SLOBODA je za Edilsona Torresa stigla prekasno. Policajac je danas pokopan u svom rodnom gradu nakon što je preminuo u venezuelskom zatvoru, gdje je od prosinca bio držan u izolaciji zbog, kako tvrdi njegova obitelj, politički motiviranih optužbi.

Njegova smrt događa se u trenutku kada se brojne obitelji, koje su se ranije ustručavale kontaktirati aktivističke skupine, sada javljaju kako bi prijavile svoje bližnje kao "političke zatvorenike" nakon što je vlada obećala oslobađanje zatvorenika, piše AP News.

Torres (51) je preminuo od srčanog udara u subotu, dok je njegova obitelj iščekivala najavljeno puštanje zatvorenika nakon što su američke snage uhitile tadašnjeg predsjednika Nicolása Madura. Nekoliko sati prije pokopa, njegova djeca, susjedi, policajci, prijatelji i deseci drugih okupili su se kako bi mu odali počast.

Dok je kombi prevozio tijelo njezina brata 430 kilometara od glavnog grada Caracasa do Guanarea, sestra Emelyn Torres saznala je da su muškarci povezani s WhatsApp grupom zbog koje je njezin brat uhićen upravo pušteni iz zatvora. "Moj mali brat, moj mali brat", jecala je nakon što je lijes, prekriven venezuelskom zastavom, stigao u njezin dom.

Stotine novih prijava

Alfredo Romero, direktor nevladine organizacije Foro Penal koja prati slučajeve zatvorenika u Venezueli, rekao je da je grupa od prošlog tjedna primila "poplavu poruka" od obitelji. "Nisu ih prijavljivali iz straha, a sada to čine jer na neki način osjećaju da postoji mogućnost da će njihove obitelji biti oslobođene", rekao je Romero. "Vide to kao nadu, ali što je još važnije, kao priliku."

Romero je pojasnio da je od otprilike 300 obitelji koje su se javile, do sada potvrđeno oko 100 politički motiviranih slučajeva. Većina prijavljenih proteklih dana, kazao je, nekada je radila za venezuelsku vojsku. Ti se slučajevi dodaju na više od 800 osoba za koje organizacija tvrdi da su i dalje pritvorene iz političkih razloga u Venezueli.

Do danas ujutro, Foro Penal je potvrdio oslobađanje 56 zatvorenika. Iako je vlada Venezuele izvijestila o većem broju od 116 oslobođenih, nije ih identificirala, što onemogućuje utvrđivanje jesu li pušteni bili zatvoreni iz političkih ili drugih razloga.

Vlada niječe postojanje političkih zatvorenika

Predsjednik venezuelske nacionalne skupštine, Jorge Rodríguez, izjavio je prošlog tjedna da će "značajan broj" zatvorenih Venezuelanaca i stranaca biti oslobođen kao gesta za "traženje mira" nakon eksplozija koje su potresle zemlju u ranim jutarnjim satima 3. siječnja.

SAD i venezuelska oporba dugo su zahtijevali široko oslobađanje pritvorenih oporbenih ličnosti, aktivista i novinara, za koje tvrde da ih vladajuća stranka koristi kao političko sredstvo.

Vlada Venezuele niječe postojanje nepravedno pritvorenih zatvorenika, optužujući ih za planiranje destabilizacije Madurove vlade. Nakon Torresove smrti, venezuelanski državni odvjetnik Tarek William Saab u priopćenju je naveo da je slučaj dodijeljen jedinici za terorizam i da je "povezan s kriminalnim aktivnostima koje su otkrile državne sigurnosne agencije". Nije iznio nikakve detalje.

Među oslobođenima i strani državljani

Među onima koji su pušteni su odvjetnica za ljudska prava Rocío San Miguel, koja se odmah preselila u Španjolsku, Biagio Pilieri, oporbeni vođa koji je bio dio predsjedničke kampanje dobitnice Nobelove nagrade za mir Maríje Corine Machado 2024. godine, te Enrique Márquez, bivši član izbornog povjerenstva i predsjednički kandidat.

Talijanski poduzetnik Marco Burlò, koji je jučer pušten iz zatvora, rekao je novinarima ispred međunarodne zračne luke u Rimu danas da je tijekom pritvora bio izoliran, što je opisao kao "čistu i stvarnu otmicu".

"Ne mogu reći da sam bio fizički zlostavljan, ali bez mogućnosti razgovora s našom djecom, bez prava na obranu, bez mogućnosti razgovora s odvjetnikom, potpuno izoliran, ovdje su mislili da sam možda umro", rekao je.

Mali broj oslobađanja proteklih dana i dalje potiče kritike obitelji, promatrača ljudskih prava u Ujedinjenim narodima i američkih političara. Ipak, brze političke promjene i daleka mogućnost oslobađanja istovremeno su označile rijedak trenutak nade za mnoge obitelji.

Romero je rekao kako vjeruje da se mnogi ljudi ranije nisu javljali zbog vladinog kontinuiranog suzbijanja neistomišljenika od izbora 2024., što je uključivalo i donošenje zakona koji olakšava kriminalizaciju skupina za ljudska prava.