RUSI u strahu od novog vala vojne mobilizacije masovno napuštaju zemlju prije nego što vlasti uvedu nova ograničenja na izlazak preko granice, javlja Euronews pozivajući se na podatke antiratne organizacije Ark. Broj zahtjeva za hitnu pomoć pri iseljavanju i pravne savjete iz Rusije porastao je gotovo osam puta od početka ljeta, a na internetu su pretrage pojmova "kako otići" i "mobilizacija" dosegnule najvišu razinu još od početka 2023. godine.

Ovaj nagli val odlazaka poklopio se s trodnevnim parlamentarnim izborima za rusku Državnu dumu. Kritičari Kremlja i nekoliko zapadnih vlada već tjednima upozoravaju da Moskva planira proglasiti novi masovni poziv za vojsku kako bi popunila postrojbe na bojištu u Ukrajini čim završi glasovanje, nastojeći tako izbjeći utjecaj nepopularne mjere na sam izborni proces.

Nezapamćen udar na Moskvu

Dodatan val nesigurnosti među građanima potaknuo je i masovni ukrajinski napad dronovima i projektilima u noći sa subote na nedjelju, posljednjeg dana parlamentarnih izbora. Ukrajinske snage pogodile su rafineriju nafte Gazpromneft u Moskvi, zbog čega je rusku prijestolnicu u jutarnjim satima prekrio gust dim.

Dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da su dalekometni udari imali snažan učinak u moskovskoj regiji, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin ustvrdio je da je oboreno više od 1600 dronova diljem zemlje, od čega 450 usmjerenih prema Moskvi, nazvavši to najvećim napadom na glavni grad od početka rata.

Elektronički registar automatski zatvara granicu

Iako Vladimir Putin glasine o novoj mobilizaciji naziva "potpunom besmislicom", neovisni ruski mediji zabilježili su da su vlasti od početka ljeta već 17 puta službeno demantirale pripremu novog vala regrutacije. Jan Slovicki, aktivist za ljudska prava i koordinator projekta Kovčeg, ističe kako ljudi bježe poučeni gorkim iskustvom iz 2022. godine.

"Od sredine srpnja u Rusiji raste panika povezana s rizikom od mobilizacije, nestašicom goriva i prekidima interneta. Ljudi odlaze unaprijed jer dobro pamte što se dogodilo tijekom prošlih valova. Armenija je već pred migrantskom krizom, ako ne i usred nje", izjavio je Slovicki iz Erevana, gdje dočekuje nove bjegunce.

Prema podacima udruga koje pomažu pri preseljenju, broj svakodnevnih zahtjeva za pomoć porastao je sa 70 na 120 u odnosu na srpanj. Pripreme za novi poziv već su vidljive na terenu. Deseci tisuća građana već su primili obavijesti s detaljnim uputama o postupku u slučaju poziva, a vlasti su uvele elektronički registar vojnih poziva prema kojem zabrana napuštanja zemlje stupa na snagu automatski u trenutku kada se poziv izda.

Bježe prije nego što ih sustav blokira

Prvi takvi slučajevi na granicama već su zabilježeni. Početkom rujna granična policija u Krasnodaru zaustavila je 24-godišnjaka iz Rostovske regije koji je odslužio vojni rok 2024. godine te mu uručila rješenje o zabrani izlaska iz zemlje. Daniil Neonov, bivši kandidat za zastupnika u moskovskoj gradskoj Dumi, opisao je kako je uspio pobjeći doslovno u zadnji čas.

"Da sam čekao još dan ili dva, sigurno me ne bi pustili jer bi mi zablokirali izlaz. Dobio sam elektronički poziv, ali sam se ipak uspio izvući", ispričao je Neonov. Prema međunarodnim medijskim izvješćima, strah od odlaska na bojište zahvatio je i dio elite te zaposlenike ureda za regrutaciju, koji su počeli otvarati bankovne račune u inozemstvu i sklanjati imovinu iz zemlje.

Ukrajinski predsjednik Zelenski u kolovozu je, pozivajući se na obavještajne podatke, upozorio da Kremlj planira do kraja godine po hitnom postupku mobilizirati nekoliko stotina tisuća ljudi, uz barem jednaki broj iduće godine. Moskva te tvrdnje službeno nije komentirala.

Rusiju napuštaju preko Armenije, Gruzije i Kazahstana

Kao i ranije, većina onih koji bježe odlazi u zemlje za koje im ne treba viza – Armeniju, Gruziju i Kazahstan. Vlasti u Erevanu objavile su da pripremaju programe podrške za novopridošle ruske državljane. Točan opseg ovog vala još se ne zna, no procjenjuje se da je manji od onoga u jesen 2022. godine, kada je zemlju u samo nekoliko tjedana napustilo između 600.000 i 700.000 ljudi.

Prva djelomična mobilizacija iz 2022. nikada nije službeno poništena, a vojnici koji su tada poslani na bojište do danas nisu demobilizirani. "Jako je tužno otići iz Rusije. Ovdje mi živi obitelj, stari djed i baka. Ovdje mi je i cura, ona je još na medicinskoj specijalizaciji i užasno mi je teško ostaviti je", rekao je 28-godišnji stručnjak za marketing koji je želio ostati anoniman.

Inače, na izborima za rusku Dumu sudjeluju isključivo stranke koje podržavaju rat u Ukrajini. Stranci Jabloko, čiji se program temeljio na hitnom prekidu vatre i mirovnim pregovorima, Vrhovni sud u kolovozu je zabranio sudjelovanje na izborima.