SLJEDEĆI tjedan navršit će se točno deset godina od ulaska Hrvatske u EU, čelnici EU sastaju se na summitu u Bruxellesu, rotirajuće predsjedništvo od Švedske preuzima Španjolska. U subotu, 1. srpnja, navršit će se punih 10 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Od podnošenja zahtjeva za članstvo u veljači 2003. do ulaska u EU, 1. srpnja 2013., Hrvatskoj je trebalo nešto više od 10 godina.

Danas, deset godina poslije, Hrvatska je dio najuže jezgre EU, članica je šengenskog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola i europodručja, koje dijeli zajedničku valutu. Rat u Ukrajini i stanje u Rusiji nakon pokušaja pobune bit će među glavnim temama u EU u zadnjem tjednu lipnja u kojem se sastaju čelnici država članica na summitu, a rotirajuće predsjedništvo preuzima Španjolska.

U četvrtak i petak u Bruxellesu se sastaju šefovi država ili vlada članica EU na svom lipanjskom sastanku na vrhu. Prije toga, u ponedjeljak se u Luxembourgu sastaje Vijeće za vanjske poslove, a u utorak Vijeće za opće poslove.

Razgovarat će se i o pobuni u Rusiji

Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak će između ostaloga razgovarati o posljednjim događajima u Rusiji nakon što je privatna vojska Jevgenija Prigožina pokrenula pobunu protiv ruskog vojnog vrha i krenula prema Moskvi, da bi na kraju od toga odustala.

Cijela situacija je potpuno nejasna i ostalo je mnogo pitanja o tome što se stvarno dogodilo u zadnja dva dana na koja još uvijek nema odgovora. To će biti jedna od glavnih tema u EU u predstojećem tjednu.

Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak će u Luxembourgu, osim o ratu u Ukrajini i stanju u Rusiji razgovarati o odnosima sa zemljama Latinske Amerike i Kariba uoči summit EU-CELAC (Zajednica latinoameričkih i karipskih država), koji će se održati sredinom srpnja.

Dvodnevni sastanak u Bruxellesu

Vijeće za vanjske poslove također će razgovarati  o stanju u  Tunisu, Armeniji i Azerbajdžanu te o dijalogu između Srbije i Kosova. U utorak se sastaje Vijeće za opće poslove, koje čini ministri za europske poslove država članica, i koje će razgovarati o pripremama za summit. U ponedjeljak i utorak također se održava dvodnevni sastanak Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo.

Tijekom dvodnevnog sastanka na vrhu u Bruxellesu čelnici EU raspravljat će o agresivnom ratu Rusije protiv Ukrajine i nastavku potpore EU Ukrajini te o gospodarstvu, sigurnosti i obrani, migracijama i vanjskim odnosima.

Čelnici će se vjerojatno osvrnuti i na prijedlog revizije sedmogodišnjeg proračuna EU u kojem Komisija traži dodatnih 66 milijardi eura do kraja ovoga proračunskog razdoblja 2027. Jedna od tema bit će i kako iskoristiti zamrznuta ruske sredstva za obnovu Ukrajine.

Španjolska preuzima rotirajuće predsjedništvo

Europska unija je zbog agresije na Ukrajinu zamrznula preko 200 milijardi imovine ruske središnje banke i još 30 milijardi privatne imovine ruskih oligarha. Riječ je o vrlo osjetljivom pravnom pitanju jer se ta imovina ne može konfiscirati, ali je možda moguće koristiti kamate od tih sredstava za obnovu Ukrajine.

U subotu, 1. srpnja, rotirajuće predsjedništvo od Švedske preuzima Španjolska. Reindustrijalizacija, zelena tranzicija, jačanje socijalne pravde i jedinstva EU četiri su prioriteta španjolskog programa rotirajućeg predsjedništva. Vlada Pedra Sancheza započet će ovo predsjedanje, ali nije sigurno da će ga i završiti s obzirom na predstojeće parlamentarne izbore.

Tri tjedna nakon preuzimanja predsjedništva Španjolci će izići na izvanredne parlamentarne izbore, a Sanchez je poručio da ti izbori neće poremetiti predstojeće predsjedanje. Sanchez je sazvao izvanredne izbore za 23. srpnja nakon što je njegova Socijalistička radnička stranka (PSOE) doživjela težak poraz na lokalnim izborima prošli mjesec. Ovo je druga vlada Sancheza, koji je premijer od 2018. godine.