NASA-INA sonda OSIRIS-Rex bi se u nedjelju trebala vratiti sa svog dalekog putovanja svemirskim prostranstvima i spustiti se na tlo Zapadne pustinje u američkoj saveznoj državi Uti. Sonda nosi dragocjeni teret - prašinu s ogromnog asteroida Bennu, velikog poput planine i najopasnijeg za nas u cijelom Sunčevom sustavu. Ovaj uzorak bi nam mogao odgovoriti na vrlo važna pitanja: Odakle dolazimo? Kako to da je na Zemlji moguć život?

"Kada nam stigne 250 g asteroida Bennu, u rukama ćemo imati materijal koji je postojao prije našeg planeta, možda čak i neka zrnca koja su postojala prije Sunčevog sustava", rekao je planetarni znanstvenik Dante Lauretta, glavni istraživač misije, a prenosi BBC. 

"Pokušavamo složiti slagalicu naših početaka. Kako je nastala Zemlja i zašto je na njoj moguć život? Odakle oceanima voda, odakle zrak u našoj atmosferi i, što je najvažnije, koji je izvor organskih molekula koje čine sav život na Zemlji?" dodao je. 

NASA krenula prikupiti uzorak, dogodilo se nešto neočekivano 

Naime, znanstvenici pretpostavljaju da su mnoge od ključnih komponenti za razvoj života stigle na Zemlju u njenoj ranoj povijesti putem udara asteroida. NASA je, kako bi istražila tu hipotezu, 2016. lansirala sondu prema asteroidu promjera 500 metara. 

Bile su potrebne dvije godine da letjelica stigne do Bennua, a zatim još dvije mapiranja površine prije nego što je tim pronašao prikladno mjesto za prikupljanje uzorka. 20. listopada 2020. sonda se spustila do asteroida i uspjela prikupiti dragocjenu prašinu. No nije sve prošlo kako su znanstvenici očekivali. 

Ideja je bila da sonda udari svojim dijelom u površinu i ispusti nalet plina dušika koji bi podigao šljunak i prašinu. No prilikom tog procesa uslijedio je svojevrsni šok. Kada je mehanizam uspostavio kontakt, površina se razdvojila poput tekućine te je tlak napravio krater promjera 8 metara.  

Materijal je odletio na sve strane, ali, na svu sreću, i u komoru za prikupljanje uzorka. Kada sonda stigne na Zemlju, prevest će je u institut Johnson Space Center u Teksasu, gdje je napravljena posebna "čista soba" za analizu uzoraka. 

Najopasniji asteroid u Sunčevom sustavu 

NASA Bennu smatra najopasnijom stijenom u Sunčevom sustavu jer za njega postoji najveća vjerojatnost da će udariti u Zemlju od svih poznatih asteroida. No nema razloga za brigu. Premda Bennu predstavlja rizik za naš planet, vjerojatnost udara je vrlo mala, piše Science Alert. 

Naime, Benuu se, uz asteroid 1950 DA, svrstava u najopasnije poznate asteroide. Zbog svoje putanje i orbite oko Sunca, koja traje 1.2 godine, u narednih nekoliko stoljeća će se u više navrata približiti Zemlji do te mjere da postoji mala mogućnost sudara. 

NASA navodi kako postoji šansa da Bennu prilikom preleta 25. rujna 2135. prođe kroz takozvanu gravitacijsku bravu - područje u svemiru koje bi ga moglo usmjeriti na udar s našim planetom krajem 22. stoljeća.  

Iako je teško odrediti točnu vjerojatnost za ovakav katastrofalni događaj, stručnjaci su pomoću podataka koje je prikupila letjelica OSIRIS-Rex uspjeli napraviti bolji model razvoja Bennuove orbite. Njihova analiza ukazuje na to da ima samo 0.037% (1:2700) šanse da on 24. rujna 2182. udari u Zemlju. 

Odgovor na ključna pitanja 

Bennu vjerojatno sadrži puno vode vezane u mineralima, koja bi mogla sačinjavati čak 10% njegove težine. Znanstvenici namjeravaju otkriti je li omjer različitih vrsta atoma vodika na ovom asteroidu sličan onom u oceanima na Zemlji. 

Ako jest, to bi poduprlo hipotezu da je bombardiranje asteroida bilo važno u osiguravanju obima naših oceana. Naime, rana Zemlja je bila toliko vruća da je izgubila velik dio svoje vode te bi naknadni udari asteroida mogli objasniti zašto je ipak ima u tolikoj količini. 

Na Bennuu vjerojatno ima i dosta ugljika. Kao što znamo, život na našem planetu temelji se na organskoj kemiji pa se postavlja pitanje jesu li složene molekule, kao i voda, došle na mladu Zemlju iz svemira. 

"Analiza meteorita pokazuje da asteroidi vjerojatno sadrže zoološki vrt različitih organskih molekula. Ali u meteoritima su one vrlo često kontaminirane pa pomoću ovog uzorka možemo saznati koje se točno organske komponente nalaze na Bennuu", objasnila je planetarna znanstvenica Sara Russell iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu.