SLOVENSKI premijer Marjan Šarec odbio je ponudu Europskog parlamenta da se idućeg tjedna, na početku njegova plenarnog zasjedanja, obrati zastupnicima i iznese svoje zamisli o europskoj budućnosti, iznenadivši time političke kolege u zemlji, a osobito slovenske zastupnike u Europskom parlamentu koji smatraju da je propustio veliku priliku da promovira svoju zemlju i vladu.

Šarčeva stranka Lista Marjana Šarca (LMŠ) računa da će svoje prve europarlamentarce dobiti na svibanjskim izborima za Europski parlament pa je najmlađi predsjednik slovenske vlade do sada u poruci kritičarima na društvenim mrežama svoju iznenađujuću odluku pokušao objasniti, ali nije naišao na mnogo razumijevanja.

Kaže da će biti vremena

"Moj govor u Europskom parlamentu pred nove europske izbore mogao bi se shvatiti kao predizborni nastup, a oni koji me sada kritiziraju što sam odbio poziv sigurno bi mi spočitavali upravo to da sam odlučio govoriti", napisao je Šarec u reakciji na kritike na društvenim mrežama te dodao da vjeruje kako će za njegov govor u Strasbourgu ili Bruxellesu biti još prilika, posebno s obzirom na to da će Slovenija u drugoj polovici 2021. godine predsjedati Europskom unijom.

Zbog "košarice" Europskom parlamentu, Šarec je doživio kritike i slijeva i zdesna, a neki smatraju da je odbijanjem napravio velik gaf umjesto da nastup za europskom govornicom iskoristi za promicanje svoje vlade, ali i zemlje i njenih interesa u cjelini.

Njegov potez iznenadio političare

Slovenska europarlamentarka Tanja Fajon iz stranke slovenskih Socijalnih demokrata (SD), Šarčevih saveznika u vladi, napisala je tako da je Šarec propustio veliku priliku "da se Sloveniju čuje".

Tu je priliku iskoristilo već 10 europskih lidera, među njima Angela Merkel, Emanuel Macron, talijanski i hrvatski premijeri pa je odustajanje Šarca da govori prava šteta, napisala je slovenska europarlamentarka.

Eurozastupnik iz redova Slovenske pučke stranke (SLS) Franc Bogovič kazao je da ne razumije predstavnike svoje vlade da propuštaju takve mogućnosti nastupa na europskom parketu i da je po njegovim informacijama odbio u Europskom parlamentu govoriti i slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar, navodno odmah nakon što je u Europskom parlamentu svoj govor održao hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Umjesto da suvereno predstave naše poglede na izazove koji stoje pred Europskom unijom, oni se skrivaju, a Slovenija i dalje gubi glavne diplomatske bitke", napisao je Bogovič aludirajući na slovensko-hrvatski arbitražni spor i mogućnost njegove internacionalizacije.

Reagirao je i slovenski eurozastupnik Igor Šoltes, koji pripada grupaciji zelenih, te također kritizirao premijera zbog njegove odluke koju shvaća kao nedostatak političke mudrosti.

"Ono što nije bilo teško za Angelu Merkel, za Macrona, pa na kraju i za Plenkovića, to je, čini se, teško našem Marjanu Šarcu. To je bila izgubljena prilika da se Sloveniju čuje u Europi i da se čuje što ona misli o europskoj budućnosti", naveo je u reakciji na društvenim mrežama Šoltes.

Janša ironičan

Razumljivo, priliku za kritiziranje vlade iskoristili su i Šarcu oporbeni eurozastupnici iz redova Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše.

Porukom na Twitteru oglasio se i sam Janša, ironično poručivši sadašnjem premijeru da će ugled njegove stranke u Bruxellesu i Strasbourgu "sigurno podići" Irena Joveva, mlada i politički sasvim neiskusna novinarka jedne slovenske komercijalne televizije koju je Šarec stavio na prvo mjesto na listi osam kandidata svoje stranke za predstojeće europske izbore.

Je li odbio govoriti zbog Tajanija?

Neki slovenski mediji, ne navodeći izvore, navode da je Šarčevo odbijanje poziva da govori u Europskom parlamentu možda povezano s tim što tu europsku instituciju vodi Antonio Tajani, koji je politiku, a i širu publiku u Sloveniji i Hrvatskoj, duboko povrijedio svojim izjavama o "talijanskoj Istri i Dalmaciji", ali i kasnijim medijskim relativiziranjem doba u kojem je u Italiji vladao fašistički diktator Mussolini, zbog čega se Tajani kasnije morao opet ispričavati i tumačiti kako je antifašist i demokrat.