AGENCIJA Standard & Poor's povećala je dugoročni i kratkoročni rejting Hrvatske na 'BBB+/A-2', uz stabilne izglede, jer će Hrvatska imati koristi od ulaska u europodručje i jer će gospodarstvo i dalje stabilno rasti.

S&P je već druga agencija, nakon Fitcha u srijedu, koja je povećala rejting Hrvatske u izvanrednoj objavi, nakon što je u utorak Vijeće EU službeno potvrdilo ulazak Hrvatske u europodručje od početka iduće godine.

Stabilan rast idućih godina

U ocjeni S&P-a navodi se da stabilni izgledi odražavaju očekivanja da će rast hrvatskog gospodarstva ostati stabilan u iduće dvije godine unatoč rastu inflacije i gospodarskim posljedicama sukoba u Ukrajini. "Očekujemo da će vlada ostati predana svom programu reformi, dobiti značajna sredstva EU i postupno obnoviti fiskalni prostor koji je izgubila nakon pandemije", navodi se u ocjeni.

Ističe se kako bi rejting mogao biti dodatno povećan ako bi se rast gospodarstva ubrzao iznad očekivanja. U tom slučaju, S&P očekuje fiskalnu konsolidaciju i smanjenje neto duga opće države iznad trenutačnih projekcija. "Pozitivna ocjena također bi mogla doći od produbljivanja europskih integracija Hrvatske ako bi to omogućilo institucionalna poboljšanja, primjerice, u pravosuđu, obrazovanju i širem poslovnom okruženju", ističe S&P.

S druge strane, rejting bi mogao biti smanjen ako dođe do znatnog slabljenja fiskalne pozicije i slabijeg rasta gospodarstva nego što se očekuje. "Do takvog slabljenja moglo bi doći ako bi produljeni sukob u Ukrajini proizveo sve teže paneuropske gospodarske posljedice ili ako bi nagli prekid europske opskrbe energijom pojačao recesijske tendencije na cijelom kontinentu", navodi se u ocjeni.

Dodaje se da trendovi neto iseljavanja i starenje stanovništva također predstavljaju dugoročni rizik za rast i javne financije Hrvatske.

Koristi od monetarne politike ECB-a

Po mišljenju analitičara S&P-a, Hrvatska će kao članica europodručja imati koristi od fleksibilnosti monetarne politike Europske središnje banke (ECB), dok će se preostali devizni rizici smanjiti u snažno euroiziranom gospodarstvu. Smatraju i da su kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske stabilni zahvaljujući solidnim turističkim prihodima i snažnom povlačenju sredstava iz EU fondova.

"Osim toga, smatramo da Hrvatska ima ograničenu izravnu ovisnost o ruskim ugljikovodicima, posebno nakon nedavnog proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) Krk i napredne supstitucije opskrbe naftom iz mora", ističe se u ocjeni S&P-a.

S&P navodi da će pristupanje europodručju eliminirati sve preostale tečajne rizike u izrazito euroiziranom gospodarstvu, u kojemu je oko 75 posto imovine bankarskog sektora i 67 posto obveza denominirano u eurima. Na sličan način iskorijenit će se i devizni rizici državne bilance.

"To bi trebalo smanjiti udio hrvatskog državnog duga denominiranog u stranoj valuti sa sadašnjih preko 70 posto na blizu nule budući da je taj dug gotovo isključivo denominiran u eurima", navodi se u ocjeni S&P-a.

S&P povećao procjenu rasta gospodarstva na 3.5 posto

Agencija je povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2.5 na 3.5 posto zahvaljujući znatnom rastu u prvoj polovici godine i izgledima za snažnu turističku sezonu na razini od prije pandemije.

"Rastući troškovi energije i robe vjerojatno će smanjiti raspoloživi dohodak i obuzdati potrošačku potrošnju tijekom druge polovice 2022. i preliti se u 2023. Predviđamo da će se rast gospodarstva usporiti na 2.5 posto u 2023.", ističe S&P.

U srednjoročnom razdoblju agencija procjenjuje da će gospodarstvo solidno rasti zahvaljujući ulaganjima iz fondova EU i oporavku turizma. Gospodarske posljedice po Europu zbog ruske vojne intervencije u Ukrajini i inflatorni pritisci predstavljaju kratkoročne rizike.

Uz to, "i dalje postoje neki dugotrajni rizici od pandemije za oporavak hrvatskog turizma zbog relativno niske stope procijepljenosti u zemlji. Do 7. srpnja 2022. manje od 60 posto stanovništva Hrvatske bilo je potpuno cijepljeno protiv covida-19, u usporedbi s prosjekom u EU od 76 posto", navodi agencija.

Prosječna inflacija u ovoj godini 8 posto

Njezini analitičari očekuju rast inflacije jer je rusko-ukrajinski sukob potaknuo rast cijena energije. Procjenjuju da će prosječna inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini porasti s lanjskih 2.6 na 8 posto zbog rasta cijena energije, povećanja plaća i rasta troškova ugostiteljskog sektora.

Deficit opće države mogao bi, pak, u ovoj godini iznositi 3 posto BDP-a.

"Vlada je već uvela sheme subvencija za ublažavanje pritisaka na cijene goriva i energije, koji dodaju 1.1 posto BDP-a na račun rashoda. Vjerujemo da postoje rizici za naše projekcije deficita jer bi trenutna energetska kriza mogla zahtijevati dodatne sheme državnih subvencija u drugoj polovici 2022.", zaključuju analitičari S&P-a.