suca Antona Hlače s Općinskog suda u Krku, koji je otvorio pitanje ozbiljnosti rada sudaca u pravosuđu. Naime, ovaj sudac proslavio se po odgodama rasprava u travnju s obrazloženjem da ga je niska plaća za ožujak dovela u stanje zlovolje.
Sudac odgađao rasprave jer je zlovoljan
Sudac Hlača odgodio je više ročišta za pola godine zbog male plaće koja ga je dovela, kako je rekao strankama, u stanje "zlovolje". Nakon što je priča izašla u javnost, sudac je Indexu poslao pisano očitovanje u kojem je objašnjavao zašto je odgodio ročišta pravdajući se zlovoljom izazvanom pogledom na platnu listu te naveo još neke informacije o svom radu i sudačkim plaćama.
>> Sudac odgodio ročište jer je zlovoljan zbog plaće. Pogledajte koliko prima mjesečno
Nakon što je slučaj dospio u javnost, Državno sudbeno vijeće (DSV) kaznilo je suca tako što će mu se oduzimati plaća sljedećih šest mjeseci. Kao razlog kazne DSV je naveo nanošenje štete ugledu suda i neuredno obnašanje sudačke dužnosti.
Sanader oslobođen jer nije uzeo dovoljno novca, a zbog par kuna se u drugim slučajevima završavalo u zatvoru
Spomenimo svakako slučajeve Ive Sanadera. On je primjerice na ponovljenom suđenju nepravomoćno oslobođen optužbe za ratno profiterstvo u slučaju Hypo banke. Bilo je to treće suđenje Sanaderu za isto kazneno djelo i prvo na kojem je Sanader prvostupanjski proglašen nevinim za ratno profiterstvo.
>> Zašto je oslobođen Sanader? Nije uzeo dovoljno novca i dovoljno oštetio Hrvatsku
U istoj godini, kada je Sanader oslobođen jer "nije dovoljno oštetio Hrvatsku", suci su donosili kazne zatvora za štetu manju od stotinu kuna. Uvjetno je na deset dana zatvora osuđena 66-godišnja žena iz Zagreba koja je prosila novac na ulici. Uz to, ženi je oduzet i novac koji su joj dali građani. Riječ o kovanici od jedne kune, dvije kovanice od 10 lipa i šest kovanica od pet lipa, što je ukupno 1.5 kuna.
Zbog par kuna u zatvor, a vozaču Porschea manja kazna jer ima malu plaću
Tu je i slučaj 28-godišnjeg prosjaka koji je proglašen krivim i osuđen na pet dana bezuvjetnog zatvora jer je prosio novac ispred ulaza u trgovinu. Oduzeto mu je 84.30 kuna. Ništa bolje nije prošao ni 64-godišnjak iz okolice Novske koji je proglašen krivim jer se "odao prosjačenju, kojom prilikom je od građana isprosio kovani novac u ukupnom iznosu od 37 kuna". Dobio je novčanu kaznu od 300 kuna, a morao je platiti i 120 kuna troškova prekršajnog postupka.
Obrazloženja nekih presuda teško je razumjeti pa se tako dosta pričalo o vozaču Porschea koji je proglašen krivim i osuđen za vožnju u pijanom stanju. Naime, napuhao je malo prije devet sati ujutro 1.38 promila. Sutkinja ga je odlučila kazniti s 500 eura iako je najmanja kazna 660 eura, a najviša 1990 eura. Vozač Porschea branio se da ima - malu plaću.
Kako se mjere nacionalni osjećaji?
Jedan od bizarnih slučajeva je onaj suda iz Šibenika kada je 43-godišnjakinja, koja prebiva na području Srbije, na društvenim mrežama objavljivala sadržaje koji vrijeđaju nacionalne osjećaje građana Republike Hrvatske (fotografije i glazbeni sadržaj) i veličaju nepostojeću teritorijalnu tvorevinu.
>> Sud šalje ljude u zatvor zbog "vrijeđanja nacionalnih osjećaja". Tog nema u zakonu
Privedena je na Prekršajni odjel Općinskog suda u Šibeniku, gdje joj je rješenjem određena kazna zatvora u trajanju od 15 dana. Index se bavio ovim slučajem te pitao Općinski sud u Šibeniku da nam objasni zašto je određena zatvorska kazna te što je to vrijeđanje nacionalnih osjećaja jer se ono uopće ne spominje u zakonu. Nikada nismo dobili odgovor.
Kritičari sudaca ne prolaze dobro
Da se pravosuđe ne isplati previše kritizirati, pokazao je slučaj suđenja nekadašnjem poznatom hrvatskom atletičaru i posrnulom poduzetniku Željku Knapiću. Knapić je ispred Županijskog suda u Varaždinu istaknuo transparent na kojem je pisalo ‘Pintarić Zdravko sudac prodao se da ili ne?’
Knapić je prosvjedovao jer je bio revoltiran potezima suca Pintarića. Naime, on je bio član sudačkog vijeća koje je odbilo otvoriti istragu protiv kamatara čiji su postupci navodno financijski uništili Knapića. Zbog te sudske odluke ostao je i bez vrijedne nekretnine.
>> Sud kaznio bivšeg poduzetnika zbog transparenta protiv suca iz Varaždina
Visoki prekršajni sud izrekao je Knapiću kaznu od 600 kuna, odnosno 80 eura, jer je utvrđeno da je transparentom vrijeđao službenu osobu.
Ne isplati se baš ni prijavljivati nepravilnosti. Adrijana Cvrtila, zviždačica i bivša direktorica Eko Moslavine koja je razotkrila korupciju i pogodovanje u firmi u kojoj je bila zaposlena, na Općinskom sudu u Kutini nepravomoćno je, prošle godine, izgubila tužbu za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Sutkinja koja je krala ostala na poslu
Od bizarnosti spomenimo i slučaj sutkinje zadarskog Trgovačkog suda protiv koje je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo optužnicu zbog krađe po dućanima. Do optužnice je mogla suditi, nakon optužnice više ne može, no zadržala je posao. Kako su rekli s Trgovačkog suda u Zadru, optuženoj sutkinji zabranjeno je održavati rasprave, ali “i dalje može raditi”.
>> Sutkinja optužena da je krala u C&A i dalje ima posao: "Dogovorili smo se da ne sudi"
"Nisu ispunjene pretpostavke za udaljenje sutkinje s posla", rekli su s tog suda.
A što onda reći za slučaj koji je otkrio Index? Index je objavio imena pet utjecajnih splitskih sudaca, među kojima su predsjednici dvaju sudova, koji su nedavno besplatno jeli i pili kod Željka Keruma u njegovoj konobi Pršut u Kaštelima.
Oslobođeni zbog krađe grobova jer su "neškolovani"
Prije dvije godine pisalo se o presudi Općinskog suda u Osijeku koji je nakon trećeg suđenja izrekao nepravomoćnu presudu grobarima i nosačima tvrtke Ukop iz Osijeka koji su optuženi da su tijekom 20 godina, od 1993. do 2013., s mrtvih tijela iz grobnica krali nakit, satove i druge stvari. Sudac je preostale grobare, kojima nije istekla zastara, oslobodio jer su "neškolovani".
"Nema nikakvog razumnog razloga da svi vi koji nemate visoko obrazovanje i nemate nikakvu naobrazbu za pravna pitanja znate što je blago. Ta zabluda bila bi otklonjiva u slučaju da ste čitali zakone, ali stvar je u tome da se može počiniti s namjerom teška krađa, a zabluda nehajem", stajalo je u obrazloženju presude.
I dernek sudaca za kraj
Naime, usred pandemije, dok su s državnog vrha stizale prijetnje legalnim ugostiteljima odluče li se slučajno otvoriti vrata, a na snazi bila zabrana druženja većeg broja osoba u zatvorenim prostorima, Bruno Klein, predsjednik Županijskog suda u Splitu, Silvio Čović, predsjednik Upravnog suda u Splitu, Dinko Mešin, glasnogovornik Županijskog suda u Splitu, Miho Mratović, sudac Županijskog suda i Tomislav Zlodre, sudac Općinskog suda u Splitu, proveli su u siječnju 2021. godine više veselih sati u Kerumovu prostoru za druženje s prijateljima u Kaštelima.
>> Vrhovni sud se oglasio o sucima na Kerumovom derneku, zainteresirala se i policija
"Pozivamo suce da skrupulozno i s posebnom pozornošću vode računa o svakoj situaciji u kojoj bi njihovo ponašanje moglo izgledati neprimjereno te da se vode načelima određenim u Kodeksu sudačke etike", stajalo je u priopćenju Vrhovnog suda.
Epilog? Suci i drugi gosti dobili su samo upozorenja zbog nenošenja maske, a Kerum kaznu od 5 tisuća kuna. Četiri suca splitskog Županijskog suda nisu povrijedila sudačku etiku druženjem s Kerumom, dok je jedan povrijedio Kodeks. Splitski sudac Bruno Klein ponovo je izabran za predsjednika Županijskog suda u Splitu prošle godine.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati