SLOVENSKI državni proračun lani je prvi put nakon 2008. godine poslovao bez manjka, uz ostvareni visoki suficit od 537 milijuna eura, iznijeli su danas predstavnici vladina direktorata za proračun.

Istodobno, kako su dodali, valja reći da je tako visok suficit ostvaren zbog dva jednokratna prihoda kojih idućih godina neće biti.

Riječ je o zadržanoj dividendi Nove Ljubljanske banke (NLB) od 270 milijuna eura, koja je u proračun uplaćena nakon što je ispunjen uvjet Europske komisije o prodaji većinskog udjela u najvećoj državnoj banci, te o 200 milijuna eura zadržanih europskih sredstava koja su Sloveniji pripadala prema ranijoj srednjoročnoj perspektivi EU-a, a čiji je rok korištenja istekao lani.

Suficit je u visini 1,2 posto BDP-a

Bez tih dodatnih prihoda suficit bi iznosio oko 60 milijuna eura, kako je i planirala ranija vlada, rečeno je na konferenciji za novinare u Ljubljani.

Prema prvim službenim podacima, lani je došlo do smanjivanja višegodišnjeg rasta proračunskih izdataka koji su u 2018. povećani za 4 posto, dok su prihodi povećani za 13 posto, zahvaljujući visokom rastu BDP-a, što se odrazilo na skok proračunskih prihoda iz poreza na dohodak i poreza na dobit poduzeća.

Lanjski proračunski suficit prvi je nakon izbijanja globalne ekonomske krize, a suficit je u visini 1,2 posto BDP-a.

Oporba upozorava: Proračunski višak je jednokratan

Parlamentarna oporba, ali i državno Fiskalno vijeće upozorili su nedavno vladu Marjana Šarca na problem koji bi se u proračunu za ovu godinu mogao pojaviti zbog očekivanog smanjenja stopa rasta iz proteklih godina budući da su proračunski planovi rađeni na osnovi rasta i potrošnje iz prošle godine.

Desna oporba u parlamentu je vladu upozorila da i sama priznaje kako je proračunski višak iz prošle godine jednokratan jer je NLB prodana, a viška sredstava iz EU-a ove godine neće biti, dok je Fiskalno vijeće upozorilo da bi prevelika predviđena potrošnja u ovoj godini, zbog porasta plaća u javnom sektoru te predviđenih investicija mogla dovesti do strukturnog deficita i ugrožavanja stabilnosti javnih financija.

Rebalans proračuna za 2018. o kojemu će parlament odlučivati u veljači prvi put na strani proračunskih rashoda predviđa svotu koja prelazi simboličkih 10 milijardi eura.