DEMENCIJA je degenerativna bolest koju, unatoč desetljećima istraživanja, nijedan poznati lijek ne može zaustaviti ili preokrenuti.

Ipak, psihodelik s kontroverznom prošlošću pojavljuje se kao mogući novi put za kontrolu simptoma Alzheimerove bolesti, budući da neuroznanstvenici diljem svijeta počinju istraživati može li psilocibin, psihoaktivni sastojak čarobnih gljiva, pomoći u zaštiti mozga koji stari.

Nedavna studija slučaja iz Brazila ukazuje na tu intrigantnu mogućnost, piše ScienceAlert.

U izvješću se navodi kako je pacijentica u 80-ima s uznapredovalom Alzheimerovom bolešću, nakon uzimanja visoke doze gljiva s psilocibinom, privremeno povratila kontrolu nad mjehurom i sposobnost govora izvan jednosložnih riječi.

Rad, koji su napisali neuroznanstvenici u Brazilu, iako je u nekim detaljima oskudan, sugerira da je došlo do značajnih poboljšanja kognitivnih i fizičkih funkcija pacijentice, koja su trajala nekoliko tjedana nakon primljenih doza.

"Ove nalaze ne treba tumačiti kao preokret patologije Alzheimerove bolesti", upozoravaju autori, predvođeni neuroznanstvenikom Marcosom Lagom sa Sveučilišta u São Paulu.

"Umjesto toga, otvaraju mogućnost da u poodmakloj fazi neurodegeneracije možda postoje latentne funkcionalne sposobnosti koje pod određenim neuromodulatornim uvjetima mogu postati privremeno dostupne."

Drugim riječima, psilocibin bi mogao pomoći u pristupu regijama mozga pogođenim demencijom i tako privremeno ublažiti simptome, iako ta ideja za sada ostaje spekulativna. Eksperimentalno liječenje psilocibinom provedeno je pod kliničkim nadzorom u Brazilu, uz pisani informirani pristanak zakonskog skrbnika pacijentice.

Prva doza i dramatično poboljšanje

Starija žena s demencijom prvo je primila iznimno visoku dozu od 5 grama gljiva koje sadrže psilocibin, što ju je dovelo u dugotrajno stanje slično dubokom snu. Prije eksperimentalnog liječenja, pacijentica je mogla izgovarati samo jednosložne riječi, rijetko je započinjala komunikaciju i bila je uvelike ovisna o tuđoj pomoći u osnovnim svakodnevnim aktivnostima.

Otprilike 19 sati nakon oralne doze, žena je iznenada počela razgovarati sama sa sobom, što je potrajalo nekoliko sati. U sljedećih nekoliko dana, pacijentica je navodno uspjela kontrolirati mjehur, samostalno se odijevati i hodati te sudjelovati u razgovoru, održavajući kontakt očima i uzvraćajući osmijeh.

"Oporavak kontrole nad mjehurom nakon više od pet godina kronične inkontinencije posebno je značajan, s obzirom na to da kontinencija ovisi o integriranoj interoceptivnoj svijesti, izvršnoj inhibiciji i funkciji fronto-inzularne mreže", pišu istraživači koji stoje iza studije slučaja, među kojima su neurolozi Mariana Cerveira i Joe Xavier Simoneto.

Druga seansa i daljnji napredak

Zbog obećavajućeg i dugotrajnog odgovora na psilocibin, mjesec dana nakon prve seanse pacijentici su pod strogim nadzorom dana još 3 grama gljiva. Tijekom druge seanse nije zaspala, već je cijelo vrijeme bila verbalno izražajna. Opisivala je emotivne scene, poput surfanja sa sinom na mirnom otoku.

"Izražajnost lica, emocionalna recipročnost, spontani humor i agilnost hoda bili su značajno poboljšani", navodi se u studiji slučaja. Tijekom ove druge seanse, žena je, bez poticaja, rekla: "Ugodno je doći ovamo."

Ograničenja i smjer budućih istraživanja

Važno je napomenuti da istraživači u Brazilu nisu pratili stanje sna pacijentice niti moždanu aktivnost tijekom njezina "putovanja", niti su koristili standardizirane kognitivne ljestvice za procjenu njezina stanja.

"Ovo izvješće treba shvatiti prvenstveno kao detaljan promatrački opis namijenjen stvaranju hipoteza za buduća kontrolirana istraživanja", pišu autori i dodaju kako je "sustavno istraživanje opravdano". Istraživači drugdje u svijetu već ispituju što psilocibin može učiniti za starije osobe koje pate od kognitivnih problema ili poremećaja mentalnog zdravlja.

Nedavno istraživanje provedeno na više od 3000 odraslih osoba u SAD-u, u dobi od 42 do 92 godine, pokazalo je da su oni koji su prijavili korištenje halucinogena u protekloj godini imali manje simptoma depresije i pokazali povoljne promjene u nekim moždanim funkcijama.

Potencijal i rizici "herojske doze"

Početna klinička ispitivanja otkrila su da samo jedna doza od 25 mg psilocibina može izazvati trajne promjene u mozgu, što je vrlo malo u usporedbi s dozom koju je primila starija žena u Brazilu. Njezina doza u rekreacijskim krugovima poznata je kao "herojska doza". Smatra se da takve količine psilocibina mogu promijeniti život, iako nisu bez rizika.

"Odabrana doza gljiva bila je relativno visoka u usporedbi s dozama koje se obično koriste u modernim kliničkim ispitivanjima, a odabrana je na temelju prethodnih iskustvenih zapažanja o dubini i trajanju neurobihevioralnih učinaka izazvanih psihodelicima", pojašnjavaju autori u studiji.

Potrebna su buduća randomizirana klinička ispitivanja kako bi se utvrdilo može li psilocibin doista preoblikovati mozak na bolje te koja je doza najsigurnija i najučinkovitija.

Nova nada za oboljele

Jedna pilot studija o kognitivnom padu već je započela, a procjenjuje može li psilocibin, primijenjen u nadziranom okruženju, smanjiti depresiju i poboljšati kvalitetu života kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem ili u ranoj fazi Alzheimerove bolesti.

"Kod nekih skupina pacijenata psilocibin se pokazao vrlo korisnim u smanjenju depresije i anksioznosti te poboljšanju kvalitete života", objasnio je 2023. godine neuroznanstvenik Albert Garcia-Romeu, koji na Sveučilištu Johns Hopkins istražuje psihodelične terapije. "Takve bi dobrobiti mogle biti vrlo korisne i kod populacije s Alzheimerovom bolešću."

Samo će vrijeme pokazati je li to istina. Mnogi lijekovi za demenciju u početku su se činili vrlo obećavajućima, da bi na kraju podbacili u kliničkim ispitivanjima. Možda će s psilocibinom priča biti drugačija.