SJEDIŠTE Parka prirode Dinara bit će u Kijevu, a podružnice u Vrlici, proizlazi iz Prijedloga uredbe o osnivanju Javne ustanove Park prirode Dinara koji je upućen u e-savjetovanje.

Time će, čini se, biti riješeno pitanje koje se otvorilo još prije proglašenja Parka, u veljači 2021. godine, kada je Hrvatski sabor donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara.

Tada je područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) proglašeno 12. parkom prirode u Hrvatskoj.

Višegodišnja rasprava oko sjedišta

Sam zakon nije definirao sjedište Parka, što je potaknulo višegodišnju raspravu između lokalnih sredina.

U saborskoj raspravi 2021. spominjala su se tri moguća sjedišta – Kijevo, Vrlika i Knin.

Tadašnji zastupnik Hrvoje Zekanović (HS) predlagao je Kijevo, ističući simboliku tog mjesta zbog stradanja u Domovinskom ratu. Vesna Vučemilović (DP) zauzimala se za Vrliku, ali nije bila protiv kompromisnog rješenja.

I unutar HDZ-a bilo je različitih prijedloga – Ante Bačić podsjetio je da je Splitsko-dalmatinska županija, na čijem se području nalazi oko 60 posto Parka, predložila Vrliku, dok je Branka Juričev Martinčev istaknula da je Šibensko-kninska županija još 2006. inicirala zaštitu tog područja i predlagala Kijevo.

Na kraju je postignuto “solomonsko rješenje” – sjedište Parka bit će u Kijevu, a podružnice u Vrlici.

Zadaća nove javne ustanove

Prema prijedlogu uredbe, zajednički zadatak sjedišta i podružnica bit će zaštita, održavanje i promicanje Parka radi očuvanja izvornosti prirode, prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara.
Ustanova će nadzorom i prikupljanjem podataka pratiti stanje očuvanosti prirode i provoditi propisane mjere zaštite.

Najveći park prirode nakon Velebita

Park prirode Dinara obuhvaća 63.052 hektara, čime je najveći park prirode u Hrvatskoj nakon Velebita.

Na njegovu se području nalazi 11 područja ekološke mreže Natura 2000 – dva područja očuvanja značajna za ptice i devet područja značajnih za vrste i stanišne tipove.

U Parku se nalazi i najviši hrvatski vrh – Sinjal (1831 metar).

Područje Dinare od posebnog je interesa za Hrvatsku zbog bogate georaznolikosti, rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta, kao i raznolikih staništa – od riječnih i močvarnih do šumskih i krških.

U Parku obitava više od tisuću biljnih vrsta, što čini petinu hrvatske flore, uključujući 75 nacionalnih endema i više od 20 endemskih životinjskih vrsta.

To je ujedno ključni prostor za velike zvijeri – vuka, medvjeda i risa – zbog očuvanih prostranih kompleksa šuma i travnjaka.

Posebno je značajan planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops), endemična vrsta zmije Dinarida, čija se do 95 posto populacije nalazi upravo na području Dinare.

Zaštita prirode i razvoj kraja

Osnivanje javne ustanove imat će pozitivan učinak na očuvanje prirode, ali i na lokalno stanovništvo i gospodarstvo.
Park bi trebao doprinijeti razvoju održivog turizma, zapošljavanju i očuvanju kulturne baštine područja koje spaja prirodne ljepote i stoljetnu tradiciju života u dinarskom kršu.