HRVATSKA bilježi visoku razinu rodno uvjetovanog nasilja nad novinarkama, a institucionalna zaštita i dalje je nedostatna, pokazalo je u utorak istraživanje "Žene u medijima" koje je Sindikat novinara Hrvatske (SNH) predstavio na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Svaka druga medijska radnica doživjela je seksualno uznemiravanje, od čega polovica slučajeva dolazi od kolega u redakciji, a trećina od nadređenih, istaknuli su Dina Vozab i Emil Čančar predstavljajući rezultate komparativnog regionalnog istraživanja u Novinarskom domu u Zagrebu.

Prema regionalnoj anketi koja je provedena među više od 600 medijskih radnica, većina redakcija nema preventivne mjere ni jasne procedure za postupanje u slučajevima seksualnog uznemiravanja. Polovica ispitanica ne zna pokrivaju li postojeći mehanizmi zaštite seksualno uznemiravanje, a velika većina slučajeva ostaje neprijavljena zbog straha od gubitka posla, odmazde ili nepovjerenja u redakciju.

Istraživanje pokazuje da gotovo 60 posto novinarki nije doživjelo prijetnju ili fizički napad, dok je 29 posto doživjelo prijetnju, a 12,5 posto prijetnju smrću. U 45 posto slučajeva prijetnje dolaze od građana na terenu, a u 40 posto od osoba o kojima su novinarke izvještavale.

Čak 44 posto ispitanica svjedoči diskriminaciji na spolnoj ili rodnoj osnovi, a kao najčešće kršenje radnih prava navode nepoštivanje radnog vremena i prava na odmor. Neželjene komentare zasnovane na spolu i ženskoj seksualnosti doživjelo je 57 posto novinarki, a kao izvor najčešće navode kolege u redakciji.

Oni su i najčešći počinitelji seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu (48 posto), nešto više od nadređenih, kojih je 33 posto. Kada je riječ o seksualnim napadima, počinitelji su u 60 posto slučajeva kolege iz redakcije, a u 30 posto nadređeni. Ukupno 39 posto žena odgovorilo je da su doživjele seksualni napad.

Cilj projekta sigurno radno okruženje za žene u medijima

U kvalitativnom dijelu istraživanja sudionice upozoravaju na unutarnje čimbenike koji pogoršavaju položaj novinarki: loše radne uvjete, diskriminaciju zbog majčinstva, svakodnevne neprimjerene komentare te strah od stigmatizacije u slučaju prijave.

Dodatni rizici dolaze izvan redakcija, uključujući nasilje u stvarnom životu, online maltretiranje i govor političara koji, kako navode, potpiruje napade na novinare i prikazuje ih kao legitimne mete.

SNH je rezultate predstavio uz podsjetnik na istraživanje Hrvatskog novinarskog društva prema kojem su od 2021. do 2024. prijavljena 84 napada i prijetnje prema novinarima, novinarkama i medijima.

U analizi dostupnih mehanizama zaštite istaknuto je da postoje pravilnici, statuti i povjerenici za zaštitu dostojanstva u pojedinim medijskim kućama, no ispitanice navode da su procedure nejasne, rijetko se provode i često su opterećene sukobima interesa.

Iako postoje sporazumi između novinarskih organizacija i institucija, istraživanje je pokazalo nedostatak sustavnog pristupa, informiranja i edukacija u redakcijama.

"Borba protiv nasilja ne počinje samo na ulici i u institucijama, ona počinje u redakciji, na našem radnom mjestu i u profesionalnoj kulturi", poručila je Maja Sever iz Sindikata novinara Hrvatske, naglašavajući da je cilj projekta izgraditi mehanizme koji će osigurati sigurno radno okruženje za žene u medijima.