KADA je prije 31 godinu s ocem osnovao tvrtku za razvoj softverskih rješenja za tehničke primjene, Boran Lončarić vjerojatno još nije znao da ulazi u posao koji će odrediti budućnost. Krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, naime, razvoj softvera na prostorima bivše države bio je tek u povojima. Danas je to djelatnost bez koje je suvremen život nezamisliv.

Prve korake na tom planu ovaj je inženjer elektrotehnike iz Zagreba napravio 1987. godine kada se zaposlio u predstavništvu američke kompanije Tektronix za srednju i istočnu Europu te bivšu Jugoslaviju. Radio je na poslovima vezanima uz instrumente za optičke komunikacije i za računalnu grafiku za tehničke primjene. Samo dvije godine kasnije, 1989., s ocem je osnovao tvrtku GDi, čiji je danas jedini vlasnik i predsjednik uprave krovnog holdinga, GDi Grupe. GDi je u međuvremenu izrastao u jednog od vodećih srednjoeuropskih proizvođača softverskih rješenja za tehničke primjene. Tvrtka danas zapošljava preko 200 stručnjaka, od čega ih je nešto više od pola u Hrvatskoj, a ostatak u GDi uredima u 14 zemalja, europskih i izvaneuropskih.

Između bavljenja znanošću i primjene znanosti u praksi odabrao je ovo drugo

"U vrijeme kada smo otac i ja pokrenuli posao u ovoj djelatnosti, u srednjoj Europi još nije vladalo uvjerenje da je tehnički softver industrija budućnosti, tako da je GDi zapravo bila jedna od prvih tvrtki iz softverske industrije za tehničke primjene u srednjoj Europi", objašnjava 58-godišnji Lončarić za Index.

Kaže da je u vrijeme kada je završavao fakultet trebao birati između znanosti i razvoja ili primjene tehnologije i znanosti u praksi. Odlučio se za primjenu.

"Znanost i razvoj novih tehnologija su važni, no bez primjene imaju tek ograničen smisao. No kada vidite da tehnološka rješenja i vlastite proizvode možete korisno primijeniti, učiniti industriju i infrastrukturu te život ljudi boljim, a korisnici su još spremni i platiti za ta tehnološka rješenja - onda je to vrlo motivirajuće. Veliko je zadovoljstvo i posebno značajno da primjenama stvaramo i novu industriju i nova zapošljavanja", ističe naš sugovornik.

Danas posluju na potezu od Baltika do Perzijskog zaljeva

U sastavu GDi-ja danas je 15 ovisnih tvrtki u 14 zemalja - od Njemačke i Poljske, preko Austrije, Mađarske, Slovenije, pa do Ukrajine, Rumunjske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije. Uz to, GDi posluje i na tržištima Bliskog istoka - u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Drugim riječima, posluje na prostoru od Baltika do Perzijskog zaljeva, a klijenti im dolaze i iz drugih dijelova svijeta. Među klijentima je niz velikih kompanija iz sektora telekomunikacija i energetike, ali i iz transporta, logistike, proizvodnje i komunalne infrastrukture.

Njihov je glavni proizvod GDi Ensemble, niz digitalnih rješenja za cjelovito upravljanje operacijama s imovinom, raspoloživim resursima te radnom snagom i aktivnostima na terenu, kao i integraciju s internetom stvari (IoT). Proizvod koriste njihovi klijenti, kako oni iz telekom industrije i energetike, tako i iz proizvodnje hrane, zaštite okoliša, prometa i javnih službi. U fokusu im je, ističe Lončarić, industrija 4.0 i infrastruktura. Također, rade i s vodećom svjetskom platformom za geoinformatičke sustave, ArcGIS.

"Klijentima nudimo spoj tehnologije i znanosti, s poslovnim unapređenjima, povećanjem učinkovitosti i omogućavanjem rasta kroz digitalnu transformaciju. Tri su glavna tipa klijenata za koje radimo. Prvi segment je industrija, infrastruktura i komercijalno poslovanje. Drugi segment su javne službe. Treći segment su znanost, istraživanje i razvoj te obrazovanje", pojašnjava Lončarić.

Nakon potresa stavili su na raspolaganje svoj sustav za procjenu stanja oštećenih zgrada u Zagrebu 

Na razvoj poslovanja tvrtke u velikoj je mjeri utjecao i njegov boravak u SAD-u gdje je proveo ukupno 13 godina. Godinama je i radio "preko bare" - u američkim saveznim državama Virginia i Kalifornija. To mu je, ističe, potvrdilo da trebaju težiti poslovanju na međunarodnom tržištu.

"Dajemo cjelovita rješenja u području tehničkih IT sustava za operativno djelovanje industrije, infrastrukture i javnih službi. Kod telekoma, primjerice, našim softverskim rješenjima podržavamo sve operacije kompanije za razvoj i upravljanje tehnološkim telekom mrežama svih tehnologija te za obradu narudžbi, aktivaciju i upravljanje svim komunikacijskim uslugama koje se pružaju korisnicima. Dakle, upravljamo cjeloživotnim ciklusom mreža i usluga komunikacijske i medijske industrije. Slično, GDi svojim rješenjima pomaže upravljati i u drugim infrastrukturama. Primjerice, nakon nedavnog razornog potresa u Zagrebu, u samo 48 sati, GDi je odmah i besplatno dao na korištenje svoj cloud sustav za prijave potreba te procjene stanja preko 25.000 oštećenih zgrada. Osim toga, naš tim od četiri inženjera i, povremeno, nekoliko konzultanata je nekoliko mjeseci pomagao našem gradu", kaže Lončarić.

Nije sve u dobiti

Rast i razvoj GDi-ja temelji se, dodaje naš sugovornik, prije svega na vlastitim kadrovima i njihovim znanjima te na organskom rastu, odnosno razvoju vlastitim sredstvima. Prošle godine su imali oko 123 milijuna kuna prihoda, a gotovo tri četvrtine, ili 73 posto, ostvarili su na stranim tržištima. U toj su godini broj zaposlenih povećali za više od 16 posto. Pritom Lončarić ističe kako mnogi IT-jevci ne traže "klasičan" rad.

"Sada, otkako je krenula pandemija koronavirusa, svi govore o radu od kuće. Međutim, mi takav oblik rada prakticiramo već godinama i fleksibilni smo već odavno. Već dugo imamo inženjere koji za GDi rade iz malog mjesta u Istri ili iz sela u Slavoniji. Bitan nam je doprinos ljudi, a ne njihov formalni status ili mjesto rada", napominje Lončarić.

Iako njegova tvrtka posluje s dobiti, Lončarić o dobiti nije želio razgovarati jer smatra da dobit ne može biti jedino mjerilo uspjeha tvrtke.

"U kulturi naše tvrtke je da se u poslovanju prvenstveno vodimo dugoročnijim i cjelovitijim vrijednostima od dobiti, među kojima je i doprinos zajednici. I za oca i mene sama dobit nikako nije bila osnovni smisao osnivanja, razvoja i vođenja tvrtke", poručuje Lončarić.

Namjeravaju se širiti po Bliskom istoku

Pandemija koronavirusa potakla je digitalizaciju i GDi u tome vidi svoju šansu za daljnji razvoj poslovanja, budući da je digitalna komunikacija i u Hrvatskoj izbila u prvi plan. U budućnosti, otkriva naš sugovornik, posebnu pozornost namjeravaju posvetiti širenju na tržišta Bliskog istoka. Vizija je menadžmenta da bi GDi do 2030. godine mogao ostvarivati i oko 100 milijuna eura godišnjeg prihoda te zapošljavati i do tisuću ljudi. Nadaju se i da bi se tvrtka mogla dalje značajno razvijati i u kontekstu novog višegodišnjeg financijskog okvira EU. Naime, u novom proračunu EU, naglašava naš sugovornik, naglasak će biti na razvoju "zelene" energije, ali i poticanju zdrave hrane.

"GDi je u tim segmentima već međunarodno snažan. Možemo i dodatno primijeniti GDi tehnološka rješenja u Europi i Bliskom istoku", zaključuje Lončarić.