Spiegel u velikoj reportaži o Hrvatskoj: Zemlja iz koje se masovno iseljava
NJEMAČKI tjednik Der Spiegel objavio je veliku reportažu koja tematizira stanje u državama nastalima raspadom Jugoslavije, u kojemu se obrađuje i Hrvatska.
"Raspad socijalističke, multietničke Jugoslavije započeo je prije 30 godina. Danas državama koje su je naslijedile još uvijek nedostaje stabilnosti, a nacionalisti sve više određuju ton u društvu. Udaljavaju li se ove mlade demokracije od Europe?" pita se Der Spiegel i najavljuje u članku "putovanje rastrganom regijom".
Vučić kao faktor stabilnosti
Der Spiegel članak započinje informacijom da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uči njemački jezik, jer je Angeli Merkel obećao da će naučiti njen jezik dok je ona još kancelarka.
"Predsjednik Srbije je doživio transformaciju. Nekada zastrašujuć nacionalistički agitator, 51-godišnji Vučić danas je saveznik konzervativne Europske pučke stranke i na njega se gleda kao na faktor stabilnosti na zapadnom Balkanu, sklonom krizi. I to iako upravlja svojom zemljom na sve autoritarniji način", navodi njemački tjednik.
Navodi se da je raspad komunističke države južnih Slavena započeo 25. lipnja 1991. godine, kada su se Slovenija i Hrvatska odvojile.
"Jugoslavija je bila jedna od najljepših zemalja u Europi", izjavio je Vučić za Der Spiegel. I dodao: "Ali Srbi nisu bili zadovoljni situacijom kojom su bili suočeni njihovi sunarodnjaci u susjednim republikama. Hrvati i Slovenci bili su nesretni iz drugih razloga, pa pretpostavljam da se to moralo dogoditi kao što se dogodilo."
Najveći problem Slovenije je Janez Janša
"Trideset godina kasnije, nakon krvavih ratova koji su koštali 130.000 života, dvije države članice Europske unije izašle su iz nesvrstane Jugoslavije, a još četiri se nadaju ulasku u EU, iako trenutno imaju malo izgleda za to. Kosovo je poseban slučaj: pet država članica Europske unije još uvijek odbija priznati bivšu srpsku pokrajinu kao neovisnu državu prema međunarodnom pravu", piše Der Spiegel.
Kada je riječ o Sloveniji, Der Spiegel piše da je ona dosta dobro prošla kroz pandemiju koronavirusa i da bi se mogla smatrati najuspješnijom republikom bivše Jugoslavije, ali da postoji jedan problem - Janez Janša.
"Janša - dvolični premijer koji je kao mladić prvo bio gorljivi komunist, a zatim protivnik režima, a sada se ponaša poput desničarskog populista - utjelovljuje proturječnosti cijele države. Povijesni se rascjepi između partizana i fašista, komunista i crkvenjaka protežu do danas. Janša negoduje protiv moći starih ljevičarskih struktura. Oporba, međutim, tvrdi da je zemlja na putu da postane autokracija", navodi se.
Janši se zamjera što vodi kampanju "protiv Europske unije i slobodnih medija", i to u trenutku u kojem je Slovenija preuzela predsjedanje EU-om.
Hrvatska kroz prizmu Jasenovca
Dio reportaže koji se bavi Hrvatskom počinje sa spominjanjem Jasenovca.
"Sjećanje na Jasenovac, "balkanski Aušvic", jedno je od zanemarenijih aspekata novije hrvatske povijesti: fašistički ustaški poslušnici ubili su oko 100.000 ljudi, uglavnom Srba, Židova i Roma, u svojoj satelitskoj državi, koju je tolerirao Hitler. Razbijali su lubanje ljudima, nabijali bebe na kolce i odsijecali genitalije. Jasenovac je bio balkanska verzija mahnitosti istrebljenja tog vremena", piše Der Spiegel.
Novinar njemačkog tjednika razgovarao je s povjesničarom Ivom Goldsteinom, koji je napisao knjigu o Jasenovcu.
"Jasenovac je živio u sjećanju i postao hrana za ratove devedesetih", rekao je Goldstein za Der Spiegel i dodao: "Danas je to lakmus test kako se Hrvatska odnosi prema vlastitoj povijesti."
Samo 29 posto Hrvata koji mogu glasati su glasali za ulazak u EU
Goldstein smatra da stvari idu nizbrdo otkako je Hrvatska 2013. godine ušla u EU. "Konzervativna revolucija bjesni", kaže on, "revizionisti su u porastu, pa čak i mladi postaju sve više nacionalistički nastrojeni i zatvoreni." Kaže da u konzervativnom taboru raste uvjerenje da su hrvatski fašizam i jugoslavenski komunizam predstavljali svojevrsnu ravnotežu terora. "Naravno, to je sranje", kaže Goldstein za Der Spiegel.
Hrvatska, koju se ponekad opisuje kao kiflu zbog oblika države, uspjela je postati članicom EU unatoč znatnim sumnjama obje strane. Na referendumu 2012. samo 29 posto svih Hrvata koji su imali pravo glasa izjasnilo se za pristupanje EU, podsjeća njemački list.
Sada postoji čak i sve veće razočaranje Europskom unijom, navodi Der Spiegel.
"Nada da će mlijeko i med poteći odmah nakon prijema u europsku obitelj isparila je", kaže jedan zapadni diplomat iz Zagreba za Der Spiegel. "Protueuropski osjećaj raste, posebno u desničarskom taboru, zajedno sa šovinizmom i ponosom na prošlost. Morate uzeti u obzir da, izuzev ustaštva, Hrvati nikada nisu imali svoju državu", ističe on.
Hrvatska je puna potpuno nenaseljenih područja
Ekonomska kriza, izbjeglička kriza i sada koronakriza pogoršale su probleme zemlje. Osim svojih sanjivih jadranskih plaža, Hrvatska je i zemlja s gotovo potpuno nenaseljenim dijelovima zemlje, u istočnoj Slavoniji ili Baranji, i industrijskim ruševinama u blizini Zagreba. Statistika je također sumorna. Premijer Andrej Plenković iz konzervativne stranke HDZ u četiri je godine vlasti izgubio devet ministara zbog optužbi za korupciju. Prošle je godine BDP zemlje pao za 9 posto. Masovno iseljavanje i odljev mozgova pogoršavaju nedostatak vještina i krizu u sustavima socijalne skrbi, konstatira njemački list.
"EU podcjenjuje opasnost koju predstavljaju rastuće antidemokratske snage u Hrvatskoj, baš poput onih u Mađarskoj, Poljskoj ili Sloveniji", rekla je za Der Spiegel aktivistica za ljudska prava Vesna Teršelič, dobitnica alternativne Nobelove nagrade.
Milanović dao odličje generalu optuženom za ratne zločine
U kolovozu 2020. godine bivšem generalu, optuženom za ratne zločine u Bosni, koji je pobjegao u Hrvatsku, odličje je dodijelio ljevičarski populistički predsjednik Zoran Milanović, podsjeća Der Spiegel. Mnogi smatraju da Hrvatskoj nije cilj održavati mir u susjedstvu, ističe se.
U svojoj najnovijoj knjizi Goldstein, povjesničar kojeg mrze u nacionalističkim krugovima, nemilosrdno zaključuje da je, osim smrti i raseljavanja, raspad Jugoslavije prouzročio i "političku, ekonomsku i socijalnu devastaciju" u Hrvatskoj i susjednim državama, devastaciju kojoj se ne nazire kraj, piše njemački tjednik.
"Prolazeći pored Kamenog cvijeta, spomen-obilježja na mjestu koncentracijskog logora Jasenovac, putovanje se nastavlja do Bosne - od sjedišta EU, da tako kažem, do čekaonice. Obećanje sa summita EU u Solunu 2003. bilo je da 'budućnost balkanskih država leži u Europskoj uniji'. Do sada se to, međutim, obistinilo samo za Sloveniju i Hrvatsku. Ostale su zemlje još uvijek daleko od pridruživanja, unatoč ružičastoj retorici Bruxellesa, a Bosna i Hercegovina je jedna od najudaljenijih od tog cilja", piše Der Spiegel.
Ekonomska propast i jačanje desničarskog populizma i nacionalizma
"Što to znači u kontekstu svakodnevnog života ljudi? Primjerice, Hrvatska ima pravo na 22 milijarde eura sredstava EU za oporavak od posljedica pandemije, dok BiH prima samo simboličnu količinu doza cjepiva", ističe njemački list i dodaje da je "EU trenutno zaokupljena sobom".
"No, zaustavljen proces proširenja Unije potiče emigraciju dobro obrazovanih ljudi i pojačava privlačnost populističke propagande onima koji ostaju - i sličan je izgradnji eksplozivne naprave na samom rubu EU", smatra Der Spiegel.
Vučića se opisuje kao najvještijeg regionalnog političara.
"O strahovima Europske unije, slabo prikrivenim moralističkim i ekonomskim interesima i polovičnim obećanjima malo tko zna koliko i Vučić, a malo je vještijih kada je u pitanju snalaženje među blokovima moći. Srbijanski predsjednik hvali "čelično prijateljstvo" s Kinom, uzima milijarde kredita u Pekingu i hvali povezanost svoje zemlje s Rusijom, njenim pravoslavnim bratom, a istodobno se ne umara proglašavanjem pristupanja Uniji kao svojem velikom cilju", navodi se u članku Der Spiegela.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati