ZELENE stranke uspješno su odgovorile na rast populizma jasnim i vidljivim rezultatima svog političkog djelovanja kojim privlače mlade diljem Europe, smatra hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec iz redova zelenih (ESS).

Zelene stranke ostvarile su vrlo dobre rezultate na posljednjim izborima u Njemačkoj, gdje bilježe i rekordan priljev novih članova, Nizozemskoj, Belgiji te Švedskoj, gdje su ušli i u vladu. Škrlec je u razgovoru za Hinu ocijenio kako je u tim dijelovima EU-a vidljiva svijest o doprinosu građana u politici i zaštiti okoliša.

"Svojim rezultatima Zeleni pokazuju da zbilja i žele provesti ono o čemu govore, a ne samo da se dodvore biračima", istaknuo je Škrlec. 

Iz Švedske je krenuo val marševa za klimu na kojima su sudjelovale tisuće srednjoškolaca, "a onda dolazite do istočnog dijela Europske unije gdje nema klimatskih promjena i sve je u redu", dodao je zastupnik ironično.

"Poznato je, i ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje, da mladi dosta apstiniraju od izbornih procesa jer nisu vidjeli na koji način mogu doprinijeti promjenama. To je prvo uspjelo Nizozemcima. Njihov mladi predstavnik stranke uspio je i svojom osobnošću, ali i oštrim programom i retorikom privući mlade", primjećuje zastupnik.

Hrvatska je na posljednjim izborima 2014. dobila zelenog zastupnika zahvaljujući rezultatu ORaH-a, a s obzirom na to da se sam neće ponovno kandidirati, Škrlec drži kako postoji šansa da neke manje stranke poput START-a, Možemo! ili Nove Ljevice, stvore koaliciju i sa svojim zastupnikom uđu u Klub zastupnika zelenih u Europskom parlamentu.

"Šanse da se pojavi zeleni zastupnik su 'fifti-fifti'. Mislim da bi to bilo jako dobro za brendiranje Hrvatske, a mislim i da bi osnažilo stranke tog svjetonazora u Hrvatskoj i sve one koji idu iza takvih stranaka, odnosno udruge civilnog društva i građani", naglasio je Škrlec.

Izbori za idući saziv EP-a

Broj zastupnika EP-a smanjit će se zbog Brexita sa 751 na 705, a prema anketama se očekuje kako će broj zastupnika zelenih nakon europskih izbora u svibnju biti gotovo jednak kao i dosad, odnosno sa sadašnja 52 mogli bi se spustiti na 48.

Škrlec navodi kako će idući saziv Europskog parlamenta morati raspraviti o budućnosti i daljnjem razvoju EU-a, posebice o njezinim unutarnjim odnosima.

Jedan od najvećih izazova je sprječavanje klimatskih promjena, oko čega ne postoji međunarodna suglasnost.

"Već se sad može vidjeti kako se želje Bruxellesa i želje država članica polako razdvajaju. Države ne iskazuju potrebne ambicije da bi se zbilja ostvarili revidirani ciljevi, a kamoli neki ambiciozniji kojima bi do 2050. došli do napretka", upozorava Škrlec navodeći kako nije riječ o odricanju državne autonomije, već o suradnji.

"Moramo konačno početi funkcionirati kao organizirana zajednica. Migranti su nam pokazali koliko smo zapravo razjedinjeni u nekim stvarima", smatra zastupnik.

Hrvatska bi mogla koordinirati ukidanje pomicanja sata

Prema usvojenom amandmanu zastupnika Škrleca na Odboru za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE), u kojem je zamjenski član, direktiva za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata odgodila bi se za 31. ožujka 2020. Odbor za promet i turizam EP-a predlaže da se ljetno i zimsko računanje vremena u Europskoj uniji ukine 2021. godine, dok je Europska komisija predložila da se to učini 31. ožujka ove godine.

"Vijeće EU nije pokazalo nikakvu ambiciju da se proces ubrza. Jednostavno to nisu imali u svom programu rada. Može se lako dogoditi da, kad se krene u trijalog, da se odgodi do 2021. godine. Međutim, većina odbora bila je za to da bude 2020.", objašnjava Škrlec navodeći kako bi se države članice u idućih godinu dana trebale odlučiti u kojoj će vremenskoj zoni biti.

Država članica koja predsjeda Vijećem koordinirat će proces ukidanja promjene vremena, a ako Europski parlament na idućoj plenarnoj sjednici u ožujku prihvati mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, to će biti Hrvatska.

Hrvatska ne ispunjava ciljeve gospodarenja otpadom

Škrlec strategiju EU-a za plastiku ocjenjuje kao korak prema održivom gospodarenju plastikom i prijelazu na kružno gospodarstvo, no upozorava kako Hrvatska ozbiljno zaostaje u ispunjavanju ciljeva EU-a u gospodarenju otpadom. 

Europska komisija poslala je Hrvatskoj rano upozorenje u kojem se navodi da se u provedbi plana gospodarenjem otpadom ne primjećuje značajna aktivnost vezana uz ispunjavanje ciljeva.

Parlament je prošle godine usvojio europsku strategiju za plastiku kojom se predviđa da se do 2030. plastična ambalaža učini prikladnom za recikliranje.

Hrvatska je za to dobila odgodu roka od pet godina, kao i za obvezu recikliranja najmanje 55 posto komunalnog otpada.

U Hrvatskoj postoji sustavno prikupljanje jedino PET ambalaže, dok za ostali plastični otpad ne postoji evidencija prikupljanja i recikliranja, upozorava zastupnik zelenih.

"Moramo 2032. godine u kontrolnom periodu pokazati napredovanje koje onda služi Komisiji za upozorenje državama članicama da moraju biti malo ambicioznije", napominje Škrlec.

Alternativa za pesticide

Europski parlament je u siječnju na inicijativu Kluba zelenih/ESS zatražio stroži postupak ispitivanja i autorizacije pesticida u EU. Hrvatski zastupnik, član Odbora EP-a za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, smatra kako je potrebno okrenuti se novim tehnologijama i alternativnim načinima borbe protiv štetočina na usjevima.

"Prvo moramo uvesti tehnologiju koja je u skladu s konceptom pametnog sela. Danas još uvijek imate kalendar prskanja koji se nije promijenio od 80-ih godina prošlog stoljeća kad se počelo masovno prskati", napominje i pojašnjava kako bi jedno od rješenja bila "sadnja više kultura, jer se one međusobno štite". "Neke kulture sprječavaju rast korova koji šteti glavnoj kulturi. Samo treba uložiti više truda", tumači Škrlec.

CETA je prilika za plasman hrvatskih proizvoda na kanadsko tržište

Škrlec je kao član izaslanstva EP-a za odnose s Kanadom podržao ratifikaciju sporazuma CETA unatoč suprotnom mišljenju velike većine svog Kluba zastupnika zelenih.

Smatra kako se CETA-u nepravedno izjednačavalo s TTIP-om te da ovaj sporazum Hrvatskoj osigurava bolje trgovačke i investicijske odnose s Kanadom i bolje mogućnosti razmjene radne snage, što bi olakšalo poslovanje hrvatskim tvrtkama.

Škrlec, međutim, primjećuje kako hrvatske vlasti u gospodarskoj diplomaciji ne pokazuju dovoljno inicijative, a kao jedan od primjera navodi projekt LNG terminala na Krku.   

"Mi smo politički nesiguran partner u regiji. Mađari pitaju kada će Grci početi graditi LNG, hoće li Talijani povećati kapacitete, a mi smo im tu pred nosom. Čini mi se da u toj našoj gospodarskoj diplomaciji i političkoj suradnji općenito ništa ne 'štima'", upozorava zastupnik.

Hrvatski koncepti održivog turizma

U svom zastupničkom mandatu Škrlec je u Europskom parlamentu predstavio više projekata iz Hrvatske koji promiču održivi turizam. U studenome prošle godine organizirao je raspravu "150 godina organiziranog turizma - nulta točka održivog razvoja Grada Hvara“ na kojoj je predstavljeno korištenje fondova EU-a za razvoj održivog turizma, a 2017. je u parlamentu, u suradnji s udrugom Via Dinarica Croatia, organizirao izložbu fotografija "Via Dinarica - put koji prirodno povezuje", projekt razvoja planinarskog turizma i potrebne infrastrukture.