FOTO Dramatične snimke otkrile tajnu nastanka repova kometa
FOTO: Rosetta/ESA
ASTRONOMI misije Rosetta po prvi put su snimili klizanje tla na jednom kometu. Dramatično urušavanje obronaka dužine 100 metara na kometu 67P/Churyumov–Gerasimenko europska letjelica Rosetta zabilježila je u rujnu 2014. Promatranja pokazuju da je ono povezano s emisijama plinova i prašine, odnosno s nastankom repa kometa kakav se uobičajeno javlja kada se komet približi Suncu.
Znanstvenici su ranije pretpostavljali da su izboji, koji podsjećaju na erupcije gejzira na Zemlji, rezultat provala plinova pod visokim tlakom koji su se sa zagrijavanjem nakupili u unutrašnjosti kometa. Rosettine snimke astronomima su ponudile alternativna tumačenja iste pojave.
Rosetta je urušavanje zabilježila na litici nazvanoj Aswan u području 'krila' kometa koji nalikuje patkici. Na snimci (dolje) se vidi golema napuklina široka oko metar, a duga 70-ak metara.
10. srpnja 2015. jedna druga kamera sonde snimila je oblak prašine koji je očito nastao upravo u području napukle litice (naslovna slika gore). Fotografije napravljene pet dana kasnije (dolje) pokazuju da se litica Aswan urušila, što navodi na zaključak da je oblak nastao upravo u urušavanju.
Prema radu objavljenom u časopisu Nature Astronomy u urušavanju je nastalo oko 2000 tona materijala od čega je oko 99 posto završilo u podnožju litice. Ostatak je lansiran u obliku spektakularnog oblaka prašine. Na mjestu urušavanja otkriveno je ledeno tlo unutrašnjosti kometa čak šest puta svjetlije nego što je to uobičajeno za površine ovih tijela.
Prvi autor studije Maurizio Pajola, astronom NASA-inog Istraživačkog centra Ames u kaliforniji ističe da je to „prva nedvojbena poveznica između provala prašine i urušavanja litica na kometu“. (detalje studije pogledajte na videozapisu Pajole i njegovih kolega ovdje)
Sonda Europske svemirske agencije, Rosetta, lansirana je 2004. Na svojem putovanju do kometa 67P, koji je tada bio udaljen od Zemlje oko 400 milijuna kilometara, ukupno je prešla više od šest milijardi kilometara. U studenom 2014. na komet je spustila robotizirani lender Philae koji je, nažalost, dosta brzo prestao raditi jer je završio među stijenama gdje nije dopiralo dovoljno sunca da bi mu se punile solarne baterije. Nakon dvije godine u orbiti oko kometa Rosetta je skončala život na njemu u rujnu 2016.
Misija je na kometu otkrila organske spojeve koji potvrđuju tezu da su kometi mogli olakšati i ubrzati razvoj života na Zemlji. No pokazalo se da voda na 67P ima značajno veći udio izotopa deuterija od vode na Zemlji. To pak znači da kometi iz Kuiperovog pojasa, odakle je došao 67P, vjerojatno nisu zaslužni za nastanak oceana na Zemlji kako se ranije pretpostavljalo.Čini se da su asteroidi, mada imaju manji udio vode, bolji kandidati jer njihova voda više odgovara našoj na Zemlji.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati