ZATVORI prepuni, pravosudnih policajaca premalo. Da je stanje u hrvatskim zatvorima alarmantno, pokazao je slučaj požara u splitskom zatvoru u kojem su teško stradala petorica zatvorenika za čiji se život liječnici i dalje bore.

O zatvorskom sustavu jutros su u radijskoj emisiji HRT-a govorili zamjenik pučke pravobraniteljice Saša Rajić i dopredsjednik Sindikata pravosudne policije Jelenko Krešo.

Glasnogovornica KBC-a Split Kristina Bitanga na početku emisije osvrnula se na zdravstveno stanje stradalih zatvorenika.

Zdravstveno stanje stradalih zatvorenika

"Svih pet je i dalje u jedinici intenzivnog liječenja naše bolnice, no ipak ima nekih pomaka. Jučer poslijepodne dvojica su odvojena od respiratora i dobro se oporavljaju. Sada su izvan životne opasnosti. Kod preostala tri bolesnika i dalje se provode mjere intenzivnog liječenja, tako da kod njih stanje nije promijenjeno. Nadamo se da će i njihovo stanje biti sve bolje, ali očekuje ih dugotrajno liječenje. Najvažnije je da prođe prva kritična faza", naglasila je Bitanga.

Na pitanje o uzrocima požara i svemu što se dogodilo u prenatrpanoj ćeliji s čak devet zatvorenika, dopredsjednik Sindikata pravosudne policije Jelenko Krešo odgovara oprezno:

"Bilo što da sada kažemo bez konkretnih informacija bila bi špekulacija. Istragu provodi MUP, provodit će je i Ministarstvo pravosuđa. Takvi slučajevi nisu svakodnevica, ali ih je bilo - u Zadru, Bjelovaru, Remetincu", ističe.

Dodaje da se takav incident može dogoditi i u idealnim uvjetima, ali da prenapučenost, loša infrastruktura i manjak policajaca stvaraju "smjesu za katastrofu". "Zašto su zatvorenici to napravili, što ih je motiviralo - ne znamo. Možda su htjeli poslati poruku, ali vjerujem da nisu očekivali ovakav ishod. Očito je vatra izmaknula kontroli i naumu što su htjeli napraviti", rekao je Krešo.

Pravosudni policajci bez zaštitne opreme

Krešo ističe požrtvovnost kolega koji su, unatoč riziku, ušli u zapaljenu ćeliju bez zaštitne opreme.

"Ljudi su spašavali živote, iako su znali da su u opasnosti. Bez obzira na to što su zatvorenici napravili, mi s njima radimo, živimo, i oni su ljudi od krvi i mesa. Profesionalnost mora biti iznad osobnih stavova, mi živimo s njima", rekao je i iskoristio priliku da zahvali svim pravosudnim policajcima u Hrvatskoj.

Napominje da opreme ima premalo i da često nije adekvatna.

"Dolazi na kapaljku, a ono što dođe, često ne zadovoljava potrebe. Javna nabava gleda samo cijenu, ne potrebe ljudi na terenu", rekao je.

Rajić: Sustav je godinama zanemarivan

Saša Rajić, bivši upravitelj zatvorske bolnice u Zagrebu, a sada zamjenik pučke pravobraniteljice, upozorava da požar u splitskom zatvoru pokazuje sve slabosti sustava. "Incidenti poput paljenja madraca su se događali, ali ovako nešto drastično još nismo zabilježili", kazao je.

Naglašava da je postojeće stanje posljedica višegodišnjeg zanemarivanja i neulaganja u sustav.

"Sustav radi 365 dana u godini, 24 sata dnevno. To je pogon koji traži ulaganja, ljude i uvjete. Ne može biti jeftin. Najavljena izgradnja kapaciteta nije dovoljna da bi se popravilo stanje. Treba razmišljati i o drugim mjerama, poput kućnog zatvora, koji je zakonski moguć već 12 godina, ali nikako da se pokrene", istaknuo je.

"Siguran sam da u trenutnom zatvorskom sustavu postoji određeni broj zatvorenika koji nisu toliko rizični i koji bi mogli alternativnim mjerama izvršavati kaznu i tako rasteretiti sustav", naglasio je.

Potkapacitirani zatvori, nedovoljno kadra

Rajić upozorava da potkapacitiranost zatvora nije novost, nego problem koji traje najmanje deset godina, a posljednjih pet eskalira. "Danas su neki zatvori popunjeni i do 200%", rekao je.

Krešo ističe da su pravosudni policajci izloženi golemom pritisku. "To su čarobnjaci. Ne možemo govoriti točno o brojkama jer su to sigurnosne informacije, ali situacija je ozbiljna", kazao je.

Zapošljavanje novih pravosudnih policajaca ide sporo. "Raspisujemo natječaj za 50 ljudi, javi se deset. Čeka se po pola godine da se natječaj ponovi. Ljudi ne znaju kada će početi s radom, pa moraju ponovno donositi neku dokumentaciju jer istekne rok važenja", kaže Krešo.

Dodaje i da novi zaposlenici najprije prolaze godinu dana pripravničkog staža te da su tek nakon toga spremni za samostalni rad, što dodatno usporava sustav.

Na pitanje o ćeliji u kojoj se dogodio incident i u kojoj je bilo devet zatvorenika, Krešo odgovara: "Imamo potkapacitiranost i infrastrukturu iz 'bivšeg sistema' gdje su bila minimalna ulaganja. Sve se kod nas svodi na 'to je skupo', ali sigurnost je skupa, ljudski život je skup", poručuje.

Rajić ističe kako idu što je češće moguće u zatvorske posjete. "Pritužbe su nam jako bitne", naglasio je.

Loša infrastruktura

"Ono što zatječemo je uglavnom da je sustav tradicionalno potkapacitiran. Ono na što se najviše odnose pritužbe primarno su uvjeti smještaja, zatim zdravstvena zaštita i dugo čekanje na pregled liječnika. Iako problem zdravstvene zaštite nije samo problem našeg zatvorskog sustava, to je problem zatvorskog sustava u Europi i mislim da je najavljena određena inicijativa, nadam se da će uslijediti daljnje aktivnosti", rekao je.

"Naravno da čekaju u smislu pregleda, a imate i problem s manjkom kadra. Vi da biste nekog zatvorenika odveli na određeni specijalistički pregled izvan zatvora, u bolnicu, morate imati osigurane osobe koje će ga prepratiti u vozilo, a ako imate manjak službenika, onda na neki način čak i ako imate neki osigurani termin kod liječnika, niste sigurni da ćete u tom terminu to moći realizirati", kazao je.

Rajić ističe i kako je većina zatvorskih institucija u Hrvatskoj stara.

"Zatvor u Splitu, zatvor u Zagrebu su građeni 1987. - 1988. godine, negdje u vrijeme Univerzijade. Nakon toga je od kapaciteta jedino izgrađena kaznionica u Glini i sad u zadnje vrijeme je nešto građeno u Požegi. Međutim, ti objekti su korišteni sav taj niz godina. Kroz njih su prošle stotine tisuća ljudi i normalno da su objekti u infrastrukturnom lošem stanju i zaslužuju temeljitu rekonstrukciju ili obnovu, a sustav teško da si to može omogućiti dok ne može te ljude negdje drugdje smjestiti", kazao je.

"Novi zatvori su rješenje, ali i to da za dio zatvorske populacije nije nužno da budu u zatvoru", zaključio je.