NAKON strmoglavog pada prošle godine od 14.4 posto u drugom kvartalu, zatim 10.1 i 7.2 u preostala dva do kraja godine, današnja objava Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a od 16.1 posto nije nikoga iznenadila. Na kraju krajeva, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić prognozirao je čak i 18 posto rasta.

>> Hrvatski BDP porastao 16.1 posto u drugom kvartalu

Već je prvi kvartal ove godine pokazao da je oporavak tu, BDP je gotovo dosegao pretpandemijski prvi kvartal 2020. (bio je manji za 0.7 posto). Otvaranje i normalizacija života u pandemiji su ipak donijeli rezultate, potrošnja se povećala, gospodarstvo je živnulo. U drugom kvartalu krenule su uz potrošnju i investicije.

Ministar financija zadovoljan

Analitičari Raiffeisen banke tako ističu da je osobna potrošnja zabilježila dvoznamenkasti godišnji rast od 18.4%. Izvoz roba i usluga porastao je za 40.9 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je snažna godišnja stopa izvoza roba (+35.2 posto) nadmašila robni uvoz (+30.5 posto), ističu iz RBA.

Ministar financija Zdravko Marić vidno je zadovoljan rezultatima koje je objavio DZS. 

"Rast BDP-a je povijesno rekordan", izjavio je i istaknuo da je veći nego što je to vlada predviđala, i to za puna četiri posto. Istaknuo je i dobre pokazatelje za treći kvartal jer, kaže, ukupna vrijednost fiskaliziranih računa je 2.3 posto veća nego u istom razdoblju 2019. godine. Drugim riječima, potrošnja raste, a državna se blagajna bolje puni. Marića stoga ne plaši ni eventualno pogoršanje epidemiološke situacije, već je siguran da će Hrvatska doći na BDP iz 2019. godine i prije kraja iduće godine. Za usporedbu, Hrvatskoj je trebalo 11 godina da se vrati na BDP od 2008. godine.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje za Deutsche Welle kaže da je podatak o oporavku BDP-a po stopi od 16.1% u drugom kvartalu sve iznenadio u pozitivnom smislu.

"Među zemljama koje su objavile BDP Hrvatska je u top 5 u EU, s Mađarskom, Italijom, Španjolskom i Francuskom. Realni BDP je u drugom kvartalu zaostajao svega 0.7% u odnosu na razinu iz usporedivog kvartala 2019., uz dobre izglede da se preostali zaostatak eliminira do kraja godine", kaže Šonje.

Jak je bio pad, pa je moguć i jak rast

"Oporavak osobne potrošnje po stopi od oko 18% bio je najvažniji za brz oporavak od pandemijske recesije, no sama potrošnja ne bi mogla dovesti do ovako brzog rasta da nije bilo doprinosa izvoza i investicija. Izvoz roba je rastao po spektakularno visokih 35 posto i u realnom iskazu dostigao 21 posto višu razinu od vrijednosti iz drugog kvartala 2019. Rast investicija u fiksnu imovinu također je rastao po 18 posto, što ukazuje na široko zasnovan investicijski oporavak u hrvatskom gospodarstvu", kaže Šonje i optimistično zaključuje da će se sada prognoze za ovu godinu revidirati prema gore, što se odnosi i na do sada najoptimističniju prognozu HNB-a (6.8 posto). 

"Svi su izgledi da će se visok gospodarski rast, premda po nižim stopama nego ove godine, preliti na dulje predstojeće razdoblje", dodaje.

Ekonomski analitičar Luka Brkić sa zagrebačkog Fakulteta politologije ipak nije toliko optimističan. Jasno je, kaže u razgovoru za Deutsche Welle, da će stopa BDP-a i na godišnjoj razini brzo rasti kada smo jako pali. Je li stopa rasta 16 ili 18 posto, nije toliko važno, osim u političke svrhe.

Oko rasta izvoza ističe da prerađivačka industrija u Hrvatskoj i danas ima za trećinu veće prihode od izvoza od turizma, o kojem se daleko više govori. Znači li to da ovi podaci znače naznaku promjene gospodarske strukture u Hrvatskoj? Brkić ipak kaže da ne.

"Ovo su podaci koji su dobri, ali nema prostora za euforiju, pa čak ni za preoptimistične izjave, jer se ne zna što će s pandemijom biti do kraja ove, ali i sljedeće godine, a to bitno determinira sve", kaže Brkić.

Nužne strukturne reforme

"O promjeni gospodarskog sustava u ovoj zemlji ćemo moći govoriti kada budemo imali drugačije politike, odnosno reformske, a toga, nažalost, nema", kaže. 

Ističe da bi se trebali promijeniti odnosi snaga, jer ovakav sustav ne može generirati natprosječne stope rasta. Za to je, kaže, potrebno provesti strukturne reforme u pravosuđu, javnoj upravi, mirovinskom i zdravstvenom sustavu. 

"U tim sustavima nema nikakvih reformi, a transferi iz proračuna za mirovinski i zdravstveni sustav su veći od 30 milijardi kuna. Kako bi izgledao proračun da toga nema?" pita se Brkić i navodi i primjer poljoprivrede, koja je u osam godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji dobila u okviru zajedničke poljoprivredne politike 22 milijarde kuna, a proizvodnja je po produktivnosti i izvozu lošija nego što je bila prije osam godina.

"Ne možete tako dugoročno raditi. A zašto se to ne mijenja, ako svi to znamo? Zato što je problem u odnosu političkih snaga. Nema političke volje ni hrabrosti za reformske zahvate, koji bi vas mogli koštati i vlasti, pa to nitko ne radi", kaže Brkić. 

Sredstva iz Europske unije koja stižu u sklopu programa oporavka su fantastična, no sa sobom nose jednu veliku opasnost, a to je da se olakša da se "ova okamenjena i sklerotična struktura održava dalje, umjesto da je reformirate", zaključuje analitičar Brkić.