NA VEĆINI fakulteta složni su da je sadašnji model školarina loš i treba ga mijenjati, ali isto tako smatraju da školarine ne bi smjele biti veće od 13 000 kuna. Da će na kraju biti znatno skuplje pokazuje prijedlog Ekonomskog fakulteta koji planira da jedna godina određenu kategoriju studenata stoji čak 20 000 kuna. Sadašnje školarine kreću se od 5500 do 9240 kuna.

Iako Ekonomski fakultet ima najviše vlastite prihode, predložio je "gradualni model školarina" po kojem bi najboljih 310 studenata studiralo bez plaćanja, a ostalima bi školarine postupno rasle, piše Vjesnik. Ovisno o uspjehu iz srednjih škola i na prijemnom ispitu, godišnja školarina bi iznosila od 5000 do čak 20.000 kuna.

Ekonomisti su studiju napravili uspoređujući cijene školarina s privatnim fakultetima što, kako smatraju na učilištu Vern, nije opravdano. Ističu kako sa školarinom od 32.000 kuna pokrivaju sve troškove i za razliku od Ekonomskog fakulteta i drugih državnih, ne dobivaju od državi niti jednu lipu. Druga važna činjenica je ta što je na privatnim fakultetima omjer broja studenata i predavača različit - na državnim je fakultetima deseterostruko lošiji omjer.

Na Pravnom fakultetu školarine neće naglo već postepeno rasti tvrdi Josip Kregar, dekan tog fakulteta. "Ako autoškole traže povećanje svojih usluga za 50 posto, ne znači da to trebaju raditi i fakulteti. No, opet, ne znači ni da fakulteti trebaju biti jeftiniji od autoškola", kaže Kregar.

Dražen Kalogjera, ekonomski analitičar, smatra da je državnim fakultetima primjerenije uvođenje vaučera.

U iduća dva tjedna zagrebački rektorat prikupljat će prijedloge fakulteta i akademija o tome kolike bi školarine trebale biti za generaciju studenata koja ove godine upisuje prvu godinu studija. O prijedlozima će se više puta raspraviti, a konačna odluka o visini novih školarina donijet će se u ožujku.